Ubistvo poznatog banjalučkog biznismena Slaviše Krunića posljednje je u nizu koje dovodi u pitanje tvrdnje nadležnih o dobroj bezbjednosnoj situaciju u BiH. Dok kriminalci postaju sve brutalniji, nadležne institucije ne uspijevaju da daju odgovore na sve veće sigurnosne rizike, a ne znaju se ni nalogodavci mnogih ubistava, smatraju analitičari, dodajući da je to pokazatelj totalnog kraha institucija i stvaranja sumnje da su kriminal i politika u vrlo bliskoj vezi.
Atentat na banjalučkog preduzetnika Slavišu Krunića, posljednji je u nizu nekoliko desetina ubistava u mafijaškom stilu koja nisu do kraja rasjvetljena u BiH.
Kolumnista Dragan Bursać kaže da je, nažalost, ovo postalo normalno i da više nije pitanje hoće li biti još, već ko je slijedeći.
˝Mi ovo živimo kao normalan, svakodnevni život i na žalost kako sada stvari stoje živjećemo. Vlast nikada nije ispoljavala odgovornost stanovništvu niti osjeća potrebu da isporuči odgovornost, pa tako naravno i policija. Sudstvo pogotovo, to je jedan entitet koji funkcioniše za sebe po nekim suludim pravilima po kojima ne znam ni ja kako funkcionišu. Sveukupno, mi smo zaista u velikom problemu zato što je narod već skuhan, što ne pokazuje bilo kakve znake otpora, prosto sakrio se i čeka da taj idući metak ne pogodi baš njega˝, kaže Bursać.
Užas koji se dešava i u kojem kriminalci postaju sve brutalniji, baca sumnju na čitav sistem, smatra Đorđe Vuković, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci.
˝Mnoštvo tih slučajeva je kompromitovalo one koji bi trebalo da to rade. Odsustvo njihove dogovornosti, makar moralne ili političke unosi dileme kod nas običnih ljudi˝, pojašnjava Vuković.
Samo u posljednje dvije godine desilo se nekoliko nerazjašnjenih slučajeva ubistava sa mafijaškim potpisom, poput likvidacije Damira Ostojića, zvanog Šijan, iz septembra prošle godine u Banjaluci, zatim ubistva sarajevskih policajaca Adisa Šehovića i Davora Vujinovića koje je, prema policijskim izvorima, djelo automafije, te ubistvo Miloša Ostojića iz zasjede u januara ove godine u Istočnom Sarajevu.
Dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu, Nedžad Korajlić kaže da je sve ovo što se dešava posljedica stanja u društvu u kojem se kriminalci osjećaju vrlo prijatno.
„Oni koriste taj prostor kada je država u diskonekciji i kada nema adekvatne odgovore, kada se međusobno prepucavaju, kada ne dolazi do formiranja vlasti i sumnjivih izbornih rezultata. Kada se vlast formira po principu rodbinskih i familijarnih veza˝, smatra Korajlić.
Za posljednjih 20 godina više desetina ubistava ostalo je nerasvijetljeno u Bosni i Hercegovini, a mnoga od njih imala su sumnjivu pozadinu, a čak i kada se pronađu izvršioci pojedinih djela, izostaju imena nalogodavaca.
Vuković kaže da se to dešava jer vlasti ne znaju ili neće da riješe takve slučajeve.
„Gotovo je proglašeno da je opšte mjesto ili da je prećutna istina da postoje snažne sprege između podzemlja i najviših slojeva u jednom društvu i šta onda drugo može da se očekuje“, kaže Vuković.
Treba naglasiti i da se sve ovo dešava u svijetlu nastojanja ka jačanju policijskih struktura u BiH, donošenju strožijih zakonskih rešenja koja vode ka većim policijskim ovlaštenjima i najava o rezervnim sastavima policija u oba entiteta.
Analitičari sa kojima smo razgovarali sumnjaju da će bilo kakve reforme dati rezultata jer su one zasnovane na političkim principima, a ne na želji za većoj sigurnosti svih građana u BiH.
Facebook Forum