Odlazak čitave Vlade Srbije u Banjaluku na obeležavanje neustavnim proglašenog Dana RS, delikatna je odluka koja bi, osim novog narušavanja odnosa dve strane, mogla izazvati neki ustupak druge strane. Jedna je od mnoštva reakcija koja je propratila najavu Aleksandra Vučića nakon sastanka sa Miloradom Dodikom, piše u tekstu Milan Nešić.
„Ovo je, čini mi se, prilično delikatna situacija i pretpostavljam da je na neki način usklađena sa glavnim međunarodnim partnerima. Jer poslednje što bi nam trebalo je da se sami upucamo u nogu. Uradimo nešto što bi nekome donelo jeftine političke poene na unutrašnjem planu“, stav je Ive Viskovića, bivšeg ambasadora i profesora Fakulteta političkih nauka u Beogradu.
Takav potez srpskih vlasti Visković vidi kao nešto što bi prilično moglo narušiti regionalne odnose, ali i škodilo Srbiji na međunarodnom planu.
Ivo Visković„Sumnjam da bi Vlada sa ovakvim opredeljenjem kakvo ima nešto činila a da zauzvrat nije isposlovala neki ustupak druge strane. Da li je to odustajanje od referenduma ili nešto drugo.... To ćemo videti. Mislim da se ne radi o slučajnosti, posebno je tu delikatno što se radi o stavu Ustavnog suda BiH", smatra Visković.
Stabilnost BiH trenutno dodatno potresaju i potezi vlasti Republike Srpske koja je nakon kratkotrajnog prekida ipak nastavila saradnju sa Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA), Sudom i Tužilaštvom BiH, dok predsednik tog entiteta Milorad Dodik preti održavanjem referenduma o radu Suda i Tužilaštva BiH.
U tom pogrešnom tajmingu vlasti Srbije odlaze na obeležavanje neustavnog praznika, podvlači Borivoje Erdeljan dugododišnji spoljnopolitički izveštač i kolumnista.
Potencijalna nova kriza u odnosima Srbije i BiH događa se svega mesec i po nakon održavanja zajedničke sednice vlada dve države u Sarajevu. Taj događaj tumačio se i kao prekretnica u političkim i ekonomskim odnosima u čemu je značajnu ulogu odigrala EU. Zato Srbija taj proces ne bi trebalo da otežava, ocenjuje Jelica Minić iz nevladine organizacije Evropski pokret u Srbiji.
Prst u oko
Analitičari u BiH vjeruju da je ovakva odluka Vlade Srbije direktan "prst u oko", bosanskohercegovačkom pravosuđu, piše u tekstu Marija Arnautović.
Profesor Esad Bajtal podsjeća na "glasove" o dobrim međusobnim odnosima, koji u posljednje vrijeme stižu iz Beograda. Vjeruje da bi ti dobri odnosi morali podrazumijevati malo drugačiji odnos.
"Ako već priznajete jednu državu onda je red da priznate i njene institucije, a to je odluka koja se tiče najvećeg suda u ovoj zemlji. Dolazak u Banjaluku na takav način, sa kompletnom Vladom, ako sam to dobro video u medijima, zapravo je direktni odgovor na sudsku odluku i direktno pristajanje uz Milorada Dodika, koji javno ne priznaje ovu državu, poriče je u svakom momentu već dvadeset godina. Dakle to je pristajanje uz njega, uz njegovu politiku koja je antidejtonska, koja je anticivilizaicjska i koja je antisusjedska u smislu odnosa Bosne i Hercegovine i Srbije", kaže Bajtal.
Kolumnista portala "Buka" Dragan Bursać smatra da pravosuđe u Bosni i Hercegovini nakon što je donijelo odluku o tome da je 9. januar neustavan više ništa ne radi. Na tom se fonu, kaže Bursać, ponaša i rukovodstvo Srbije koje dolazi na proslavu.
"Mislim da će to biti jedna protokolarna, gotovo privatna posjeta Miloradu Dodiku, gdje će se Dodik prikazati kao čovjek koji je pomirio samog sebe sa gospodinom Vučićem i vrhom Republike Srbije. Prst u oko bh. pravosuđu nit' je prvi nit' je posljednji, prosto ta institucija trudi se sve vrijeme da se ne petlja u svoj posao", navodi Bursać.
Sve političke elite u RS trebale bi znati da 9. januar, u simboličkom smislu, baštini i genocid u Srebrenici, a onda slijedom toga i sve ratne zločine počinjene u ime RS, kaže profesor Enver Kazaz.
"Tako da taj dan, kao dan RS baca u etičkom smislu negativno svijetlo na taj entitet. Kada Vlada Srbije dolazi u jednom takvom danu u RS onda ona implicitno legitimira praksu ratnih zločina kao najveći povjesni događaj", kaže Kazaz.
