Američki predsjednik Joe Biden u srijedu je zaokružio svoju pola vijeka aktivnu političku karijeru posljednjim govorom u Ovalnoj kancelariji, u kojem je označio oligarhiju, gomilanje bogatstva i lavinu dezinformacija kao opasnosti za demokratiju.
Biden je govor otvorio pozivanjem Amerikanaca na zbližavanje, ali je ubrzo upozorio na opasan nivokoncentracije bogatstva u Sjedinjenim Državama.
"Naš sistem kočnica i ravnoteža možda nije savršen, ali je održavao našu demokratiju gotovo 250 godina, puno duže nego što je to uspjelo bilo kojoj drugoj naciji", rekao je, prenosi Reuters.
Isto tako, upozorio je na "tehnološki industrijski kompleks" koji donosi "lavinu dezinformacija, omogućujući zloupotrebu moći".
"Sloboda štampe se raspada", dodao je Biden.
Biden će predsjedničku dužnost da preda Donaldu Trumpu u ponedjeljak, 20. januara, u podne po lokalnom vremenu.
Novi-stari predsjednik u svoj je tim pozvao milijardera Elona Muska, vlasnika društvene mreže X na kojoj ga je često promovisao, kao posebnog savjetnika za rezanje troškova u kancelarijama vlade.
Biden je svoj oproštajni govor održao u trenucima kada Demokratska stranka ima vrlo malo uticaja na nacionalnu politiku, dok je s druge strane, Trump već odabrao članove kabineta koji su obećali da će da preokrenu tradicionalne saveze i norme vladanja, podsjeća Reuters.
Predsjednikom SAD-a Biden je postao nakon pobjede na izborima 2020.godine, da bi se četiri godine kasnije odlučio, u dobi od 80 godina, takmičiti za novi mandat, ubijeđen da je jedini Demokrata koji može da pobijedi Trumpa.
Međutim, u julu prošle godine bio je primoran da odustane od utrke nakon lošeg nastupa u debati protiv Trumpa.
U redovima Demokrata ima onih koji ga smatraju krivcem za izborne poraze u nopvembru, kada stranka nije uspjela da osvoji većinu u nijednom domu Kongresa, a Kamala Harris nije uspjela da postane prva američka predsjednica.
Biden i njegovi saradnici su vodili zemlju kroz oporavak od pandemije COVID-a 19, finansirali obnovu infrastrukture, podsticali proizvodnju novih poluprovodničkih čipova, te se uhvatili u koštac s brojim izazovima kao što su klimatske promjene i društvene nejednakosti.
Međutim, nisu uspjeli da stanu na kraj inflaciji i podjelama u društvu, a pobjeda nad Trumpom pokazala se samo privremenom, piše Reuters. Budući predsjednik najavio je da će da poništi mnoge poteze koje je povukla Bidenova administracija.
U ranije poslatom saopštenju, Biden je istaknuo da se kandidovao za predsjednika jer je vjerovao da je ugrožena "duša Amerike". Te riječi vrijede i danas, dodao je, te pozvao građane da se nastave boriti za zemlju kojoj su u fokusu jednakost, život, sloboda i pravo na sreću.
Njegov dugogodišnji saveznik, senator Chris Coons, podsjetio je da se aktualni predsjednik na početku mandata suočio s nizom kriza - ekonomskom, zdravstvenom te onom demokratskom, referišući se na provale Trumpovih pristalica u Capitol 6. januara 2021.
"Oporavak od pandemije bila je njegovo najveće dostignuće", izjavio je Coons.
Osim toga, uz Bidenov mandat veže se ekonomski oporavak koji je prkosio predviđanjima o recesiji, čak i dok je inflacija rasla, a cijene ostale visoke.
Na prošlogodišnjim izborima, Republikanci su iskoristili frustraciju javnosti zbog visokih cijena, nadopunivši je optužbama za "demokratski elitizam, odvojen od glasača iz radničke klase", kao i optužbama o imigrantima kao uzročnicima visokih cijena, za što nisu predočeni jasni dokazi.
"Ne možete da okrenete četiri i po vijeka rastuće nejednakosti s par godina dobrih ekonomskih rezultata i promjenama u javnim politikama", navela je predsjednica Economic Policy Institutea Heidi Shierhol.
Kada je riječ o inostranoj politici, mandat su obilježeili ruska agresija i rat u Ukrajini, rat u Pojasu Gaze i povlačenje iz Afganistana.
Trinaest pripadnika američke vojske poginulo je upravo tokom haotičnog povlačenja iz Afganistana u avgustu 2021. godine, podsjeća Reuters. Bidenova popularnost nikada se od toga nije oporavila.
Njegova podrška Izraelu, čije je vodstvo osumnjičeno za ubistva desetina hiljada Palestinaca koja su uslijedila nakon Hamasovog napada na Izrael 7. oktobra 2023. godine, izazvala je podjele među američkim demokratama i gubitak popularnosti među lijevo orijentisanim biračima, navodi Reuters.
