Nikad manje medijskih sloboda na Balkanu

Nezavisno novinarstvo i mediji u zemljama regiona su na koljenima, a politički pritisci su toliko ojačali da sve podsjeća na povratak u devedeste. Ovo je ocjena medijskih stručnjaka koji su, okupljeni u Sarajevu na prvoj regionalnoj konferenciji o medijima, pokušali naći odgovore kako prevazići ovakvu situaciju.

Napadi na novinare koji se bave istraživačkim novinarstvom, prijetnje, ucjene, sudske tužbe i represevni zakoni - zajednički su problemi sa kojima su susreće većina medija na prostoru jugoistoka Evrope.


Prema izvještajima OSCE-a, ali i EK, koji su prije nekoliko dana objavljeni u Briselu, sloboda govora i nezavisno novinarstvo od rata do danas nikada nisu bili ugroženiji, čak i u zemljama koje su na pragu ulaska u EU.

Ovakva medijska slika regiona je zabrinjavajuća, kaže šefica OSCE-ovog ureda za slobodu medija u Beču Dunja Mijatović.

„Postoji sve više i više situacija gdje se mediji zatvaraju preko noći, gdje se donose zakoni upravo preko noći, bez ikakvih javnih konsultacija. Jednostavno se pokušava čitava regija dovesti u jedno stanje u kojem je a sloboda, koja je toliko bitna za svako slobodno i demokratsko društvo, u potpunosti na putu da bude totalno ugrožena. Izvještaj o napretku čitave regije ne izgleda nimalo ružičasto, govorim o dijelu koji se odnosi na slobodu izražavanja, tako da mislim da je upravo vrijeme da oni koji znaju raditi ovaj posao treba da podignu svoj glas i da kažu da je sloboda izražavanja nešto što je otprilike sveto za sve nas i da moramo to zaštititi“, kaže Dunja Mijatović.

Dugogodišnji novinar i urednik popularne „Latinice“, koja se emitovala na HRT-u, Denis Latin kaže da Hrvatska nikada nije bila bliža EU, a da u zemlji nikada nije bilo manje medijskih sloboda i nezavisnih novinara.

Nakon Tuđmanovog totalitarnog režima, Račanova koalicijska vlada omogućila je novinarima da slobodno rade, ali povratkom HDZ-ove vlasti sa Sanaderom, a sada Jadrankom Kosor na čelu, medijski mrak se vratio, ističe Latin.

„Na HRT-u su ukinute brojne emisije koje su se bavile istraživačkim ​novinarstvom. Zakonskim rješenjima smanjeni su prihodi Javnog servisa, a upravo su najavljeni otkazi za 700 zaposlenika Javnog servisa. Komeracijalne televizije premanentno koketiraju s vlašću, izbjegavaju istraživačke teme, osim ako nisu otvorene službeno, dakle od strane Državnog odvjetništva. Aktualna vlast, uz pomoć opozicije, otvoreno poziva i radi na rušenju snage i neovisnosti Javnog servisa, pogodujući tako komercijalnim televizijama, za koje istraživačko novinarstvo uopće ne postoji. I tisak je već u Hrvatskoj godinama pod pritiskom cenzure vladajuće politike i u velikim gubicima. Slavni Feral Tribune više ne postoji, Nacional i Globus su faktički pred gašenjem zbog premale tiraže i izostanka velikih istraživačkih tema“, naglašava Latin.

Moguće je biti plaćen i biti profesionalac

Situacija nije bolja ni u Srbiji gdje još uvijek nisu rasvijetljena ubistva novinara, ističe direktor B92 Veran Matić i dodaje kako se medijska slika u ovoj zemlji dodatno komplikuje zbog situacije sa Kosovom, te pojačava nacionalistička retorika uoči predizborne kampanje.

„Mi ponovo slušamo govore slične govorima iz devedestih godina, ponovo se pominje nekakav goloruki narod i govori o odbrani tog golorukog naroda itd. S druge strane novinari se u Srbiji tuže za klevetu. Mi imamo veoma puno sudskih procesa protiv novinara na najrazličitije teme i uglavnom jedan veoma neprijateljski stav sudija prema novinarima, jedno potpuno nepoznavanje profesije i nedostatak elementarnog poštovanja člana 10. Evropske konvencije i drugih međunarodnih dokumenata, koje je potpisala i Srbija i kojih mora da se pridržava. Dakle, dolazimo u situaciju da su oni koji su uzročnici lošeg stanja u društvu mnogo zaštićeniji od onih koji razotkrivaju uzroke tog lošeg stanja. Mi u Srbiji imamo i tri ubistva koja nisu razrešena već godinama, imamo najmanje četiri novinara pod policijskom zaštitom 24-satnom“, navodi Matić.

Pored konstantnih političkih pritisaka na medije i novinare, bh. novinarstvo se suočava i sa očajnom ekonomskom situacijom, kaže dugogodišnji novinar i direktor Medija Centra u Sarajevu Boro Kontić.

„Hrabri pojedinci rade posao u uslovima koji su gotovo dramatični, neplaćeni itd., do svih onih problema koji opterećuju ovdašnje novinarstvo. Ali je tačna činjenica da je ono u političkim vodama više nego u medijskim i profesionalnim“, naglašava Kontić.

Na pitanje koliko je moguće nezavisno novinarstvo u vrijeme kada je borba za egzistenciju svakodnevni problem novinara, Kontić odgovara:

„Moguće je biti plaćen od nekog i raditi profesionalno ako pratiš osnovna novinarska pravila - dakle, dva izvora, provjera svih činjenica, ali to je uvijek ljepše reći u teoriji nego doživjeti u praksi, jer postoje mnogi drugi razlozi, od ljudi, od uticaja itd., koji mogu da utiču da u jednom istom sistemu se postignu dva različita rezultata. Ali u principu je moguć. To govore, recimo, američki mediji koji se na početku kampanje uvijek opredijele za jednog od kandidata, ali nikad neće objaviti laž, nikad neće manipulirati sa informacijama i nikad neće odstupiti od onih ključnih novinarskih pravila.“

Pored vlasti koje moraju shvatiti da bez slobode govora i slobodnih medija nema ni demokratije, jako je važno da ovom procesu svoj doprinos da i civilno društvo u zemljama regiona.

Mediji u regionu, takođe, imaju još jedan zajednički zadatak - udruženo i solidarno djelovanje jer, kako upozoravaju medijski eksperti, fragmentacija i polarizacija u ovoj sferi ne vode progresu.