U institucijama Federacije BiH, od Parlamenta preko Vlade do javnih preduzeća, trošilo se nenamjenski i preko svake mjere, potvrdio je posljednji izvještaj Glavne kancelarije revizora.
Neprolaznu ocjenu, odnosno negativno mišljenje dobio je budžet Federacije, za šta se najodgovornijim smatraju premijer i dvojica zamjenika. Vlada i Ministarstvo finansija nije uvažilo prošlogodišnje preporuke revizora, pa su se nepravilnosti ponovile i u 2009. godini, te su tako ostala nenaplaćena potraživanja od gotovo 88 miliona KM.
Najveći dužnik je Hercegovačka banka, čiji dug od 30 miliona se vuče godinama, a kredite nisu vratile ni Željeznice Federacije i Direkcija za ceste, te nekoliko kantona.
Prihodi u Federaciji su više nego dovoljni za razvojne projekte, ne samo za potrošnju, kaže glavni revozor Federacije BiH Ibragim Okanović.
„U Federaciji raspolažemo bez javnih kompanija: dvije milijarde raspolaže budžet federalni, dvije milijarde raspolažu budžeti kantona i milijardu i po raspolaže PIO. Znači, u Federaciji imate 5,5 milijardi ovih sredstava koji su stalni i koji ne mogu nestati. Šta financiramo iz budžeta? U budžetu ima puno stavki koje ne trebamo financirati,“ rekao je Okanović.
Ibrahim OkanovićRevizija je upozorila Vladu Federacije da se mora uspostaviti sistem kontrole tekućih transfera na koje je potrošeno 250 miliona KM, vrlo često neopravdano.
„Vlada Federacije odobri program i plan sredstava. Međutim, dalje aktivnosti Vlade u tom dijelu nisu takve da se adekvatno prati korištenje tih sredstava. To je što ono što se u ovom slučaju ne radi i na što mi nastojimo na neki način da ukažemo i Vladi i nadležnim ministarstvima,“ kaže Munib Ovčina, šef sektora za reviziju budžetskih institucija.
Tako je, između ostalog, utvrđeno da je Ministarstvo energije, rudarstva i industrije podijelilo 38 miliona KM, a od toga 2,5 miliona prebačeno je na račune 17 firmi, od kojih neke nemaju veze sa energijom rudarstvom i industrijom. Zbog toga u rudnike u Federaciji vecć godinama nije došla ni para, kaže predsjednik Sindikata rudara Jakub Ljubović.
„U rudnike jedino što dolazi novo jesu jamska građa i lopate. Prosječna plata rudara je 780 maraka. Većinom rudari imaju četiri, pet članova obitelji, pa možete zamisliti kako i na koji način oni preživljavaju,“ navodi Ljubović.
Još se niko nije našao pred sudom
Kvalitet programa, što je kriterij za dodjelu novca, često je subjektivan ili omogućava pojavu korupcije, na šta je upozoreno i ranijih godina, te proslijeđeno federalnom tužiocu. Još se niko, međutim, zbog rastorošnosti i nezakonitih radnji nije našao pred sudom.
„Sume nisu nimalo beznačajne - oko 250 miliona KM iz budžeta korisnicima, nije jasna ni namjena ni svrha uopšte odvajanja ovakvih sredstava. Na kraju najviše ispaštaju građani koji nemaju apsolutno uvid na koji način se raspolaže budžetskim sredstvima. Jasno je da izvršna vlast u BiH ne odgovara nikome, već samo sama sebi, što je u suštini ključni problem i ključni uzrok ovakvog ponašanja institucija,“ ocjenjuje Ivana Korajlić, iz Transparency Internationala.
Nemilice se trošio novac i na rekonstrukciju objekata koji nisu u vlasništvu Federacije, poput federalnog paralmenta, 5,5 miliona KM otišlo je na zakup imovine, gorivo i održavanje vozila koštalo je građane tri miliona, a za kupovinu novih potrošeno je još dva.
Poslanici i ministri su opet naplaćivali svoj rad po raznim komsiijama, iako za to dobijaju i redovnu platu. Tako da to što se u 2009. potrošilo sve. do posljednje pare, pa se još i zadužilo, gotovo da nikog više i ne čudi, kaže ekonomski analitičar Eldar Dizdarević.
„Očekivano je. Stručnjaci su i prije potpisivanja stend baj aranžamana upozoravali da BiH u ovom trenutku, a i prethodnih godinu zapravo nije trebalo nikakvo dodatno zaduženje jer su prihodi od PDV-a iz godine u godinu stalno rasli. Kad vam rastu prihodi, vi morate držati troškove pod kontrolom, a ne trošiti više od prihoda. Nažalost, državne i entitetske institucije su radile upravo suprotno, pravili su troškove daleko veće od rasta prihoda i to je na kraju dovelo do ovoga u čemu se sada nalazimo. Nažalost, situacija se ni ovoga trenutka ništa ne poboljšava,“ rekao je Dizdarević.
