Sve se čini kako bi se pomoglo građanima BiH koji su zbog zatvorenih granica ostali u nekoj od država Evropske unije, navodi ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković, u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Turković ističe da je prva pomoć koja je došla u BiH bila američka, te da se ne bi obraćala pažnju na pomoć koja je došla u susjedne zemlje i na izvorište te pomoći. Turković ističe i da je odluka Kosova da ukine takse Bosni i Hercegovini, nešto što treba pozdraviti, bez obzira da li je privremeno ili trajno.
O studentima iz Češke inficiranim koronom
RSE: Šta je sa bosanskohercegovačkim državljanima, posebno sa studentima u inostranstvu, koji čekaju na evakuaciju? Koliko ih je zatražilo da se vrate, te je li to moguće s obzirom da su aerodromi zatvoreni?
Turković: Bez obzira na zatvorenost granica i aerodroma, mi pokušavamo da pomognemo našim državljanima koliko možemo. Naravno, u toj grupi prednost imaju studenti, jer su oni ti koji su, praktično, bez doma, bez ikoga da im priskoči u pomoć, sem institucija u državama u kojima se nalaze.
Dakle, imali smo jutros jednu grupu studenata koja je evakuirana iz Češke, njih 69. Oni su u ranim jutarnjim satima stigli u Tuzlu, smješteni su, a jedan veći dio je u hotelu gdje će biti 28 dana. Jedna manja grupa je prebačena u izolatorij u Republici Srpskoj. Oni su pod ljekarskim nadzorom.
Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?
Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.
U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.
Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.
Sad radimo na sljedećoj grupi, jer imamo jako puno ljudi koji su se prijavili iz Austrije. Pokušavamo da napravimo nekakve selekcije. Imamo još jednu grupu, istina nisu studenti, iz Češke. Imali smo i ovaj nemio događaj da je šest naših studenata u Čaškoj zaraženo i oni su u dnevnom kontaktu s našom ambasadom i vodimo brigu.
Uspostavili smo kontakte sa češkim ministarstvom zdravstva kako bi obezbijedili sve ono što je studentima potrebno. Oni su u dobrom stanju, dobro se osjećaju i samo jedan ima povišenu temperaturu. Roditelji i prijatelji ne treba da se brinu, brinuće se svakako, ali sve se čini da im se pomogne.
Puno je zahtjeva sa svih strana i mi razlikujemo zahtjeve koji dolaze u velikom broju i one gdje imamo pojedinačne slučajeve, ili male grupacije ljudi. Imamo veliku grupu iz Turske, njih 143, ali oni nisu na jednom lokalitetu, nego su raštrkani po nekoliko gradova i, prema onome što imamo, tu su ljudi počevši od kadeta, pa do studenata ili naših ljudi koji su se našli ili kao turisti ili su se zatekli kao zaposleni. Oni imaju dosta dobru pažnju tako da nije strašno alarmantna situacija.
Radimo na evakuaciji jedne grupe iz Švedske, najvjerovatnije, ukoliko uspijemo naći finansijski modus da to bude s avionom, a u pripremi je i jedna grupa iz Francuske. Imamo i te male grupe koje pokušavamo da prebacimo iz jedne zemlje u drugu i sve je to jako komplikovano. Granice su zatvorene.
Naš tim radi od 15. marta i dostupan je na telefonima za sve one naše građane kojima treba pomoć na telefonima + 387 33 28 13 09 ili e mail emergency@mvp.gov.ba. Dakle, ko god ima neki problem i ne može da se snađe u ovoj situaciji, nema gdje da bude ja ga molim da se obrati na ovu kriznu liniju.
Kakvi su bh. zdravstveni kapaciteti?
RSE: Kakve su aktivnosti Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine kada je u pitanju borba protiv korona virusa. Evo stižu i prvi kontingenti pomoći iz Evropske unije. Koliko BiH može izlobirati da dobije adekvatnu pomoć? Šta BIH može očekivati i na koga se osloniti?
