Bh. tržište rada: Mnogo administracije, malo privrede

Osim ekonomske krize, sumornoj statistici od oko 540.000 nezaposlenih u BiH „doprinosi“ i obrazovni sistem koji već dugi niz godina školuje kadrove za zavode zapošljavanja. Tako se dešava da neki poslodavci, u nedostatku kvalifikovanih radnika, zapošljavaju kadar sasvim drugog obrazovnog profila koji naknadno prekvalifikuju.

U državi gdje će se privreda u skorijoj budućnosti tražiti u rječniku stranih riječi, pravo je čudo da postoji fabrika koja zapošljava gotovo hiljadu radnika. Još je čudnije da u zemlji nezaposlenih takvom preduzeću nedostaje radne snage.

Fabrika obuće Sanino iz Dervente zapošljava 900 ljudi, a samo 10 odsto njih ima diplomu KV radnika - potvrđuje direktor Sanina Radovan Pazurević.

„Naša želja je da u saradnji sa ministarstvom i sa lokalnom samoupravom prekinemo taj negativan trend i da počnemo proizvodnju kadrova koji perspektivno gledano imaju mogućnosti da se zaposle“, kaže Radovan Pazurević.

„Razumijemo da moramo kao ministarstvo organizirati jedan čvršći odnos između obrazovnog sistema i privrede“, navodi ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Anton Kasipović.

Tržište rada u Bosni i Hercegovini nije usklađeno sa obrazovnim sistemom - potvrđuju i u državnoj Agenciji za rad i zapošljavanje.

„Mi ovdje imamo izuzetno negativnu situaciju, koja ne pogoduje nikako tržištu rada, ne pogoduje poslodavcima. Možda će u budućnosti biti suočeni da uvoze potrebnu radnu snagu, i pored ovog velikog broja nezaposlenih, da uvoze ljude koji će znati odraditi neki posao“, kaže glasnogovornik Agencije Boris Pupić.

Na osnovu analize tržišta rada u prošloj godini, koju je uradio portal Posao.ba, najtraženija zanimanja u BiH su komercijalisti i trgovci, IT programeri, administrativni radnici i finansijski službenici. Potom slijede ugostiteljski radnici, mašinski inžinjeri i tehničari i menadžeri. Potražnja je i za zdravstvenim radnicima, marketing i PR menadžerima i kreditnim službenicima.

Administracija najpoželjnija

Državna služba i uprava nisu analizirane zbog specifičnosti raspisivanja konkursa, ali ta je kategorija u 2011. godini imala najviše oglašenih pozicija.

Direktor agencije Spektar, koja se bavi posredovanjem u zapošljavanju, Miroslav Vukajlović kaže da ne treba da čudi činjenica da roditelji upisuju djecu u gimnazije i ekonomske škole. Bruto plata u javnoj administraciji najmanje je dva do tri puta veća nego u privatnom sektoru - podsjeća Vukajlović:

„Na žalost tih istih projektanata takvih rješenja, ja mislim da će se u budućnosti radikalno promijeniti ta stvar, jer nigdje ne postoji takva razlika između plata u javnom i privatnom sektoru kao u ovoj našoj državi.“

U 2011. godini više od 26.000 posloprimaca registrovalo je svoju biografiju na portalu Posao.ba. Oni su najviše bili zainteresovani za poslove u kategorijama Komercijala i prodaja, Administrativne usluge, Ekonomija i finansije, Bankarstvo, Marketing i PR.

Mjesečno je zabilježeno oko 12.000 prijava za oglašena radna mjesta, a u prosjeku je u jednom mjesecu apliciralo 5.500 osoba. Upravo u takvim uslovima, gdje je stopa registrovane nezaposlenosti u državi gotovo 44 posto, upisna politika ima ogroman značaj.

Miroslav Vukajlović kaže da je kod nas planiranje obrazovanja već decenijama loše rađeno, što za posljedicu ima ogromno odstupanje u odnosu na razvijene zemlje:

„Mi imamo situaciju da naše obrazovanje u ovom trenutku, nažalost ja ne poznajem nijedan izuzetak, ne formira i ne osposobljava mladog čovjeka da se odmah uključi u radni proces.“

Direktor Spektra ipak je optimista - vjeruje da će u budućnosti biti više posla, najavljuje trend smanjivanja javne administracije i zbog toga smatra da država treba mnogo više pažnje usmjeriti ka školovanju kadrova u privredi. Ostaje još jedna „sitnica“: da u Bosni i Hercegovini profunkcioniše sama privreda.