Uoči sastanka Bidena i Putina u Ženevi malo ko očekuje proboj

Piše: Mike Eckel

Posljednji put su se Vladimir Putin i Džo Bajden (Joe Biden) sastali nakon što je Bajden napravio brzu 10-minutnu vožnju centrom Moskve od hotela Ric-Karlton (Ritz-Carlton) kako bi prisustvovao grupnom sastanku u ruskoj Bijeloj kući, s pogledom na još uvijek zaleđenu rijeku Moskvu, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RFE/RL) na engleskom jeziku.

Bio je 10. mart 2011. Bajden je bio potpredsjednik SAD, a Putin premijer Rusije.

"Opisao bih to kao srdačan [susret]", rekao je Majkl Mekfaul (Michael McFaul), arhitekta "ruskog resetovanja“ pod upravom predsjednika Baraka Obame (Barack), a kasnije i ambasador u Moskvi. "Nije bilo konfrontacija, ali smo proveli dobar dio vremena na stvarima oko kojih se nismo slagali, posebno oko Gruzije i protivraketne odbrane. Sjećam se prilično oštrog nateznja naprijed-nazad po tim pitanjima".

Bajden je "druželjubiv. Pravio je fizičke pokrete dodirujući ruke i laktove. Ima smisao za humor", rekao je Mekfaul za RFE/RL. "Ne sjećam se ničega od toga s Putinom. Sve je bilo 'igra suoči se i drži se scenarija'".

Poslije grupnog sastanka, Putin i Bajden su imali sastanak jedan na jedan iza zatvorenih vrata. Mekfaul je rekao da nije prisutvovao. Kasnije je Bajden otkrio šta je rekao Putinu.

"Dok sam se okrenuo, bio sam mu ovako blizu", prepričava Bajden 2014. godine, pokazujući da su bili udaljeni jedan od drugog samo nekoliko centimetara. "Rekao sam: 'Gospodine premijeru, gledam vas u oči, i mislim da nemate dušu'".

"I [Putin] se osvrnuo, nasmijao se i rekao: 'Razumijemo se'", ispričao je Bajden.
Deset godina i tri mjeseca nakon tog posljednjeg susreta, Bajden i Putin -- čiji je diminutivni nadimak Volodija ili Vova -- sastaće se ponovo, ovog puta u Ženevi 16. juna.

Sada su obojica predsjednici.

I ovog puta, odnosi između Moskve i Vašingtona su na najnižem nivou od Hladnog rata; stvari su toliko loše da nijedna zemlja nema ambasadora u drugoj zemlji.

Ne očekuje se veliki proboj.

"U Ženevi će se razgovarati o nizu bilateralnih odnosa i regionalnih poslova", izjavio je novinarima zamjenik ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov u Moskvi 8. juna. On je rekao da se nada da će "biti moguće osigurati barem stabilizaciju odnosa sa Sjedinjenim Državama".

"Svuda postoje poteškoće; ništa nije lako", rekao je Rjabkov.

Rusija "nema iluzije" o izgledima za veliki napredak, izjavio je ministar inostranih poslova Sergej Lavrov. "Ne pokušavamo da odamo utisak da će doći do napretka ili istorijski značajnih odluka."

Što se tiče Bajdena, on je 9. juna rekao američkom vojnom osoblju da ima jasnu poruku za Putina.

"Ne tražimo sukob sa Rusijom", rekao je Bajden u britanskoj vazduhoplovnoj bazi, svojoj prvoj stanici na evropskom putovanju koje kulminira Ženevom. "Želimo stabilan i predvidljiv odnos.... Ali bio sam jasan: Sjedinjene Države će odgovoriti na robustan i smislen način ako se ruska vlada uključi u štetne aktivnosti."

Cjevovodi i kazne

Nesklad politike prema Rusiji pod Bajdenovim prethodnikom – s predsjednikom Donaldom Trampom (Trump) koji je davao pomirljive izjave, čak i dok je njegova administracija produžavala postojeće sankcije ili uvodila nove – raspršio se pod Bajdenom, koji je gurnuo komparativno tvrđu liniju prema Moskvi.

Otkako je Bajden preuzeo dužnost u januaru, Bijela kuća je pogodila Moskvu sa dvije nove runde sankcija: jedna kao odgovor na zaključke američkih obavještajnih službi da ruski agenti stoje iza velikog sajber napada na američke vladine agencije, a druga zbog skoro fatalnog trovanja ruskog opozicionog aktiviste Alekseja Navaljnog, koji se našao na meti moćnog vojnog nervnog agensa koji je razvio Sovjetski Savez.

Bijela kuća nastoji ojačati odnose s Ukrajinom, čiji je rat u regionu Donbasa sa snagama koje podržava Rusija sada u osmoj godini. Bijela kuća je prošlog mjeseca poslala državnog sekretara Antonija Blinkena (Anthony) u Kijev poslije velike predstave moskovske vojne sile na Donbasu i Krimu koji su pod kontrolom Rusa.

Bajden je pozvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u posjetu ovog ljeta -- ali je odbacio njegove molbe za susret licem u lice prije samita sa Putinom.
Ipak, Bajdenova administracija suočila se s kritikama zbog odluka za koje neki smatraju da su korisne za Moskvu.

Nedavna odluka o sankcijama kojom se utire put završetku gasovoda 'Sjeverni tok 2' za dopremanje više ruskog gasa direktno u Njemačku ispod Baltičkog mora čime se zaobilazi Ukrajina, izazvala je salve kritika kongresnih republikanaca i nekih evropskih saveznika.

