Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić izjavio je u srijedu 15. novembra na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) da nema zvaničnu potvrdu da je Branimir Glavaš došao u Bosnu i Hercegovinu, kako su to u srijedu ujutro objavili pojedini bh. mediji.
"Poslao sam Graničnoj policiji BiH zahtjev da me obavijeste o eventualnom ulasku Glavaša u BiH, a nakon toga ćemo preduzeti aktivnosti u vezi s tim", rekao je Nešić u Banjaluci na konferenciji za medije.
Branimir Glavaš, nepravosnažno u Hrvatskoj osuđen za ratne zločine nad srpskim civilima u Osijeku tokom rata devedesetih godina, ima državljanstvo Bosne i Hercegovine koje je dobio na osnovu porijekla.
Dolaskom u Bosnu i Hercegovinu, Glavaševo izručenje Hrvatskoj je onemogućeno, jer Bosna i Hercegovina ne izručuje svoje državljane.
Istovremeno, iz Županijskog suda u Zagrebu su za RSE odgovorili da nemaju službenu informaciju o odlasku Branimira Glavaša u BiH.
"Obzirom da njemu nije ograničena sloboda kretanja nema zapreke da putuje.Presuda protiv njega još nije napisana i dostavljena strankama, koje imaju pravo žalbe, tako će proći još izvjesno vrijeme do pravomoćnosti. Za svakim tko je u bijegu od tijela kaznenog progona, može se raspisati tjeralica i izdati Europski uhidbeni nalog", naveo je u odgovoru za RSE portparol ovog suda, sudija Krešimir Devčić.
Iz Granične policije BiH je za RSE rečeno da "zbog zaštite ličnih podataka nisu u mogućnosti dostaviti informaciju o prelasku državne granice 'predmetne0 osobe".
"Sukladno odredbama Zakona o graničnoj kontroli i Zakona o zaštiti osobnih podataka, osobni podaci o prelasku državne granice mogu se dostaviti samo tijelima nadležnim za sprječavanje i otkrivanje kaznenih djela i prekršaja i opasnosti po javnu sigurnost, pravni poredak i državnu sigurnost", navodi se u odgovoru iz Granične policije BiH za RSE.
U Ministarstvu unutrašnjih poslova Zapadno-hercegovačkog kantona su potvrdili za RSE kako Glavaš ima aktivno prebivalište u mjestu Drinovci, opština Grude, na jugu BiH.
"U evidencijama Uprave policije MUP-a ŽZH nije evidentirana važeća tjeralica za predmetnom osobom", ističe se u odgovoru, ali se ne navodi da li je Glavaš u Drinovcima.
Inače, Glavaš je dolazak u Bosnu i Hercegovinu obznanio na Facebook stranici u večernjim satima 14. novembra, gdje je naveo da se nalazi na lokaciji Drinovci, kod Gruda.
Glavaš je nakon ponovljenog suđenja pred Županijskim sudom u Zagrebu 27. oktobra proglašem krivim za ratne zločine.
Nepravosnažno je osuđen na sedam godina zatvora, godinu zatvora manje nego na prvom suđenju za ovaj zločin, zbog kojega je već odslužio većinu ranije dosuđene kazne.
Radi se o ponovljenom suđenju Branimiru Glavašu i saoptuženicima za ratni zločin nad osječkim Srbima 1991. u slučajevima Garaža i Selotejp, prenijeli su hrvatski mediji.
Uz ovog bivšeg političara koji je najprije bio u Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ), a potom osnovao i vlastitu stranku, saoptuženici su dobili bezuslovne zatvorske kazne.
Uz Glavaša, na četiri godine zatvora nepravosnažno je osuđena Gordana Getoš Magdić, nekadašnja zapovjednica voda posebne postrojbe za diverzantsko-izviđačke namjene Operativne zone Osijek, dok su pripadnici tog voda Dino Kontić i Zdravko Dragić osuđeni na po tri godine.
Hronologija suđenja Glavašu
Branimir Glavaš je početkom 2000.-ih optužen za ratne zločine počinjene u jesen i zimu 1991.
On je po komandnoj odgovornosti bio optužen za protivpravno hapšenje, mučenje i ubistvo sedam, većinom srpskih civila, čija su tijela, ruku selotejpom vezanih na leđima, nađena u Drav. To je slučaj "Selotejp".
U drugom postupku bio je optužen za to što je propustio spriječiti mučenje i ubistvo jednog srpskog civila i mučenje drugog. Između ostalog, civila su mučili tjerajući ga da pije kiselinu iz akumulatora. Taj je slučaj medijski nazvan "Garaža", jer su se mučenja obavljala u garažama u dvorištu tadašnjeg Opštinskog sekretarijata za narodnu obranu, na čijem čelu je bio Glavaš koji je imao kancelarije na prvom spratu te zgrade.
Objedinjeno suđenje za oba slučaja je počelo 2005. godine.
Glavaš je 2008. godine prvostepeno proglašen krivim i osuđen na deset godina zatvora, a nakon žalbenog procesa Vrhovni sud Hrvatske smanjio mu je kaznu na osam godina zatvora.
Prije izricanja kazne Glavaš je i tada pobjegao u Bosnu i Hercegovinu, gdje ga je od izručenja Hrvatskoj štitilo dvostruko državljanstvo. U zatvoru u Mostaru odslužio je nešto više od pet godina zatvora.
No, Ustavni sud je u januaru 2015. iz procesnih razloga ukinuo pravosnažnu osuđujuću presudu Vrhovnog suda, pa je suđenje započelo ponovo 2017. godine.
Nakon toga, još jednom, sa izmijenjenom optužnicom zbog smrti dvojice okrivljenika, u oktobru 2021. godine i na ročištu 16. januara je pročitana optužnica, a okrivljenici su se izjasnili o krivici.
Krunoslav Fehir je tokom prvog suđenja Glavašu bio krunski svjedok tužilaštva, s obzirom da je u avgustu 1991. kao pripadnik tzv. Prištapske bojne, između ostalog, bio svjedok mučenja Čedomira Vučkovića.
Vučkovića su tjerali da pije kiselinu iz akumulatora u jednoj od garaža tadašnjeg Sekretarijata za narodnu obranu u centru Osijeka.
Hrvatski predsjednik i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović vratio je krajem maja 2021. godine Glavašu odlikovanja i čin pričuvnog general-bojnika, koje mu je 2010. nakon pravosnažne osuđujuće presude oduzeo tadašnji predsjednik Ivo Josipović, što je izazvalo ogorčenje dijela hrvatske javnosti.
