Već drugi put u posljednjih nekoliko godina traju razgovori o reformi pravosuđa u Bosni i Hercegovini. Ni prvi nisu dali konkretne rezultate, a, kako stvari stoje, i drugi ne obećavaju uspješnost. Nema kompromisa, jer predstavnici iz Republike Srpske nastoje umanjiti ingerencije državnog suda i tužilaštva, dok su na drugoj strani za reformu, ali da postojeće ovlasti ostanu iste.
„Stavovi Venecijanske komisije kažu da trebamo jačati Visoko sudsko i tužilačko vijeće, kažu da moramo imati Viši sud, da li je to Vrhovni ili Apelacioni, ali ga moramo imati“, kaže Goran Salihović, glavni tužilac BiH.
Meddžida Kreso, predsjednica Suda BiH dodaje:
„Bojim se da ponuđena dva nacrta zakona iniciraju nekakav kompromis na uštrb struke. Kompromisa ne smije biti na račun vladavine prava, ne smije ga biti na račun gubitka ili smanjenja nadležnosti Suda i Tužilaštva u štićenju vrijednosti države Bosne i Hercegovine koje su zagarantovane Ustavom Bosne i Hercegovine“, poručila je Kreso.
No, da li će ovakvi stavovi doprinijeti kompromisnom rješenju?
Ministarstvo pravde Republike Srpske insistira da se iz postojećeg zakona briše odredba kojom je Sud BiH nadležan za krivična djela utvrđena entitetskim zakonima i onog koji se odnosi na Brčko Distrikt.
„Prijedlog iz Republike Srpske nije idealan, ali je odličan polazni materijal i zato smo ga bez ikakvih sujeta i bez ustručavanja stavili na sto na raspolaganje i meritornu ocjenu pravnim ekspertima. Jedini način da uspijemo je da riješimo temeljno pitanje, a to je pitanje proširene nadležnosti“, kaže ministar pravde RS-a Anton Kasipović.
Ko poštuje protokol iz Brisela
Kako to obično biva, evropski predstavnici rješenje za nastale probleme ne žele nametati, niti prognozirati ishod sadašnjih dogovora. Jedino što se podcrtava, kako navodi Lars-Gunnar Wigemark, šef delegacije EU u BiH, jeste da se nedavno potpisani protokol svih strana u Briselu mora poštovati.
„Samo da istaknem, neka od pitanja koja zahtijevaju hitno rješavanje podrazumijevaju pitanja koje se tiču nadležnosti, te uspostavljanje drugostepenog, odnosno Apelacionog suda“, navodi Wigemark.
Protokol u Briselu koji se odnosi na strukturalni dijalog o bh. pravosuđu jeste potpisan, ali je upitno koliko će i biti poštovan.
Neke političke stranke koje su nosioci vlasti u BiH su već izašle u javnost sa izjavama kako ih on ni na šta ne obavezuje. Istovremeno, drugi se uveliko pripremaju za održavanje referenduma u Republici Srpskoj, čija tematika je vezana za rad bh. pravosudnih institucija.
„Mi ćemo referendum održati i desiće se u momentu kada se sve proceduralne zavrzlame završe. Ako Ustavni sud BiH kaže da je to u suprotnosti sa Ustavom ili zabrani referendum, mi ćemo opet insistirati na toj činjenici i borićemo se svim pravnim i političkim sredstvima da to provedemo“, kaže predsjednik RS-a Milorad Dodik.
I dok se čeka ishod o reformi bh. pravosudnih institucija, činjenica je kako je, osim prijetnji referendumom, sve više nezadovoljnih njihovim radom. To se posebno odnosi na odjele za ratni zločin i kriminal i korupciju. Najveći broj osumnjičenih za ratni zločin bude osuđen i po 20 godina zatvora, a onda u drugostepenom postupku oslobođen. Ista situacija je u pitanju i kada je riječ o drugoj oblasti. Osobe koje su umiješane u kriminal i korupciju, i o kojima bh. mediji već godinama informišu, budu uhapšene i oslobođene svake odgovornosti, pa je Bosna i Hercegovina vjerovatno jedina zemlja u regiji i šire u kojoj svi „pošteno kradu“.
