Bezbjednost u BiH: Posljednji poziv na uzbunu

Dok je ministar bezbjednosti BiH Sadik Ahmetović nedavno potvrdio da policija drži pod kontrolom kriminal i kriminalce, a javnost ubjeđivao da je stanje bezbjednosti više nego dobro, njegove kolege iz različitih policijskih agencija oštro su ga demantovali.

Prvi čovjek Agencije za istrage i zaštitu Mirko Lujić upozorio je na porast organizovanog kriminala, te djela terorizma, kao i korupcije, što je zemlji nanijelo oko 30 milina KM štete. Iz Obavještajne službe BiH upozorenje da je vremena sve manje odaslao je direktor Almir Džuvo.

„Ja bih vas zamolio, da ne bude kasno, da ozbiljno razmislimo o stanju sigurnosti u ovoj zemlji, da ozbiljno razmislimo kako da se suprotstavimo tome da ne bismo mi sutra bili na redu. Sljedeći će doći na moja, vaša ili bilo čija druga vrata“, upozorio je nedavno direktor Obavještajno-bezbjednosne agencije u BiH Almir Džuvo sa skupštinske govornice, te javno ukazao na povezanost kriminala i kriminalaca sa ljudima koji sjede u vrhu države.

„Da imate saznaja koja mi imamo koja je umiješanost između struktura vlasti, od najnižeg nivoa do kriminalnih organizacija, vjerujte da biste vi bili više zabrinuti nego što sam ja. Iz tog stanja proizlazi sve ovo što se dešava. Imamo vehabije tamo, imamo druge grupe. Dođe čovjek, digne u Bugojnu policijsku stanicu u zrak, proglase ga muzičarem. Onaj tamo puca po Američkoj ambasadi, pričaju da je lud. Ne, ne - niko nije ni lud, nit je muzičar, nit je budala. To je opasnost ove zemlje“, kaže Džuvo.

Džuvo je podsjetio na organizovanu kriminalnu grupu Zijada Turkovića, kojem se trenutno sudi. Turković je šef multinacionalne bande, optužene za više ubistava i pljački, koja je okupila kriminalce iz BiH i susjednih zemalja.

Sumnjiče se i za niz još uvijek nerazriješenih slučajeva, poput ubistva načelnika Centra javne bezbjednosti nekadašnjeg Srpskog Sarajeva Željka Markovića, Vlatka Mačara sa Pala i Rate Spaića, te drugih. Džuvo sumnja da ovakvih grupa u BiH ima još.

Federalni ministar unutrašnjih poslova Predrag Kurteš podsjeća da su u procesu suđenja Turkovićevoj grupi na vidjelo izašli podaci o sedmičnim transportima desetina kilograma teških droga kroz BiH.

Uz to, podsjeća Kurteš, u ovoj godini zabilježen je porast broja krivičnih djela za gotovo 20 posto, te da je u Federaciji u posljednjih 10 godina zabilježeno 14 slučajeva teroriozma. Zbog svega građani imaju pravo pitati šta radi i gdje je policija u BiH, kaže ministar Kurteš:

„Građani od nas očekuju siguran ambijent, primjeren potrebama za njihov normalan život i rad, što smatram legitimnim zahtjevom i našom obavezom, koja nema alternativu bez obzira na sva ograničenja.“

Ko ovdje komanduje

Istovremeno, ministar bezbjednosti BiH Sadik Ahmetović tvrdi kako je u zemlji sve u redu, te da nema mjesta zabrinutosti:

„Mi u ovoj zemlji trebamo biti vrlo zadovoljni, i mi smo vrlo zadovoljni kad je u pitanju stanje sigurnosti s obzirom na političko stanje u BiH, pojačanu retoriku koja destabilizira BiH i stanje sigurnosti u BiH, neformiranje Vijeće ministara.“

BiH još uvijek ima 14 različitih policijskih agencija, gotovo potpuno nezavisnih i s vrlo malo koordinisanih aktivnosti. Kako rade na terenu najbolje se vidjelo tokom napada na zgradu Američke ambasade u Sarajevu.

Naoružani vehabija Mevlid Jašarević 45 minuta hodao je naoružan i pucao na zgradu najčuvanije ambasade u zemlji, dok su se policajci skrivali iza okolnih zgrada, a slučajni prolaznici pomagali povrijeđenima iz obezbjeđenja.

I dok četiri policije koje su bile na licu mjesta, i dva mjeseca nakon napada provode unutrašnje istrage o eventualnim propustima, direktor Uprave policije Federacije BiH Dragan Lukač javno se zapitao:

„Ko komanduje ovim jedinicama koje su se ovdje pojavile pred Američkom ambasadom?“

Još jedan visoki policijski zvaničnik, direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela u BiH Himzo Selimović shvatio je Džuvino obraćanje kao posljednji poziv za uzbunu:

„Direktor Džuvo je podsjetio na našu realnost, a aktuelno, vrlo složeno stanje s aspekta sigurnosti, s aspekta sigurnosnih izazova i sigurnosnih prijetnji. To je bio poziv odgovornim u policijskim agencijama.“

Na povećan broja krivičnih dijela utiču, naravno, i loša ekonomsko-socijalna situacija i velika nezaposlenost u zemlji. Mladi imaju pogrešne uzore i lako se mobilišu, te se kriminalne grupe brzo obnavljaju i podmlađuju, upozoravaju psiholozi.

Ovakava različita tumačenja stanja bezbjednosti u zemlji posljedica su i različitog tumačenja istih podataka, smatra novinar magazina „Start“ Saša Rukavina i podsjeća da to nije prvi put:

„U ovakvom društvu kakvo je BiH svako na svoj način tumači opasnost. Nije ista opasnost u Banjaluci, u Sarajevu i u Mostaru bar za one koji procjenjuju, one koji rade u sigurnosnim agencijama. Ja ne znam kako je moguće da ministar, koji bi trebao da ima iste podatke kao i direktor Obavještajno-sigurnosne agencije, ima jednu ocjenu, da taj direktor ima drugu ocjenu na istom skupu, na osnovu istih podataka, pred istim auditorijem. Ako je pola onoga što se u javnosti zna o vezama mafija, kriminala, ratnih zločinaca, različitih ekstremista, što nacionalnih što vjerskih, tačno, onda mi živimo u državi u kojoj treba definitivno ukinuti sigurnosni sistem i napraviti neki novi. E sad, koliko ko koristi za svoje političke ili nekakve druge interese ove strahove koje izazivaju podaci tipa ovoga što je iznio direktor Obavještajne službe, ja ne znam, ali mislim da se to vidi od izbora do izbora.“