Na berlinskom skupu o Zapadnom Balkanu nisu nuđena pojedinačna rješenja, kao u što se u najavama ovog događaja govorilo - da će ovaj skup za Bosnu i Hercegovinu značiti Deyton 2 ili novu rundu pregovora za Srbiji i Kosovo, već je bilo riječi o pitanjima koja imaju regionalni značaj. Poručeno je da su pitanja od suštinskog političkog interesa i dalje u fokusu Evrope. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda.
„Neko je to najavljivao da će to biti Dejton 2, rasprava o izmjenama Ustava. Niti sam to očekivao, niti se to desilo. Ovo je bila jedna jaka poruka Evrope, i posebno Njemačke, da ovaj dio Evrope nije zaboravljen, da će se uložiti napor da se pomogne da stignemo mi, koji nismo članice Evropske unije.“
Kad je riječ o evropskom putu, predsjednik Evropske komisije Hoze Manuel Baroso još jednom je obećao da zemlje regije mogu da računaju na punu podršku EU, ali da su uspostavljanje vladavine prava, regionalna saradnja i dobro upravljanje javnim finansijama od suštinskog značaja. Baroso je podsjetio da Evropska unija kroz pretpristupne fondove planirala da uloži preko 12 milijardi eura u Zapadni Balkan, a da je petina te sume namijenjena regionalnim projektima.
„Naš je zajednički cilj jasan. Želimo da zemlje Zapadnog Balkana na posljetku postanu članice EU-a. To je naš zajednički politički, gospodarski i geostrateški interes. To je ispravan način obrane dugoročnog prosperiteta svih građana naše evropske obitelji, kao i obrana evropske stabilnosti. Daljnja pristupanja ovisit će o brzini kojom će naši partneri provoditi reforme, no, s vremenom će se i to dogoditi.“
Osim reformi i konkretna saradnja među državama od suštinskog je značaja za zemlje regiona. Domaćin skupa Njemačka podržava regionalnu saradnju, zbog toga će naredne godine biti revidirano ono što je u prethodnom periodu urađeno. Njemačka kancelarka Angela Merkel:
„Posljednjih godina mnogo se toga dogodilo i postoji spremnost za suradnju na dobrobit građana i Evropske unije. Evropska komisija, ali i zemlje članice u tome žele pomoći. Želimo pokrenuti četverogodišnju konferenciju. Sljedeće godine domaćin će biti Austrija. Time želimo pokazati da ovaj susret nije samo događaj koji traje jedan dan.“
Ključna tema Konferencije bila je ekonomska saradnja. Navedeni su projekti Jadransko-jonske autoceste, brze ceste Mostar-Split, autoceste Banjaluka-Split, energetski projekti, te željezničke pruge Nikšić-Čapljina i Beograd- Sarajevo. O projektu Jadransko-jonske autoceste Boris Tučić, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kaže:
„Radi se o ogromnom projektu čija je vrijednost realizacije procijenjena na nekih osam milijardi dolara. Međutim, realizacija i implementacija ovog projekta će trajati veoma, veoma dug vremenski period. Ja smatram da je paralelno sa takvim velikim, gigantskim projektima neophodno djelovati i u pravcu realizacije niza, uslovno rečeno, manjih projekata.“
Ministar gospodarstva Hrvatske Ivan Vrdoljak smatra da ima prioritetnijih projekata od Jadransko-jonske autoceste.
„Jadransko-jonski plinovod je u prioritetu, potrebne su stanice koje moraju osigurati plin ne za Hrvatsku nego za Srednju Evropu, Mađarsku, Slovačku, Austriju. Moramo dogovoriti kako ćemo ga financirati, kojim dijelom će sudjelovati Evropska komisija, njihovi fondovi, i drugi investicijski projekti koji se prate, investicijski projekti hrvatske elektroprivrede za bazne energije, kako Hrvatska ne bi bila i dalje uvoznik energije.“
Bilo je riječi i o modernizaciji pruge Beograd-Sarajevo, o čemu je na konferenciji govorio srbijanski premijer Aleksandar Vučić.
„Pruga Beograd-Sarajevo, koja bi išla na Lajkovac, Valjevo, Loznicu, kao što znate za to već imamo projekat, gotov projekat, odatle na Zvornik, na deo Republike Srpske, pa potom na Tuzlu, ulazi u Federaciju, ovamo preko Srebrenika izlazi ponovo na Doboj, na RS, zatim preko hrvatskog dela u centralnoj Bosni, kroz Usoru, Zavidoviće, Žepče, ide ponovo ka Zenici i Sarajevu. To je veoma važno, to bi spajalo ljude, veoma je važno i u ekonomskom smislu i u političkom smislu.“
Na berlinskom skupu potpisana je Završna deklaracija sa osamnaest tačaka. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH za FTV je komentarisao:
„Zaključak je samo da će se sad, zajedno sa Evropskom komisijom, na ministarskim nivoima razrađivati projekti i locirati sredstva do kojih možemo doći.“
