Ban Ki-moon u BiH: Moramo naučiti lekciju Srebrenice

Generalni sekretar Ujedinjenih naroda Ban Ki Moon okončao je u četvrtak šestodnevnu posjetu regionu. Poslednjeg dana Ban je posjetio Memorijalni centar u Potočarima i poklonio se žrtvama Srebrenice. Na završnoj konferenciji za novinare na sarajevskom Međunarodnom aerodromu, Ban je još jednom ponovio da je impresioniran onim što je vidio „dinamičnosti i predanosti u regionu“.

„Regija je puno napredovala u poslednjih dvadeset godina. Sada gledamo u zajedničku budućnost, koja treba biti okarakterisana saradnjom. Svi ljudi u regiji mogu biti ponosni na ono što su postigli. Naravno i dalje su prisutni veliki politički, ekonomski i društveni izazovi. Ali, svi ljudi sa kojima sam razgovarao tokom ove posjete žele iste stvari. Žele bolje mogućnosti, posao, bolji život“, rekao je Ban.

Dodao je da je u regionu prepoznao viziju koja gleda u bolju budućnost.

„Viziju koja je usmjerena na unaprjeđenje i jačanje euroatlanskih veza“, pojasnio je Generalni sekretar UN-a.

Ponovio je da regija dijeli isti jezički, kulturni i istorijski prostor, što bi trebalo da bude i osnova za osiguranje dijaloga.

„UN su spremni da i dalje pružaju podršku regiji da nastavi ostvarivati napredak i da prevaziđe sve prepreke sa kojima se susreće“, naglasio je Ban.

Novinari su pitali generalnog sekretara UN-a da li je nakon posjete zemljama bivše Jugoslavije optimističan.

„Optimističan sam. Vidio sam snažnu volju lidera u regionu i u BIH. Teško je da rane zacijele nakon što se prođe kroz jedan takav tragičan konflikt. Dijelite jezik kulturu i istoriju. Postoji veliki broj sličnosti i to je ono što sam vidio tokom posjete regiji. Svjedočio sam živoj atmosferi koja se odražava na licima svih vas i zbog toga imam velike nade za budućnost“, odgovorio je Ban.

Na pitanje da li su UN spremne da vojno djeluju u Siriji Moon je kazao da je najvažnije da se zaustavi nasilje sa obije strane.

„Trenutno se ne vode nikakvi razgovori u vezi vojnih intervencija. Stoga mislim da nije odgovarajuće da ja dajem komentare u vezi s tim“, objasnio je Ban.

Novinare je zanimalo i da li i kada Generalni sekretar vidi i očekuje Kosovo u Ujedinjenim narodima.

„Status Kosova regulisan je Rezolucijom Vijeća sigurnosti. Kao što znate mnoge zemlje već su priznale Kosovo. Međutim samo priznanje zavisi i od drugih članica UN-a. Ono što je jednostavan proces da bi zemlja bila priznata je da se na preporuku Vijeća sigurnosti donosi odluka koju usvaja Generalna skupština“, rekao je Ban.

Ponovio je da je zamolio zvaničnike u Srbiji i Kosovu da usklade i pomire svoje stavove.
„Znam da Srbija želi da se pridruži Evropskoj Uniji. Takođe sam čuo i od vlasti na Kosovu da imaju iste želje. Upravo zbog toga oni moraju da prođu ovaj proces pomirenja i približavanja stavova te da smanje nivo tenzija“, kazao je Ban.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Iz Sarajeva je otputovao za London gdje će prisustvovati otvaranju Olimpijskih igara.

„Sada odlazim iz olimpijskog Sarajeva na otvaranje Olimpijskih igara. Duh Sarajeva nosim sa sobom u London“, zaključio je Generalni sekretar UN-a Ban Ki Moon.

Počast žrtvama genocida u Srebrenici

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Ki-moon u pratnji Bakira Izetbegovića, predsjedavajućeg predsjedništva Bosne i Hercegovine, boravio je u četvrtak u Potočarima kod Srebrenice. Na spomen obilježje Memorijalnog centra položio je vijenac i odao počast žrtvama genocida.

Ban Ki-moon je tokom razgovora sa majkama Srebrenice iskazao žaljenje zbog žrtava u Srebrenici u julu 1995.

„Vjerovatno na svijetu ne postoji mjesto koje bi za generalnog sekretara Ujedinjenih nacija bilo bolnije i tužnije posjetiti. Srebrenica je zločin, zločin koji se desio u našem dobu. Sad sam se susreo sa ženama čiji su članovi porodica ubijeni. Želim im iskazati duboko poštovanje. Kažem vam svima, žalimo sa vama, cijeli svijet žali sa vama. Ja znam da ništa ne može nadoknaditi takav bol u srcima, tu prazninu u srcima. Niko ne može nadoknaditi očevu ruku, osmijeh djeteta ili zagrljaj djeda. Ja znam da je još mnogo majki koje svoje sinove sahranjuju u svojim srcima. Još jednom iskazujem svoje duboko poštovanje“, rekao je Ban Ki-moon nakon razgovora sa majkama Srebrenice.
Ban je ponovio da je Srebrenica sveto tlo za porodice žrtava, ali i za porodice nacija i država.

