U Banjaluci je u subotu održana svečana ceremonija otvaranja obnovljene Ferhat-pašine džamije, bogomolje iz 1579. godine čiju je izgradnju finansirao Ferhat-paša Sokolović (bosanski sandžak beg), a koja je uništena tokom rata u Bosni i Hercegovini, 7. maja 1993. godine.
Ceremonija – kojoj je prisustvovalo više hiljada građana, te predstavnici političkog i vjerskog života u Bosni i Hercegovini, kao i inostrane delegacije – protekla je mirno i bez incidenata.
Svečanu vrpcu su presjekli turski premijer u ostavci, Ahmet Davutoglu i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović.
Turska je najviše pomogla u obnovi ove džamije, koja je u narodu poznatija pod nazivom Ferhadija.
Davutoglu je podsjetio da je Turska bila tu kada je trebalo obnoviti Stari most u Mostaru, Ferhat-pašinu džamiju u Banjaluci, te je obećao da će biti tu i kada se radi o obnovi Aladža džamije u Foči.
"Ferhadija ponovo otvara svoja vrata i kapije. Ona ne optužuje nikoga za zlo koje joj je nanijeto, ali nas opominje svojim ponovnim rađanjem i otvaranjem – da pamtimo kako nam se slično zlo više ne bi ponovilo", poručio je banjalučki muftija Osman efendija Kozlić.
Bakir Izetbegović je rekao da je za one koji su srušili Ferhadiju ovaj dan "trajna opomena".
"Njihov cilj je bio da sruše i opovrgnu viševjekovni kontekst suživota i tolerancije u BiH. Taj cilj nisu i neće nikada ostvariti", istakao je Izetbegović.
"Vjerujem da, prihvatajući Ferhadiju, Banjalučani šalju poruku da žele da prihvate povratak svojih protjeranih komšija Bošnjaka, da su opredjeljeni da zajedno s njima u ovom prelijepom gradu na Vrbasu grade prosperitetnu budućnost", kazao je Bakir Izetbegović.
Banjalučki biskup, Franjo Komarica, kazao je u svom obraćanju da je zahvalan Bogu što mu je omogućio da dočeka ovaj svečani dan.
Kako je naveo, srećan je što ova džamija stoji na istom mjestu na kojem je bila njena prvobitna građevina, nadaleko poznata, jedan od simbola grada.
"Dužni smo činiti dobro jedni drugima, a ne zlo, tako izgrađujemo kulturu susreta koja nam je svima potrebna", kazao je biskup Komarica.
Njegovo preosveštenstvo vladika banjalučki Jefrem rekao je na ceremoniji otvaranja obnovljene Ferhat-pašine džamije da ljudi moraju naučiti da poštuju bogomolje svih vjera i naroda.
"Uvažavajući drugu vjeru, poštujemo svoju i samo na taj način možemo da živimo", naglasio je vladika Jefrem.
On kaže da je dobro poznata radost koja ispunjava vjernike prilikom obnove i izgradnje bogomolja.
Predsjednik Jevrejske zajednice u BiH, Jakob Finci, naglasio je da je za sve narode u BiH značajno otvaranje Ferhadije.
"Velika mi je čast što prisustvujem ovom skupu. Rijetka je prilika da otvaranju jedne džamije prisustvuju i predstavnici Jevreja", rekao je Finci i poželio da svi u Bosni i Hercegovini zajednički obnavljaju i grade bogomolje.
Husein efendija Kavazović, reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, ocijenio je da muslimani, pravoslavci, katolici i Jevreji zajedno s drugim građanima mogu i treba da grade zajedničku kuću mira na tlu Evrope.
"Bosna i Hercegovina i grad Banjaluka današnjim događajem navješćuju da taj napor ima budućnost", precizirao je efendija Kavazović.
"Okupljeni u Banjaluci povodom svečanog novog povjeravanja Ferhat-pašine džamije ovom gradu na čuvanju, danas svjedočimo o obnovi vjere u univerzalno dobro, u trijumf svjetla nad tamom koja se bila nadvila nad nama. Svjetlost koja se probija s ovoga mjesta prema drugim krajevima naše domovine Bosne i Hercegovine govori nam da mržnja uzmiče, da povjerenje jača i da će izmirenje ojačati naš slabašni i napaćeni duh", kazao je efendija Kavazović.
Turski premijer u ostavci, Ahmet Davutoglu, izjavio je da obnova Ferhadije predstavlja poruku mira svim narodima u BiH, ali i cijelom svijetu.
"Ta poruka mira svima treba dobro da se čuje jer nema puno gradova u svijetu gdje su razne bogomolje tako blizu jedna drugoj. Ta jedinstvenost treba da se očuva i time će se očuvati i blagostanje i mir među narodima koji tu žive", rekao je Davutoglu.
Ahmet Davutoglu je Bosnu i Hercegovinu opisao kao "jedno biće, jedno srce", te poručio da se "Banjaluka ne može odvojiti od Sarajeva, niti Sarajevo od Mostara".
Iako je bilo najavljeno, okupljenima se nije obratio predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik.
Nakon završetka ceremonije, Dodik je izjavio da otvorena džamija Ferhadija, u čijoj obnovi je pomogla i RS, šalje poruku zajedničkog života. Svoje neobraćanje obrazložio je time da političari to ne treba da rade na vjerskom skupu.
"Možda bi bilo najbolje da političari i nisu govorili. Najvažnije da su se obratili predstavnici vjerskih zajednica, a posebno Islamske zajednice. Kada se političari umiješaju u ovakve stvari, onda to nije dobro, ali sam bio na otvaranju džamije i želim da odam priznanje banjalučkom muftiji Osmanu Kozliću, koji je uložio napor da dođe do ovog dana", istakao je Milorad Dodik.
Ceremoniji su prisustvovali najviši predstavnici državnih i entitetskih institucija, specijalni izaslanik Evropske unije u BiH, Lars Gunar Vigemark, visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, Valentin Incko, te ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u BiH, Morin Kormak.
Kormak je podsjetila da je Američka ambasada bila jedna od prvih koja je dala donaciju za Ferhadiju.
Pojačano prisustvo policije i snaga bezbjednosti
Banjaluka: Vandalski napad na vjernike 2001. godine
Velike mjere bezbjednosti izostale su 7. maja 2001. godine, kada su se prilikom polaganja kamena temeljca za obnovu Ferhadije desili vandalski napadi na vjernike. Od zadobijenih povreda je preminuo Murat Badić iz Cazina, a u kamenovanju je povrijeđeno nekoliko desetina Bošnjaka. Mjesec dana kasnije, kamen temeljac za Ferhadiju ipak je položen, uz do tada neviđene mjere bezbjednosti.
Na terenu su bile prisutne velike policijske snage. Uži centar grada bio je blokiran za sva vozila osim za goste i pripadnike Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske.
Ovaj skup, prema podacima iz MUP-a RS, obezbjeđivalo je hiljadu policajaca u uniformama, a bili su uključeni i pripadnici svih bezbjednosnih agencija u Bosni i Hercegovini. Podršku skupu dao je i EUFOR, te Helikopterski servis Republike Srpske.
Na ulicama Banjaluke u okolini Ferhat-pašine džamije prisustvovale su brojne novinarske ekipe. Za praćenje događaja bilo je akreditovano više od 220 novinara iz regiona i svijeta.
Obnova Ferhat-pašine džamije je trajala 15 godina i koštala više od pet miliona evra.
