U Bosni i Hercegovini u ponedjeljak se navršava godinu dana od održanih izbora, a da izvršna vlast na državnom nivou još nije formirana. Sastanci lidera bh. stranaka o podjeli ministarskih fotelja nisu dali rezultate, zbog čega najviše trpe građani.
Sve je veći broj nezaposlenih, firme odlaze u stečaj, a za to vrijeme državni parlament usvaja zakone vlade koja je u tehničkom mandatu. Na čekanju su i sredstva iz IPA fondova, a država, zbog političke nesigurnosti, gubi veliki broj strateških partnera.
Analitičari upozoravaju da je jedino rješenje da reaguje Valentin Incko, visoki predstavnik u toj zemlji, koji je do sada nametnuo oko 800 zakona koje vlada i parlament nisu donosili. Još jedan, koji bi omogućio da država ne ode u sunovrat, jedino je, kako navode, rješenje.
Godinu dana traje agonija u kojoj se nalazi Bosna i Hercegovina jer se njeni političari ne mogu dogovoriti oko formiranja Vijeća ministara. Brojni sastanci koji su održani u proteklih 365 dana bili su samo turneje po bh. gradovima, bez konkretnih rezultata. A kada su obećavali - bile su to kule i gradovi. Evo podsjećanja na izjave onih koji su izbore dobili, a koje su snimljene dan nakon zatvaranja biračkih mjesta.
„Veoma bitno za nas da odmah nakon izbora možemo napraviti brzo vlast i krenuti u ustavne promjene“, kazao je Dragan Čović.
„Kao ljudi koji smo dobili mandat građana, ja želim vrlo jasno da kažem da mi od sutra idemo na posao za svakoga, a ne samo za one koji su za nas glasali“, obećao je Zlatko Lagumdžija.
„Da napravimo mir, sigurnost, stabilnost, poslovni ambijent, da zaposlimo ljude. Mi smo bogata zemlja - zašto bi nam građani bili siromašni? To se da napraviti“, poručio je Bakir Izetbegović.
Bolji život bh. građana, koji su obećali političari, ostao je samo puka propaganda.
Za proteklih godinu dana povećan je broj nezaposlenih, brojna preduzeća otišla u stečaj, a sve je veći broj onih koji rade „na crno“. Jednogodišnje neformiranje vlasti na svojoj koži osjetila je i Senada Ljajić. Godinu dana uoči penzije postala je nezaposlena.
„Jeste li vidjeli posljednji sastanak? Smije se Zlatko, smije se Dodik, smiju se na kraju sastanka. Je li njima smiješno to? Vjerujte da dođe čovjek do leksaurina.“
Zemlja kao tamni vilajet
Od oktobra prošle do oktobra ove godine konstituisane su entitetske vlade i parlamenti, a izvršna i zakonodavna vlast formirana je i u najvećem broju kantona u Federaciji BiH. Oba doma državnog parlamenta rade, ali nemaju parlamentarnu većinu i usvajaju zakone Vijeća ministara u tehničkom mandatu. Ta izvršna institucija u prvih šest mjeseci usvojila je samo 12 zakona, od kojih niti jedan nije dobio parlamentarnu podršku.
Ivica Ćavar
„Mi smo se nadali da će stvari puno brže ići nakon izbora i da će ti ljudi učiti na svojim vlastitim greškama, ali, nažalost, to se nije dogodilo i čini mi se da je sve u ovom slučaju bitnije nego interesi građana“, ocjenjuje Ivica Ćavar iz Centra civilnih inicijativa.
Zbog neformiranja vlasti, na čekanju su sredstva i iz IPA fondova. I ne samo to. Bosna i Hercegovina je izgubila veliki broj strateških partnera koji zbog političke nesigurnosti zaobilaze ovu zemlju, kaže Duljko Hasić, ekonomski analitičar.
„Velika nesreća će biti ukoliko BiH izgubi i bespovratna finansijska sredstva od međunarodnih institucija, pogotovo IPA fondova, koji predstavljaju zaista osnovni zamajac razvoja, odnosno opstanka i egzistencije privrede u narednom vremenskom periodu“, smatra Hasić.
Nepovjerenje evropskih investitora, ali i cjelokupne Evropske unije prema Bosni i Hercegovini, najbolje ilustruju pojedina istraživanja. Evo kako oko 70 posto građana Unije doživljava Bosnu i Hercegovinu. O tome analitičar Zekerijah Smajić kaže:
„BiH je doživljena u očima građana EU kao tamni vijalet, neka zemlja tamo negdje u Evropi. To je najbolji dokaz koliko jedna zemlja ne može ništa preduzeti za svoju kredibilnost na domaćoj i međunarodnoj sceni jer nema ni institucija svoje države - to je vlada koja zastupa državu na međunarodnom planu.“
Mišljenje Evropljana o Bosni i Hercegovini identično je ocjenama Bosanaca i Hercegovaca, ali ne o državi, već o njenim političarima.
