Dostupni linkovi

Za opozicione stranke odluka CIK-a izdaja BiH


Predstavnici Bh. bloka u Sarajevu na konferenciji za novinare
Predstavnici Bh. bloka u Sarajevu na konferenciji za novinare

Predstavnici stranaka koji čine Bh. blok, a to su Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH), Naša stranka (NS) i Demokratska fronta (DF) najavili su u četvrtak na konferenciji za novinare u Sarajevu kako će se pravnom borbom boriti protiv odluke Centralne izborne komisije BiH (CIK) da se za popunu Doma naroda Parlamenta FBiH primjenjuje popis stanovništva iz 2013. godine.

Podsjećamo, CIK je tu odluku donio prije dva dana i po njoj će se raspodjela mandata iz kantonalnih skupština u FBiH vršiti prema popisu iz 2013. godine, ali će iz svake skupštine ući po najmanje jedan izaslanik iz svakog konstitutivnog naroda, ukoliko je kao takav izabran u kantonalne skupštine.

Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić kazao je da ta odluka suštinski podržava podjelu zemlje, što se može smatrati i izdajom države. Nikšić je također kazao kako je pomalo začuđen što su odluku pozdravile Europska komsija i Ambasada SAD-a u BiH.

„Jedna mjerila važe za njihove zemlje i građane, a druga žele da nametnu nama ovdje. Na ovaj način se Bosna i Hercegovina želi podijeliti na tri etničke državice, a praktički ove tri naše multietničke stranke gotovo nemaju više potrebe i da postoje, jer se nemamo s kim nadmetati“, istako je Nikšić.

Potpredsjednik Demokratske fronte Dženan Đonlagić kako će pokrenuti apelaciju pred Ustavnim sudom BiH da se preispita pomenuta odluka CIK-a.

„Poštivanje ustava jedne zemlje ne prepoznaje bilo kakve pravne kompromise. Ustavne odredbe podrazumjevaju da ih primjenjujete u cjelosti, a ne da jedan dio principa poštujete iz ustava, a drugi ne. Vjerujem da će se taj zahtjev za ocjenu ustavnosti odluke CIK-a naći pred Ustavnim sudom BiH i da će se on u nekom razumnom roku riješiti“, kazao je Đonlagić.

Iz ovih stranaka ranije su upozoravali da je CIK je morao donijeti odluku na osnovu Ustava BiH i FBiH da se Dom naroda popunjava prema popisu iz 1991. godine, s obzirom da Ustav jasno predviđa da se sve dok se ne implementira Aneks 7 Daytonskog mirovnog sporazuma, morat će se primjenjivati rezultati popisa iz 1991. Na taj način tvorci Daytonskog sporazuma željeli su spriječiti da se rezultati politika genocida i etničkog čišćenja priznaju kao legalni i institucionalizuju.

Predstavnici stranaka koje čine Bh. blok također su predstavili kriterije s kojim žele ući u pregovore za formiranje vlasti na državnoj razini. Među kriterijima su između ostalog i izmjene Izbornog zakona u smislu uvođenja modela posrednog izbora članova Predsjedništva BiH u Parlamenta BiH, o čemu Predrag Kojović, predsjednik Naše stranke kaže:

BiH treba jednog predsjednika: Peđa Kojović
BiH treba jednog predsjednika: Peđa Kojović

„Ne znam ni jednu državu u Evropi koja ima kolektivnog šefa države, a mi smo prihvatili kao normalno da imamo koletivnog šefa države koji ima tri člana, koji ne mogu maltene da borave u istoj prostoriji zbog nekih 'dekorativnih' problema. Mi predlažemo da imao jednog simboličnog predsjednika, poput Njemačke, Italije i Izraela“.

Među kriterijima je i usvajanje izmjena Izbornog zakona BiH u smislu uvođenja sistema elektronskog nadzora izbornog procesa i automatiziranog evidentiranja i prebrojavanja glasova, te usvajanje izmjena ustava BiH u smislu presuda Evropskog suda u Strazburu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG