Prva velika presuda u slučaju organizovanog kriminala u kojoj je grupi predvođenoj kontroverznim Zijadom Turkovićem izrečeno ukupno 100 godina zatvora, ukinuta je, a proces vraćen na početak. Presuda za pljačku Cargo-centra Aerodroma u Sarajevu, ubistva pet osoba, krijumčarenje droge i oružja, iznuda i druga krivična djela, vjeruju pravni eksperti, ukinuta je s razlogom – jer odbrani nije dozvoljeno da sasluša svjedoke pokajnike. Cijeli slučaj pun je kontroverzi, te otvara jedno važno pitanje – koliko je pravosuđe u BiH doraslo suđenjima u velikim predmetima.
Zločinačka organizacija, ubice, pljačkaši, krijumčari droge – sve su ovo optužbe po kojima su Zijad Turković i ostali osuđeni pred Sudom BiH na ukupno 100 godina zatvora. Samo Turković i Milenko Lakić dobili su po 40 godina. Devet mjeseci kasnije presuda je ukinuta pred Apelacionim odjelom ovog suda, a zbog povrede prava na odbranu optuženih i prava na pravično suđenje. Goran Salihović, glavni državni tužilac, u javnim medijskim istupima optužio je Sud da je ovakvim odlukama proizveo pravnu nesigurnost.
„Takve odluke - iz organizovanog kriminala i terorizma, kao i odluke kojima se puštaju ratni zločinci, te odluke o korupciji visokih dužnosnika, gdje se proces spušta na niži nivo, proizvode kod običnih građana pravnu nesigurnost i postavlja se pitanje dokle će sve ovo ići i dokle ide.“
Reagirajući na ovakav istup, u Sudu BiH navode kako se jednakost strana u postupku mora poštovati, čak i kada su u pitanju slučajevi organizovanog kriminala.
„U predmetu Zijad Turković i drugi, u ponovnom postupku će se pred Apelacionim odjeljenjem otkloniti učinjeni propusti, prema potrebi izvesti izvedeni, te eventualno uvesti novi dokazi. Sud BiH poštuje princip jednakosti strana u postupku i dosljedan je u pravilnoj primjeni krivičnih zakona, i kada je riječ o najtežim slučajevima organiziranog kriminala“, rekla je glasnogovornica Suda, Manuela Hodžić.
Turkovićev advokat Fahrija Karkin još je davno upozoravao kako će, upravo zbog povrede prava na odbranu, konačan ishod i biti ovakav. Što se i obistinilo.
„Uvažena je moja žalba i ukinuta presuda u osuđujućem dijelu. Naređeno je novo suđenje i u tom pravcu je zakazana za 18. septembar statusna konferencija na kojoj će se dogovoriti kako da se izvode dokazi i koji dokazi.“
Za advokata i nekadašnjeg predsjednika Advokatske komore FBiH, koji je radio i na nekima od najvećih predmeta u BiH, Josipa Muselimovića, drugačija odluka Apelacionog vijeća bila bi skandalozna. To bi to značilo da je Sud spreman preći preko nepravilnosti, pri čemu pravde ne bi bilo ni za Turkovića ali ni za sve ostale građane.
„Izreći nekome vremensku kaznu zatvora u trajanju od 40 godina, ili svima skupa stotinu godina, a ne provjeriti odbranu, ne provjeriti ono na šta se ti ljudi pozivaju i čime žele dokazati svoju nevinost, o tome treba razmisliti netko drugi. To mi budi nadu da naš pravosudni sustav i u takvim predmetima ima hrabrosti donijeti ovakvu presudu.“
Građani, kako reče tužilac Salihović, s razlogom su zabrinuti za rad pravosuđa i ishod predmeta, što su iskazali i protestom pred Kantonalnim tužilaštvom u Sarajevu.
No činjenica je da u svakom procesu postoje dvije strane. U ovoj priči, navodi Manuela Hodžić iz Suda BiH, Tužilaštvo je nezadovljno ishodom žalbenog postupka, međutim:
„To ne može opravdati ishitrene i oštre izjave kojima se pokušava diskreditirati ne samo Sud BiH i njegove sudije, nego i cjelokupan pravosudni sistem. Sud BiH smatra neprimjerenim da čelnici institucija, koji također trebaju ne samo poznavati, već i poštivati krivične zakone, uključujući sva procesna pravila prvostepenog i drugostepenog postupka, daju izjave koje unose nemir i zbunjenost među građane, a nemaju uticaja na krajnji ishod postupka.“
Ono što se zaboravlja jeste da su brojni pompezni i veliki predmeti padali zbog loše pripremljenih optužnica ili čak gubljenja originala dokaznog materijala. Advokat Muselimović upozorava da tužilaštva ne smiju podizati optužnice tek da bi ih podigli.
„Proveo sam odbranu na Sudu BiH u jednom predmetu. Sigurno je da će u tom predmetu biti provedeno puno dokaza, puno svjedoka, i sigurno je da će u tom predmetu biti donijeta oslobađajuća presuda. Kad vam kao iskusan odvjetnik kažem da je sigurno da to ne može opstati, onda se vraćamo na pitanje, a to je da se optužnice moraju puno, puno serioznije pripremati. Ovdje ima, po meni, jedan nedostatak. Zakon kaže da je sudac dužan optužnicu potvrditi u roku od osam dana. Ne postoji čovjek na svijetu koji za osam dana može pružiti jedan predmet kao što je Turković ili sličan.“
Čudi, stoga, što baš glavni tužilac stavlja upitnik na pravosudni sistem i pita se dokle će sve otići. Tim prije što je baš tokom suđenja Turkoviću jednog od državnih tužilaca u tom predmetu, Olega Čavku, prvooptuženi prijavio za uzimanje 30 hiljada eura mita u sudskom procesu svjedoku pokajniku u ovom predmetu, Isljamu Kalenderu. Protiv Čavke je zbog toga izdata naredba za provođenje istrage u sarajevskom Kantonalnom tužilaštvu. Čavka je svojevremeno bio i kažnjen od strane disciplinske komisije zbog toga jer je hakirao mail tadašnjeg državnog tužioca, Salihovićevog prethodnika, Milorada Barašina, sa kojeg je slao neprimjerene poruke kolegama. Također priznao je i da je uništio neke od dokaza u jednom od predmeta. Čavka je, podsjetimo, tužilac i u predmetu Pandora, teškom nekoliko miliona eura i u kojem su pohapšeni ključni ljudi Uprave za indirektno oporezivanje koji se terete za poreske pronevjere. Tako bi brojne kontroverze mogle bitno uticati i na neke buduće velike predmete koji bi u kombinaciji sa greškama sudija u prvostepenom postupku mogle završiti poput slučajeva Čović, Lijanović, Branković, Bičakčić…