Skandalozno ponašanje
Banjalučani, godinu dana nakon održanih izbora, o neformiranju vlasti kažu:
„Kao građani svjedoci smo jednog bezobrazluka i skandaloznog ponašanja političara, onih ljudi koje smo mi birali.“
„Oni u suštini poslije godinu dana neformiranja vlasti treba da preuzmu odgovornost i za ono što se dosad dešava ili ne dešava i za ono što će se dešavati ubuduće dok vlast ne bude formirana.“
„Biće opet vjerovatno vizni režim.“
Nevladine organizacije na specifičan način obilježile su godišnjicu otkako država nema novu vladu. Aktivisti nevladinog sektora formirali su Alternativno vijeće ministara. O motivima kažu:
„Ovim performansom želimo da pokažemo ljudima da se paradigma mora promijeniti i definitivno mora postojati alternativa ovakvom funkcionisanju i ovakvoj politici koja se vodi ovdje.“
„Danas smo vi ovdje primjer da imamo ljude iz RS i iz Federacije i da je ovo jasna poruka svim građanima da nije onako kako političari žele da bude, već da mi ipak želimo da pokažemo da je ovo država za sve nas.“
Performans formiranja Alternativnog vijeća ministara, 3. oktobar 2011.
To što mladi formiranjem Alternativnog vijeća ministara pokušavaju da ukažu na brojne probleme sa kojima se susreće Bosna i Hercegovina, bh. političare ne zabrinjava. Za godinu dana od izbora kapaciteti države su oslabljeni, a jačani entitetski.
Politička bitka koja je vođena u oba bh. entiteta, išla je isključivo na štetu državnih institucija. No, to su neki od političara obećali još 3. oktobra prošle godine.
„Mislim da ću činiti sve na tom planu da objedinim sve snage u RS, u okolini i u regionu za bolje precepcije RS i jačanje njenog statusa“, poručio je Milorad Dodik.
Kako sa ovakvom političkom koncepcijom koja ne priznaje državu na jednoj strani, forsiranju trećeg entiteta na drugoj, i onima koji bi krojili zemlju onako kako njima odgovara na trećoj strani, Bosna i Hercegovina da bude proevropska država? Odgovor daje Zekerijah Smajić:
„Da OHR, u ovom slučaju gospodin Valentin Incko uzme vlast u svoje ruke, odnosno onoliko koliko mu ovlasti dopuštaju, ne da postane vlastodržac nego da radi doista svoj posao i tamo gdje se ne mogu vlasti dogovoriti - jer 800 puta je do sada OHR morao da interveniše u nemoći Parlamenta i Vijeća ministara, ali ako nema druge, onda je bolje i to - da se otkoči ova blokada, koja zapravo vodi u potpuni sunovrat iz kojeg se BiH teško može izvući.“
Sve je veći broj nezaposlenih, firme odlaze u stečaj, a za to vrijeme državni parlament usvaja zakone vlade koja je u tehničkom mandatu. Na čekanju su i sredstva iz IPA fondova, a država, zbog političke nesigurnosti, gubi veliki broj strateških partnera.
Analitičari upozoravaju da je jedino rješenje da reaguje Valentin Incko, visoki predstavnik u toj zemlji, koji je do sada nametnuo oko 800 zakona koje vlada i parlament nisu donosili. Još jedan, koji bi omogućio da država ne ode u sunovrat, jedino je, kako navode, rješenje.
Godinu dana traje agonija u kojoj se nalazi Bosna i Hercegovina jer se njeni političari ne mogu dogovoriti oko formiranja Vijeća ministara. Brojni sastanci koji su održani u proteklih 365 dana bili su samo turneje po bh. gradovima, bez konkretnih rezultata. A kada su obećavali - bile su to kule i gradovi. Evo podsjećanja na izjave onih koji su izbore dobili, a koje su snimljene dan nakon zatvaranja biračkih mjesta.
„Veoma bitno za nas da odmah nakon izbora možemo napraviti brzo vlast i krenuti u ustavne promjene“, kazao je Dragan Čović.
„Kao ljudi koji smo dobili mandat građana, ja želim vrlo jasno da kažem da mi od sutra idemo na posao za svakoga, a ne samo za one koji su za nas glasali“, obećao je Zlatko Lagumdžija.
„Da napravimo mir, sigurnost, stabilnost, poslovni ambijent, da zaposlimo ljude. Mi smo bogata zemlja - zašto bi nam građani bili siromašni? To se da napraviti“, poručio je Bakir Izetbegović.
Bolji život bh. građana, koji su obećali političari, ostao je samo puka propaganda.
Za proteklih godinu dana povećan je broj nezaposlenih, brojna preduzeća otišla u stečaj, a sve je veći broj onih koji rade „na crno“. Jednogodišnje neformiranje vlasti na svojoj koži osjetila je i Senada Ljajić. Godinu dana uoči penzije postala je nezaposlena.