Turković: Prva pomoć koja je stigla je bila američka. Nije to neka ogromna pomoć, ali ima simbolički značaj i bili su prvi. Zatim je uslijedio avion turske pomoći, ali i iz same zemlje. Kompanija Delibašić je ponudila hiljadu madraca i to je distribuirano.
Krenule su onda i pomoći i iz Evropske unije i oni su u procesu realizacije. Imamo i obećanja koja još nisu realizovana, ali će biti. Ja ne bih mnogo obraćala pažnju na pomoć koja je došla u naše susjedne zemlje i na izvorište te pomoći.
Ono što je nama važno to je da, na prvom mjestu, mi imamo svoj fokus prema Evropskoj uniji i ona je najavila svoju pomoć među prvima. I mi tu pomoć, ne samo što očekujemo i što smo zahvalni, nego dobijamo u onim količinama koje su od izuzetnog značaja. Tu su i specijalizirane agencije Ujedinjenih nacija i one su, zaista, involvirane u dostavu pomoći, njeno dijeljenje i pronalaženje svega što je potrebno.
Ima i zemalja kao što su Kina, Malezija, Azerbejdžan koji su išli sa najavama, ali i manju pomoć iz Indonezije koja je išla prema Kliničkom centru u Sarajevu. Međutim, ono što je bitno, je da je naše stanje u BiH, kada gledate tabele kolika je smrtnost i koliko ima zaraženih, mi smo zemlja sa jako malim brojem zaraženih i smrtnosti.
Sigurno ne možemo imati velika očekivanja da oni koji su sigurno u mnogo težim situacijama nam pomažu. Možda bi mogli malo više razmišljati gdje i kako mi možemo pomoći, a mislim da smo i to u stanju. Ono što je po meni najvažnije jeste da se sada, zaista, okrenemo prema svojim vlastitim resursima. Mi imamo odlične kapacitete.
Mi možemo naše tržište, po svemu onome što mi govore ljudi koji su u privredi opskrbiti svim onim što je potrebno, ukoliko se fokusiramo na naše proizvođače, i mislim da je krajnje vrijeme da damo maksimalan podstrek svojim ljudima i da koristimo domaće, da nam to bude najvrjednije i prioritet.
CEFTA olakšanje
RSE: Vijeće ministara donijelo je na vanrednoj sjednici neke od mjera, poput onih o pristupanju BiH zajedničkom sporazumu o javnim nabavkama, ali i zajedničkoj listi koju je utvrdila CEFTA a u vezi s olakšanjem prometa u ovim okolnostima. Šta se može očekivati od partnerskih zemalja?
Turković: Mi smatramo da su to vrlo važni koraci, pogotovo ovaj o javnim nabavkama, da je veoma važan da u našoj zemlji budemo uključeni u mehanizme Evropske unije u nabavci potrebnih medicinskih sredstava. Isto tako što se tiče CEFTA-ine liste ona će olakšati promet i snabdijevanje BiH potrebnim proizvodima za normalan život naših građana.
Zeleni koridori koji su usvojeni će olakšati tranzit roba, ne samo prema BiH, nego i iz BiH. Granični putevi, odnosno prelazi na kojima ide prijelaz međunarodnog saobraćaja su usvojeni. Mislim da imamo jedno stanje koje je jako sređeno, s obzirom na trenutnu situaciju.
O ukidanju kosovskih taksi
RSE: Kosovo je ukinulo takse za BiH, međutim, privrednici kažu kako su oprezni, jer je odluka privremena. Šta Vi mislite o ukidanju?
Turković: Riječ je o odluci koju, svakako treba pozdraviti, bez obzira privremeno ili trajno. To je signal opredijeljenosti Prištine za unapređenje regionalne saradnje i to je vrlo značajno. Koristim ovu priliku da podvučem značaj regionalne saradnje, kako za BiH, tako i za čitav naš region. Iluzorno je očekivati da bi bilo koja zemlja našeg regiona mogla napraviti značajan napredak na putu prema EU ukoliko nije u stanju da ima normalne i prijateljske odnose sa prvim susjedima.
To se odnosi i na nas i na naše susjede i mi tu moramo uložiti puno više truda da se ti odnosi poboljšaju. Mi ne moramo da se volimo, ali moramo da se poštujemo i pridržavamo sporazuma koje smo potpisali i mislim da je vrijeme da se okrenemo našoj budućnosti. Prošlost možemo da pamtimo,ali ne možemo u njoj da živimo.
Očekivanja od EU u vreme i nakon pandemije
RSE: Šta BiH može očekivati od EU u smislu pomoći kada se stanje s pandemijom smiri? Koliko će BiH moći da računa na pomoć, u smislu revitalizacije privrede, koja je i bez pandemije bila daleko iza EU? Hoće li biti razumijevanja, s obzirom da je prije pandemije EU bila u priličnoj krizi unutar sebe i svojih članica?
Turković: Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji je, definitivno, jedan od naših najvećih prioriteta i to je ono oko čega nema dileme i tu smo svi u saglasju. EU je već zvanično najavila svoju spremnost da konkretno pomogne našoj zemlji i u prevladavanju ekonomskih posljedica pandemije. Najavili su i sredstva koja će u tome pravcu biti odvojena.
U ovom trenutku niko ne zna koliko će ova kriza trajati i koliki će uticaj imati na daljnji nastavak ispunjavanja naših obaveza prema Evropskoj uniji. Međutim, ono što moram da konstatujem je da Bosna i Hercegovina, prije pandemije, nije bila postigla odgovarajući napredak u realizaciji 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Nadam se da će sa svim ovim događanjima sa ovom pandemijom, sa nesrećom koju svi zajedno proživljavamo, poslužiti kao lekcija o potrebi angažovanja sve naše unutrašnje energije za dobrobit Bosne i Hercegovine i njenih građana.
Jednom, kad se pandemija završi, mi ćemo morati usmjeriti sve naše napore na ispunjavanju ovih 14 prioriteta kako bismo omogućili otvaranje pregovora sa EU i sustizanje naših susjeda. Imamo puno otvorenih pitanja na kojima ne radimo. Jako malo radimo, jako loše radimo i, mislim, da i u ovom vremenu pandemije nema razloga da oni koji su zdravi ne nađu mehanizme rada i pokušavanja da se neki od ovih prioriteta ispune na najbolji mogući način.
Mi imamo u sljedećoj polovini godine predsjedavanje Njemačke Evropskom unijom i bilo bi sramotno da nema nijednog pomaka. Mi to možemo. Evo i ova pandemija je pokazala da smo mi fantastično disciplinovani kada treba. Mnogo disciplinovaniji od mnogih drugih zemalja. Slijedimo instrukcije, brzo reagujemo, sve ono što je odrađeno u Bosni i Hercegovini je za ponos. To je egzemplarno kako treba odgovoriti na pandemiju, ali mi moramo nastaviti tako raditi i bez pandemije i izvršavati one zadatke za koje smo se obavezali.
Saveti Svetske zdravstvene ogranizacije o korona virusu
RSE: Može li BiH očekivati kandidatski status do kraja ove godine, s obzirom na sve okolnosti, ali i činjenicu da se nije pozabavila sa 14 prioriteta Evropske komisije kako bi pristupila pregovorima?
Turković: Sve ovisi o nama. Mi još uvijek možemo postići i sustići ono što je propušteno. Još uvijek ima dovoljno vremena ukoliko zaista ne ostavimo sami sebi razlog da ne činimo ništa zbog pandemije.
Mi možemo, čak, i sa pandemijom mnogo toga odraditi i život ne prestaje s pandemijom. Ljudi se moraju više čuvati, ali trebaju nastaviti izvršavati svoje zadatke. Ako budemo vrijedno radili, mi možemo postići taj cilj u toku ove godine.
Facebook Forum