Siromaštvo, oskudica, nezaposlenost - razlozi su zašto brojni mladi Bosanci i Hercegovci napuštaju matičnu zemlju. Budući da im država ne obezbjeđuje ni osnove od onoga što njihovi vršnjaci imaju u razvijenim državama, bh. omladina sreću traži u inostranstvu. U posljednje vrijeme naročito kvalifikovani kadrovi posao nalaze putem državnih institucija, pogotovo Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Od 2013. do danas skoro 900 osoba otišlo da radi u Njemačku na poslovima medicinskih radnika prije svega njegovatelja.
Mario Gujić iz Fojnice nezadovoljan je životom u Bosni i Hercegovini jer mu država ne pruža uslove za pristojan život. Ovaj 32-ogodišnjak planira uskoro otići u Švedsku ili Njemačku.
"Ne vidim svoju budućnost u ovoj državi. Godinama sam radio na crno. Na bilo koji konkurs da se prijavim fali mi radno iskustvo koje imam, ali nemam na papiru. Vjerovatno se ni u buduće neće ništa srediti", iskreno će Gujić.
Sve je više bh. državljana koji, trbuhom za kruhom, odlaze u inostranstvo. U maju 2013. agencije za rad Njemačke i Bosne i Hercegovine potpisale su ugovor o zapošljavanju medicinskih radnika - njegovatelja. Da bi se bh. kandidati mogli prijaviti na ovaj posao, trebaju imati najmanje srednju medicinsku školu, te određeni nivo znanja njemačkog jezika.
"Ovaj dogovor pruža garanciju da radnici koji odu iz Bosne i Hercegovine će prvu godinu imati platu minimalno 1.900 eura bruto, a kasnije - kada polože stručni ispit i steknu zvanje njegovatelja - plata se penje preko 2.000 eura. U slučaju kršenja propisa bh. radnici imaju mogućnost da prijave ne poštovanje dogovora nakon čega Agencija za rad SR Njemačke može da interveniše i da radniku pronađe nekog drugog poslodavca ili da prisili poslodavca da poštuje zakon o radu", kaže za RSE Siniša Veselinović, šef Odsjeka za tržište rada u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH.
Pored Njemačke, u kojoj se zaposlilo blizu 900 bh. njegovatelja, Bosna i Hercegovina ima potpisan sporazum sa Srbijom i Slovenijom. Samo u prošloj godini, u Sloveniji je posao našlo više od 1.800 radnika iz BiH.
"Prošle godine se u Sloveniji zaposlilo 1.870 radnika iz Bosne i Hercegovine. Iako se traže sva zanimanja, u Sloveniji najčešće traže radnu snagu u sektorima saobraćaja, odnosno vozače teretnih vozila, građevinarstva i mašinstva. U Austriji postoji program Crveno-bijelo-crvena karta. Od 2011. po tom programu otišlo oko 1.000 radnika iz Bosne i Hercegovine. Pretežno je riječ o deficitarnim zanimanjima na austrijskom tržištu rada", navodi Veselinović.
Ipak, ima i negativnih iskustava. Mario Gujić se putem zavoda za zapošljavanje prijavio za jedan posao u Sloveniji. Međutim, bio je prevaren.
"Odmah na početku vidio sam da to nije ozbiljno pošto je vlasnik pred radnike ujutro dolazio sa otvorenom bocom piva i drugom bocom u džepu. Kad sam došao tamo smještaj je bio u garaži sa još sedam radnika i za to odbija ti 200 eura kao da bi ti završio papire pa da možeš raditi u Sloveniji. Ne možeš zaraditi više od 600-700 eura zato što on ne dozvoljava više i kada zaradiš toliko, on ti prekida posao i do kraja mjeseca ne radiš ništa", navodi Gujić.
Ukoliko mladi žele dobiti posao u Njemačkoj ili Austriji moraju poznavati njemački jezik. Ove kurseve najčešće pohađaju u Goethe institutu u Sarajevu, u kojem iz godine u godinu raste broj polaznika.
"Prije četiri godine imali smo za taj tromjesečni upis nekih 300 do 500 polaznika. Danas je to broj od 1.500 ljudi koji žele da uče njemački jezik iz raznih razloga a jedan od tih razloga je upravo taj - ljudi, trbuhom za kruhom, odlaze iz BiH", ističe Mirza Kovačević, koordinator za kooperaciju u obrazovanju u Goethe institutu Sarajevo.
Procijenjuje se da će Njemačka do 2020. godine uposliti 56.000 ljekara i 22.000 medicinskih tehničara. Stoga, za očekivati je da će se među zainteresovanim naći i bh. radnici.
"Radi otežanih uslova zapošljavanja i jako lošeg standarda radnika zaposlenih u zdravstvu, ljudi napuštaju, naprimjer, prosječnu platu medicinskog tehničara na području Federacije BiH koja iznosi između 350 i 400 eura i idu za boljom platom - 2.000 eura", riječi su Abuda Sarića, predsjednika Nezavisnog strukovnog sindikata radnika zaposlenih u zdravstvu Federacije Bosne i Hercegovine.
Stručnjaci upozoravaju na ovaj problem, međutim, država još nema odgovor, a čini se ni međunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini.
"Mislim da nas i međunarodna zajednica svojim programima i svojim, nazovimo, projektima pomoći pomalo zamajava. Oni nam stalno nude neke radionice, neko obrazovanje ili neke seminare o tržištu rada a ne pomažu nam da izađemo iz ove krize na način da, možda, oni predlože neka rješenja poput onih - kako što prije smanjiti više od 500.000 nezaposlenih u Bosni i Hercegovini", kaže novinar Hajdar Arifagić.
"U rješevanju ove problematike nisu važne samo investicije nego i čitava politika društva koja bi morala da ide ka rješavanju tog problema", mišljenja je Arifagić.
U prošloj godini zabilježen je pad smanjena nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini - prvi put nakon 2009. Ohrabruje i podatak da je u završnoj fazi sklapanje sporazuma sa Hrvatskom i Crnom Gorom o zapošljavanju bh. radnika.
"To bi bio nagovještaj da se u 2015. očekuje stabilizacija na tržištu rada Bosne i Hercegovine. Pozitivni su parametri da je smanjen broj priliva na evidenciji nezaposlenih po osnovu prestanka radnog odnosa. Smanjen je broj korisnika novčane naknade koju koriste nezaposlena lica a koja su bila u radnom odnosu. Sve ovo na neki način ohrabruje da bi moglo doći do povećanja zaposlenosti", tvrdi Siniša Veselinović.
Studentkinja genetike i bioinženjeringa Maida Živalj, iako tek brucoš, razmišlja da nakon studija ode u Njemačku. Njemački jezik već uči. Nije obeshrabrena. Naprotiv.
"Svjesna sam teške situacije u Bosni i Hercegovini i toga da se jako malo ulaže u naučna istraživanja i otvaranje laboratorija, pogotovo za genetiku. Također, svjesna sam da je u Njemačkoj ova oblast puno razvijenija, te da imam veliku priliku i šansu da se tamo brzo zaposlim, završim kvalitetan studij i, ako Bog da, nastavim svoj život", zaključuje Maida Živalj.
I dok se bh. politika sada fokusira o raspodjeli fotelja politički podobnim kandidatima, u javnoj sferi neopaženo prolazi činjenica - Bosna i Hercegovina sve više ostaje bez mladih ljudi, što u konačnici može dovesti i do trajnog osiromašenja domaćih radnih kadrova.