„Jeste li vidjeli posljednji sastanak? Smije se Zlatko, smije se Dodik, smiju se na kraju sastanka. Je li njima smiješno to? Vjerujte da dođe čovjek do leksaurina.“
Zemlja kao tamni vilajet
Od oktobra prošle do oktobra ove godine konstituisane su entitetske vlade i parlamenti, a izvršna i zakonodavna vlast formirana je i u najvećem broju kantona u Federaciji BiH. Oba doma državnog parlamenta rade, ali nemaju parlamentarnu većinu i usvajaju zakone Vijeća ministara u tehničkom mandatu. Ta izvršna institucija u prvih šest mjeseci usvojila je samo 12 zakona, od kojih niti jedan nije dobio parlamentarnu podršku.
„Mi smo se nadali da će stvari puno brže ići nakon izbora i da će ti ljudi učiti na svojim vlastitim greškama, ali, nažalost, to se nije dogodilo i čini mi se da je sve u ovom slučaju bitnije nego interesi građana“, ocjenjuje Ivica Ćavar iz Centra civilnih inicijativa.
Zbog neformiranja vlasti, na čekanju su sredstva i iz IPA fondova. I ne samo to. Bosna i Hercegovina je izgubila veliki broj strateških partnera koji zbog političke nesigurnosti zaobilaze ovu zemlju, kaže Duljko Hasić, ekonomski analitičar.
„Velika nesreća će biti ukoliko BiH izgubi i bespovratna finansijska sredstva od međunarodnih institucija, pogotovo IPA fondova, koji predstavljaju zaista osnovni zamajac razvoja, odnosno opstanka i egzistencije privrede u narednom vremenskom periodu“, smatra Hasić.
Nepovjerenje evropskih investitora, ali i cjelokupne Evropske unije prema Bosni i Hercegovini, najbolje ilustruju pojedina istraživanja. Evo kako oko 70 posto građana Unije doživljava Bosnu i Hercegovinu. O tome analitičar Zekerijah Smajić kaže:
„BiH je doživljena u očima građana EU kao tamni vijalet, neka zemlja tamo negdje u Evropi. To je najbolji dokaz koliko jedna zemlja ne može ništa preduzeti za svoju kredibilnost na domaćoj i međunarodnoj sceni jer nema ni institucija svoje države - to je vlada koja zastupa državu na međunarodnom planu.“
Mišljenje Evropljana o Bosni i Hercegovini identično je ocjenama Bosanaca i Hercegovaca, ali ne o državi, već o njenim političarima.
Skandalozno ponašanje
Banjalučani, godinu dana nakon održanih izbora, o neformiranju vlasti kažu:
„Kao građani svjedoci smo jednog bezobrazluka i skandaloznog ponašanja političara, onih ljudi koje smo mi birali.“
„Oni u suštini poslije godinu dana neformiranja vlasti treba da preuzmu odgovornost i za ono što se dosad dešava ili ne dešava i za ono što će se dešavati ubuduće dok vlast ne bude formirana.“
„Biće opet vjerovatno vizni režim.“
Nevladine organizacije na specifičan način obilježile su godišnjicu otkako država nema novu vladu. Aktivisti nevladinog sektora formirali su Alternativno vijeće ministara. O motivima kažu:
„Ovim performansom želimo da pokažemo ljudima da se paradigma mora promijeniti i definitivno mora postojati alternativa ovakvom funkcionisanju i ovakvoj politici koja se vodi ovdje.“
„Danas smo vi ovdje primjer da imamo ljude iz RS i iz Federacije i da je ovo jasna poruka svim građanima da nije onako kako političari žele da bude, već da mi ipak želimo da pokažemo da je ovo država za sve nas.“
To što mladi formiranjem Alternativnog vijeća ministara pokušavaju da ukažu na brojne probleme sa kojima se susreće Bosna i Hercegovina, bh. političare ne zabrinjava. Za godinu dana od izbora kapaciteti države su oslabljeni, a jačani entitetski.
Politička bitka koja je vođena u oba bh. entiteta, išla je isključivo na štetu državnih institucija. No, to su neki od političara obećali još 3. oktobra prošle godine.
„Mislim da ću činiti sve na tom planu da objedinim sve snage u RS, u okolini i u regionu za bolje precepcije RS i jačanje njenog statusa“, poručio je Milorad Dodik.
Kako sa ovakvom političkom koncepcijom koja ne priznaje državu na jednoj strani, forsiranju trećeg entiteta na drugoj, i onima koji bi krojili zemlju onako kako njima odgovara na trećoj strani, Bosna i Hercegovina da bude proevropska država? Odgovor daje Zekerijah Smajić:
„Da OHR, u ovom slučaju gospodin Valentin Incko uzme vlast u svoje ruke, odnosno onoliko koliko mu ovlasti dopuštaju, ne da postane vlastodržac nego da radi doista svoj posao i tamo gdje se ne mogu vlasti dogovoriti - jer 800 puta je do sada OHR morao da interveniše u nemoći Parlamenta i Vijeća ministara, ali ako nema druge, onda je bolje i to - da se otkoči ova blokada, koja zapravo vodi u potpuni sunovrat iz kojeg se BiH teško može izvući.“