I samo nekoliko dana nakon što je inaugurisan, Bajden je preduzeo korake za produženje Novog START-a, posljednjeg velikog sporazuma o kontroli naoružanja koji je ostao između Moskve i Vašingtona.

Zagovornici kontrole naoružanja pozdravili su petogodišnje produženje, kojim su zadržani svi najveći svjetski nuklearni arsenali. Neki republikanci u Kongresu rekli su da je to besmisleno ili zbog upornih sumnji u rusko pridržavanje drugih sporazuma ili zbog argumenata da sporazum obuzdava napore SAD da modernizuje sopstveni arsenal.

Zvaničnici Bijele kuće također su nagovijestili mala očekivanja u pogledu sastanka u Ženevi.

"Mislim da ovo ne postavljamo kao sastanak na kojem će doći do ishoda koji rješava svako pitanje ili svaki izazov u našim odnosima", izjavila je portparolka Džen Psaki (Jen) novinarima 5. juna.

Također je od najvećeg značaja za američke zvaničnike nedavni niz velikih sajber i "ransomver" (ransomware) napada u Sjedinjenim Državama. Američka obavještajna služba je za napad na Solar vinds (SolarWinds), koji je prodro u desetine američkih vladinih agencija, okrivila ruske bezbjednosne agencije.

Napadi ucjenjivačkim softverom ransomverom, koji su osakatili veliki naftovod duž istočne obale SAD i velikog američkog proizvođača govedine, također su povezani sa Rusijom.

"Ne osuđujemo da je ruska vlada stajala iza ovih nedavnih napada ransomverom, ali sudimo da akteri u Rusiji jesu“, rekao je novinarima 9. juna savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven (Jake Sullivan). "I mi vjerujemo da Rusija može da preduzme i mora da preduzme korake da to riješi."

‘Ne morate voljeti ili poštovati rusko rukovodstvo da biste razgovarali s njima’

Za Bajdenove kritičare postavlja se pitanje: U čemu je poenta?

Da bi se odgovorilo na to pitanje, kako je rekao Metju Rojanski (Matthew Rojansky), direktor Kenan instituta (Kennan) u Vašingtonu, važno je razumjeti prirodu ruskog političkog sistema u ovom trenutku.

“Ovo je predstava jednog čovjeka. Vladimir Putin vodi rusku državu iz Kremlja”, rekao je u panel diskusiji 8. juna.

Bajden "nastoji da nametne neke ograde destabilizujućem ponašanju Moskve", rekao je on. "Nema garancije da je to moguće, ali je zagarantovano da... ako dvojica lidera ne razgovaraju međusobno, nemate šansu doći do tih ograda."

"Ne morate voljeti ili poštovati rusko rukovodstvo da biste razgovarali s njima", rekao je Rojanski.

Skromni 'rezultati'

S obzirom na mala očekivanja, rekao je Mekfaul, ishod će vjerovatno biti skroman: dogovori o daljim sporazumima o naoružanju, na primjer, ili čak samo sporazum o povratku dvojice ambasadora u njihove dvije prijestonice, rekao je on.

Ostale mogućnosti: sporazum o proširenju rezolucije Vijeća sigurnosti UN kojom se omogućava ulazak humanitarne pomoći u Siriju, gdje su Rusija i Sjedinjene Države bile na suprotnim stranama sukoba, ili o koracima za obnavljanje međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu.

Za Putina je to da bude viđen na svjetskoj sceni s američkim predsjednikom od najvećeg značaja, rekao je Ivan Kurilja, ruski politikolog i istoričar američko-ruskih odnosa.

"Svakako da Putin želi da se vrati da bude ravnopravan partner u dijalogu s američkim predsjednikom", kazao je on za RFE/RL.

Kurilja je rekao da će se Putin također oduprijeti svakoj raspravi o Krimu – ukrajinskom poluostrvu koji je Rusija zauzela 2014. godine – ili o Bjelorusiji, čiji je lider Aleksandar Lukašenko postao još autoritarniji i zavisniji od Moskve.

"I, naravno, Putin ne želi da mu se drže predavanja o ljudskim pravima", dodao je on.

Sam Putin je naglasio tu tačku na video sastanku sa rukovodiocima stranih novinskih agencija 4. juna.

"Možete da ocjenjujete naš politički sistem na različite načine", rekao je Putin urednicima. "Samo nam dajte za pravo, molim vas, da sami odredimo kako da organizujemo ovaj dio svog života."

Međutim, kako su civilno društvo i opozicione grupe poput Navaljnove pod ogromnim pritiskom ruskih vlasti, Bijela kuća je također pod pritiskom i demokrata i republikanaca da učini više da ih podrži i da kritikuje Kremlj.

Sastanak u Ženevi dolazi nedjelju dana nakon što je moskovski sud označio organizacije Alekseja Navaljnog kao "ekstremističke", stavljajući ih van zakona i -- uz zakon koji je Putin potpisao pet dana ranije – zabranivši članovima i onima koji ga podržavaju da se kandiduju za bilo koju izbornu funkciju.

Bez obzira da li Bajden žestoko pritišće Putina na ljudska prava i demokratiju, posmatrači kažu da samit vjerovatno neće promijeniti ponašanje Moskve u zemlji ili inostranstvu.

Putin je "spreman da upotrijebi [alatke koje ima] za podrivanje Sjedinjenih Država, podrivanje demokratije i podrivanje liberalnog međunarodnog poredka", rekao je Mekfaul. "Jednostavno mislim da on neće otići".

"Mislim da je na neki način, nakon Ženeve, potrebno provesti stvarni rad koherentne, sveobuhvatne strategije prema Rusiji", kazao je.