„Dok stojim ovdje i gledam ove beskrajne nizove grobova, imena na ovom zidu - ne mogu ih se sjetiti svih: Hamid, Fikret, Hamdija, to su samo neka od imena. Moramo naučiti lekciju Srebrenice. Ujedinjene nacije rade da spriječimo da se ova Srebrenica ne ponovi bilo kada, bilo kome. Međunarodna zajednica nije uspjela zaštititi one kojima je pomoć u datom trenutku bila potrebna, a koji su potom ubijeni. Svjetske vođe su 2005. iznjedrile princip obaveze da se zaštite civili. Kada smo naučili lekciju Srebrenice, međunarodna zajednica mora učiniti sve što je u njenoj moći da osigura da se prekinu krvoprolića u svijetu. Stojeći ovdje pred svim ovim žrtvama, ja još jednom obećavam i apeliram na sve vas – odajmo im počast kroz naša sjećanja, a učinimo im pravdu našim djelima. Nikad Srebrenica i nikom više! Moje duboko poštovanje za žrtve i članove njihovih porodica i moje duboko poštovanje ljudima Bosne i Hercegovine“, poručio je generalni sekretar Ujedinjenih nacija.

Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne I Hercegovine je izjavio da su Ujedinjene nacije napravile dvije greške. Prva je što 1995. nisu zaštitile Bošnjake Srebrenice, a druga je što su u Dejtonu ovaj grad ostavile u okviru Republike Srpske.

“Da je Srebrenica bila izdvojena kao distrikt, ljudi bi ovdje sada daleko bolje živjeli”, kazao je Izetbegović.

Povodom posjete Memorijalnom centru u Potočarima, Društvo za ugrožene narode – Internacional i dva srebrenička udruženja, uputila su otvorena pismo generalnom sekretaru UN-a, u kojem se navodi kako preživjele žrtve zločina i porodice ubijenih Srebreničana zahtijevaju pravdu, te da zločini ne smiju ostati nekažnjeni.

U pismu se navodi i da preživjele žrtve ratnih zločina i genocida strahuju da će zločini genocida i zločini protiv čovječnosti počinjeni u BiH u velikoj mjeri ostati nekažnjeni, da brojni počinioci neće biti sankcionisani, te da će država BiH ostati podijeljena.

“Kako bi ovi ljudi doživjeli pravdu i kako bi UN-ov Međunarodni sud pravde u Den Haagu mogao utvrditi odgovornost Srbije za počinjene ratne zločine i genocid u BiH, Vi kao Generalni sekretar UN-a od Vlade Srbije morate zatražiti izručenje dokumenata Vrhovnog savjeta odbrane o učešću Srbije i Crne Gore u ratu u BiH. Nakon sklapanja dogovora Carle del Ponte, bivše glavne tužiteljice Tribunala za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji u Den Haagu, sa Vladom Srbije 2003.godine, ovi dokumenti mogli su biti korišteni samo u postupku protiv Slobodana Miloševića. Preživjeli srodnici najmanje 8.372 ubijenih Srebreničana do danas ne mogu shvatiti kako je na osnovu naloga bivše glavne tužiteljice Tribunala za ratne zločine, Carle del Ponte, 2005/2006.godine u Tribunalu moglo biti uništeno više od 1.000 osobnih predmeta pronađenih u masovnim grobnicama. Od Vas zahtijevamo da hitno naložite istragu ovog gnusnog čina i ustanovite zašto su uništeni satovi, nakit, osobni dokumenti, fotografije, komadi odjeće i drugi osobni predmeti žrtava koji za njihove preživjele porodice imaju neprocjenjivu vrijednos”, navodi se u pismu upućenom generalnom sekretaru UN-a.

Društvo za ugrožene narode i dva srebrenuička udruženja traže i pokretanje opsežne istragu o ličnoj odgovornosti vodećih naredbodavaca UN-a i plavih šljemova za predaju Srebrenice u ruke Vojske Republike Srpske i genocid koji je počinjeni u UN-ovoj zaštićenoj enklavi.

“Apeliramo na Vas da ne ostajete nijemi na negiranja i tabuiziranja genocida u BiH političara i institucija Srbije i Republike Srpske koja se dešavaju svakodnevno i pored brojnih presuda međunarodnih sudova”, kaže se u pismu Društva za ugrožene narode i Udruženja “Srebreničke majke” i “Žene Srebrenice”.

U toku prve posjete generalnog sekretara Ujedinjenih nacija regiji, Ban Ki-moon je običao Sloveniju, Hrvatsku, Crnu Goru, Srbiju, Kosovo, Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu.