Osam od sedamnaest žena ubijenih u porodično-partnerskom odnosu u Srbiji u 2024. godini prijavilo je nasilje institucijama.
To je zabrinjavajuć podatak, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Vanja Macanović iz Autonomnog ženskog centra (AŽC), povodom Međunarodnog dana borbe protiv femicida, koji se obeležava 6. decembra.
Ova nevladina organizacija, Žene u crnom i aktivistkinje iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Severne Makedonije, organizovale su tim povodom uličnu akciju "#Zaustavimo ubijanje žena!" u centru Beograda, ali i kako bi apelovale na Ministarstvo pravde da se izmenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku "ne urušava dostignuti nivo zaštite žrtava".
Iako su iz AŽC-a saglasni da je potrebno menjati odredbe Zakonika o krivičnom postupku, smatraju da način na koji je Radna grupa Ministarstva pravde to predložila nije pravi.
Kako navode u saopštenju, njime se "urušava dostignuti nivo prava posebno osetljivih oštećenih i svedoka u krivičnom postupku, davanjem osumnjičenima pravo na žalbu na određivanje statusa posebno osetljivog svedoka, uvođenjem ograničenja u pogledu određivanja mere zabrane prilaska i kontaktiranja i davanjem prava uhapšenima da nesmetano komuniciraju sa članovima svoje porodice čak i kada su ti članovi porodice oštećeni krivičnim delom".
Vanja Macanović kaže da se kao argument za menjanje Zakonika navodi da će se žrtvama dati veća prava.
"Ali sa našeg stanovišta, ta prava koja su dali više su kozmetičke prirode", pojašnjava ona i dodaje da bi se predloženim izmenama urušila postojeća prava.
"Faktički urušavamo i ovo sad što imamo kao nivo zaštite žrtava sa dodavanjem toga, a ne znamo odakle to ide i zbog čega i zašto je to potrebno. Mislim, ako je do sad funkcionisalo ovako i nije pravilo određene probleme u praksi, zašto ga onda urušavamo", pita se Macanović.
Najmanje 17 žena ubijeno je u porodično-partnerskom odnosu u Srbiji tokom 2024. godine.
"Postoje još najmanje dve sumnjive smrti žena i jedna mlada žena koja se vodi kao nestala, a čiji partner je pronađen nakon što je izvršio samoubistvo. Bila su i najmanje četiri pokušaja femicida", navodi Autonomni ženski centar.
Iako je taj broj manji u odnosu na prethodnu godinu, iz AŽC-a navode da zabrinjava to što su u polovini slučajeva ubistava žena učinioci nasilja bili ranije prijavljivani za vršenje nasilja.
"Najmanje trojica učinilaca su bili i ranije osuđivani zbog nasilja u porodici, odnosno pokušaja ubistva", navodi se u saopštenju AŽC-a.
Dodaju da je u riziku da budu ubijene i dalje žene starije od 46 godina, a da je najveći broj žena ubijeno od strane svojih sadašnjih i bivših supruga ili partnera.
Nasilje nad ženama
Kakvi ožiljci ostaju nakon nasilja? Kako porodice i žrtve nasilja nastavljaju dalje sa životima zauvijek obilježenim traumom?
Uprkos Istanbulskoj konvenciji i zakonskim okvirima rodno uslovljeno nasilje je i dalje sveprisutno u zemljama Zapadnog Balkana.
U "Ispričajte mi" pronađite priče onih koji su preživjeli rodno zasnovano nasilje, kao i svjedočenja porodica žena kojih više nema.
Saznajte i kako prijaviti nasilje u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji.
