Predstavnici Zavoda za zaštitu kulturno istorijskog i prirodnog naslijeđa Republike Srpske i Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH nisu u petak u Banjaluci usaglasili dokument kojim Bosna i Hercegovina, uz Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru, kandiduje stećke za svjetsku kulturnu baštinu UNECO-a.
Zahtjev iz Republike Srpske, koji je ipak dogovoren, jeste da se u dokumentu spominje taj entitet, što u dosadašnjoj verziji nije bio slučaj.
Najveći broj primjedbi imao je Zavod iz RS, a V.D. direktora te institucije Slobodan Nagradić pojasnio je šta je ostalo sporno:
„Naprimjer karakter Crkve bosanske, naprimjer dominirajući uticaj na stećke – jesu li oni proizvod ili posljedica katoličko-zapadnog uticaja ili istočno-pravoslavnog. Takođe, ostala je neusaglašena formulacija o interkonfesionalnosti stećaka, itd. Dakle, još nekoliko detalja i, naravno, ostao je neusaglašen jedan drugi dokument koji se zove Plan upravljanja stećcima, ako budu proglašeni spomenikom pod zaštitom države“, rekao je Nagradić.
Član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Dubravko Lovrenović napomenuo je uoči sastanka u Banjaluci da od oko 60.000 stećaka koji se nalaze na području Bosne i Hercegovine, veliki broj njih je u vrlo lošem stanju.
On je podsjetio na činjenicu da je u Sarajevu je još 2009. godine potpisano pismo namjere između ministara kulture BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske i predstavnika komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, a da se za četiri godine tek sada došlo do, po njegovom mišljenju, finalnog dokumenta.
„Ja sam uvjeren da stećci kao kulturološka pojava u kontekstu evropskog srednjovjekovlja zaslužuju da budu ne samo nominirani nego i uvršteni na listu svketske baštine. Šta time BiH dobija? Dobiće 22 nekropole stećaka, koliko ih je nominirano, na prestižnoj listi svjetske baštine, nekropole koje će biti zaštićene po najvišim svjetskim standardima“, pojasnio je Lovrenović.
On je takođe naglasio da bi time BiH i dalje imala otvorena vrata za UNESCO da kandiduje sljedeće nekropole, te da bi država na taj način dobila jedan značajan razvojni turistički resurs.
Zahtjev iz Republike Srpske, koji je ipak dogovoren, jeste da se u dokumentu spominje taj entitet, što u dosadašnjoj verziji nije bio slučaj.
Najveći broj primjedbi imao je Zavod iz RS, a V.D. direktora te institucije Slobodan Nagradić pojasnio je šta je ostalo sporno:
„Naprimjer karakter Crkve bosanske, naprimjer dominirajući uticaj na stećke – jesu li oni proizvod ili posljedica katoličko-zapadnog uticaja ili istočno-pravoslavnog. Takođe, ostala je neusaglašena formulacija o interkonfesionalnosti stećaka, itd. Dakle, još nekoliko detalja i, naravno, ostao je neusaglašen jedan drugi dokument koji se zove Plan upravljanja stećcima, ako budu proglašeni spomenikom pod zaštitom države“, rekao je Nagradić.
Član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Dubravko Lovrenović napomenuo je uoči sastanka u Banjaluci da od oko 60.000 stećaka koji se nalaze na području Bosne i Hercegovine, veliki broj njih je u vrlo lošem stanju.
On je podsjetio na činjenicu da je u Sarajevu je još 2009. godine potpisano pismo namjere između ministara kulture BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske i predstavnika komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, a da se za četiri godine tek sada došlo do, po njegovom mišljenju, finalnog dokumenta.
„Ja sam uvjeren da stećci kao kulturološka pojava u kontekstu evropskog srednjovjekovlja zaslužuju da budu ne samo nominirani nego i uvršteni na listu svketske baštine. Šta time BiH dobija? Dobiće 22 nekropole stećaka, koliko ih je nominirano, na prestižnoj listi svjetske baštine, nekropole koje će biti zaštićene po najvišim svjetskim standardima“, pojasnio je Lovrenović.
On je takođe naglasio da bi time BiH i dalje imala otvorena vrata za UNESCO da kandiduje sljedeće nekropole, te da bi država na taj način dobila jedan značajan razvojni turistički resurs.
