Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, za ‘Zašto?’ analizira kako pad kosovske vlade i prekompozicija snaga nakon izbora mogu uticati na domaće probleme, odnose u regionu, dijalog sa Srbijom, demarkaciju granice sa Crnom Gorom i krizu u Makedoniji.
- Šteta
Izglasavanje nepovjerenja Vladi Kosova nije iznenađenje, jer su sve vrijeme prisutna trenja između dva vodeća koaliciona partnera, Demokratskog saveza Kosova (LDK) premijera Isa Mustafe i Demokratske partije Kosova (PDK) dosadašnjeg predsednika Skupštine, Kadri Veseljija.
Pojedini dogovori proizašli iz Briselskog dijaloga između zvaničnog Beograda i Prištine nisu naišli na odobravanje opozicije ali i značajnog dijela vladajućih stranaka, jer su postignuti dogovori prema njihovom mišljenju bili na štetu Kosova.
- Odluka
Smatrali su, da osnivanje Zajednice srpskih opština (ZSO) predstavlja stvaranje srpskog entiteta unutar Kosova po uzoru na Republiku Srpsku u Bosni i Hercegovini.
Također, demarkacija granice između Kosova i Crne Gore je na štetu Kosova, jer su protivnici demarkacionog dogovora smatrali da je tako Kosovu oduzeto 8000 hektara teritorija.
Iako je ratifikacije demarkacije uslov EU za ukidanje viznog režima za građane Kosova ne postoji politička volja i hrabrost vladajućih struktura za jednu takvu odluku.
- ‘Velika Albanija’
Aktualna događanja u Makedoniji zahtijevaju dodatnu ozbiljnost političkih struktura na Kosovu, jer je albanski faktor veoma važan za stabilnost regiona.
Iako se u posljednje vrijeme potencira ideja o tzv. velikoj Albaniji potrebno je znati da albanska država nije imala velikodržavnog projekta za razliku od nekih drugih država u regionu.
Albanija je ipak članica NATO-a i tu se ta priča završava.
- Bumerang
Daleko je zanimljivije, kako će prijevremeni izbori na Kosovu dovesti do prekompozicije političke scene.
Iako je PDK najviše insistirao i pomogao raspuštanju kosovskog parlamenta računajući da je u ovom trenutku daleko jači od Mustafinog LDK to mu se može vratiti kao bumerang.
- Uspjeh
Ne treba zaboraviti činjenicu da je pokret Samoopredjeljenje (Lëvizja Vetëvendosje!) svakoga dana sve jači i da je njihov kadar i uspješni gradonačelnik Prištine Shpend Ahmeti, kojeg i LDK i PDK blokiraju i onemogućavaju rad preko centralnih institucija Kosova.
Ne treba da iznenadi budući uspjeh Samoopredjeljenja i njihovog neformalnog lidera Albina Kurtija.
- Faktor
Prema ocjenama poznavaoca prilika na Kosovu očekuje se da dijalog između zvaničnog Beograda i Prištine završe (premijer i novi predsjednik Srbije) Aleksandar Vučić i Kurti.
Srpska napredna stranka (SNS) i njen lider Vučić korigirali su svoju politiku i morat će je još korigirati.
Slično će se desiti i sa pokretom Samoopredjeljenje, koje postaje ključni faktor kosovske političke scene.
- Uloga
Tako će se pitanje osnivanja Zajednice srpskih opština, demarkacija granice između Kosova i Crne Gore te osnivanje Kosovske vojske po svemu sudeći rješavati u paketu.
Pri tome će zvanični predstavnici manjinskih zajednica imati značajnu ulogu.
- Vize
U sadašnjem kontekstu političkih događanja u regionu Albanci su faktor stabilnosti. To su pokazali svojim državotvornim djelovanjem u Makedoniji.
Međutim, EU još uvijek kažnjava građane Kosova, koji su jedina zemlja u regionu, koja još uvijek ima vizni režim sa državama EU, ali i sa Bosnom i Hercegovinom.
- Koncepti
Nevjerovatno je, da je uslov za ukidanje viznog režima sa EU ratifikacija demarkacionog sporazuma sa Crnom Gorom, kada se još uvijek ne zna koliko Srbija ima stanovnika i koje su joj granice. A to je jedno od prvih pitanja u upitniku EU na koje je Srbija odgovorila.
U najmanju ruku imamo sukob dva ustavna koncepta, jednog prema kojem je Kosovo (i Metohija) sastavni dio Srbije i drugog prema kojem je Kosovo nezavisna i suverena država.
I to ne može trajati dovijeka.