Čudi, međutim, stav javnosti u BiH koja ne reaguje na dokazani kriminal i korupciju, te bahatost izabranih u izvršnoj vlasti koji troše novac budžetskih korisnika sve bez kazne i sankcije.
Neprolaznu ocjenu, odnosno negativno mišljenje dobio je budžet Federacije, za šta se najodgovornijim smatraju premijer i dvojica zamjenika. Vlada i Ministarstvo finansija nije uvažilo prošlogodišnje preporuke revizora, pa su se nepravilnosti ponovile i u 2009. godini, te su tako ostala nenaplaćena potraživanja od gotovo 88 miliona KM.
Najveći dužnik je Hercegovačka banka, čiji dug od 30 miliona se vuče godinama, a kredite nisu vratile ni Željeznice Federacije i Direkcija za ceste, te nekoliko kantona.
Prihodi u Federaciji su više nego dovoljni za razvojne projekte, ne samo za potrošnju, kaže glavni revozor Federacije BiH Ibragim Okanović.
„U Federaciji raspolažemo bez javnih kompanija: dvije milijarde raspolaže budžet federalni, dvije milijarde raspolažu budžeti kantona i milijardu i po raspolaže PIO. Znači, u Federaciji imate 5,5 milijardi ovih sredstava koji su stalni i koji ne mogu nestati. Šta financiramo iz budžeta? U budžetu ima puno stavki koje ne trebamo financirati,“ rekao je Okanović.
„Vlada Federacije odobri program i plan sredstava. Međutim, dalje aktivnosti Vlade u tom dijelu nisu takve da se adekvatno prati korištenje tih sredstava. To je što ono što se u ovom slučaju ne radi i na što mi nastojimo na neki način da ukažemo i Vladi i nadležnim ministarstvima,“ kaže Munib Ovčina, šef sektora za reviziju budžetskih institucija.
Tako je, između ostalog, utvrđeno da je Ministarstvo energije, rudarstva i industrije podijelilo 38 miliona KM, a od toga 2,5 miliona prebačeno je na račune 17 firmi, od kojih neke nemaju veze sa energijom rudarstvom i industrijom. Zbog toga u rudnike u Federaciji vecć godinama nije došla ni para, kaže predsjednik Sindikata rudara Jakub Ljubović.
„U rudnike jedino što dolazi novo jesu jamska građa i lopate. Prosječna plata rudara je 780 maraka. Većinom rudari imaju četiri, pet članova obitelji, pa možete zamisliti kako i na koji način oni preživljavaju,“ navodi Ljubović.
Još se niko nije našao pred sudom
Jasno je da izvršna vlast u BiH ne odgovara nikome, već samo sama sebi, kaže Ivana Korajlić iz TI.
„Sume nisu nimalo beznačajne - oko 250 miliona KM iz budžeta korisnicima, nije jasna ni namjena ni svrha uopšte odvajanja ovakvih sredstava. Na kraju najviše ispaštaju građani koji nemaju apsolutno uvid na koji način se raspolaže budžetskim sredstvima. Jasno je da izvršna vlast u BiH ne odgovara nikome, već samo sama sebi, što je u suštini ključni problem i ključni uzrok ovakvog ponašanja institucija,“ ocjenjuje Ivana Korajlić, iz Transparency Internationala.
Nemilice se trošio novac i na rekonstrukciju objekata koji nisu u vlasništvu Federacije, poput federalnog paralmenta, 5,5 miliona KM otišlo je na zakup imovine, gorivo i održavanje vozila koštalo je građane tri miliona, a za kupovinu novih potrošeno je još dva.
Poslanici i ministri su opet naplaćivali svoj rad po raznim komsiijama, iako za to dobijaju i redovnu platu. Tako da to što se u 2009. potrošilo sve. do posljednje pare, pa se još i zadužilo, gotovo da nikog više i ne čudi, kaže ekonomski analitičar Eldar Dizdarević.
„Očekivano je. Stručnjaci su i prije potpisivanja stend baj aranžamana upozoravali da BiH u ovom trenutku, a i prethodnih godinu zapravo nije trebalo nikakvo dodatno zaduženje jer su prihodi od PDV-a iz godine u godinu stalno rasli. Kad vam rastu prihodi, vi morate držati troškove pod kontrolom, a ne trošiti više od prihoda. Nažalost, državne i entitetske institucije su radile upravo suprotno, pravili su troškove daleko veće od rasta prihoda i to je na kraju dovelo do ovoga u čemu se sada nalazimo. Nažalost, situacija se ni ovoga trenutka ništa ne poboljšava,“ rekao je Dizdarević.
Čudi, međutim, stav javnosti u BiH koja ne reaguje na dokazani kriminal i korupciju, te bahatost izabranih u izvršnoj vlasti koji troše novac budžetskih korisnika sve bez kazne i sankcije.
