Dolazak američkog potpredsjednika Džoa Bajdena na zagrebačku konferenciju, kako ocjenjuju bh. analitičari, ne znači i veći američki uticaj na Balkan, odnosno Bosnu i Hercegovinu.
Iako je u prvom planu njegova poruka o zalaganju za stabilnu i prosperitetnu regiju, Bajdenov dolazak u Zagreb je, prvenstveno, zbog postojeće sigurnosne situacije, a u svjetlu velikog priliva izbjeglica i imigranata, kaže politička analitičarka Ivana Marić.
„Bosna i Hercegovina nije više zanimljiva, jer migrantski val ili val izbjeglica ne prelazi preko naše teritorije. Zbog toga mislim da je ovo više prilika da Amerika razgovara na jednom mjestu sa njima, da vidi oko toga kako se može riješiti problem sa izbjeglicama i problem borbe protiv terorizma“, navodi Marić.
Gotovo identičan stav ima i Dragan Bursać, kolumnista portala „Buka“. Prema njegovim riječima, Amerika je sve vrijeme bila uključena u ovdašnje tokove, manje ili više, a trenutno ta zemlja ima važnijeg posla, kako kaže, nego što je to područje Balkana.
„Ništa me do sada nije razuvjerilo, koliko god želio ili ne želio da Sjedinjene Američke Države budu više involvirane na pitanja na Balkanu ili Bosni i Hercegovini, to se ne dešava“, ističe Bursać.
A, kako navodi profesor Esad Bajtal, njegova želja je da sastanak u Zagrebu bude od neke koristi za Bosnu i Hercegovinu.
„Volio bi da taj samit donese nešto dobro, ne samo cijelom regionu, već i Bosni i Hercegovini, ali i da poboljša neke unutrašnje stvari ovdje koje u svojoj disfunkcionalnosti omogućavaju i pojavu terorističkih incidenata, opasnosti. Šta će biti od svega toga, hoćemo li mi nešto dobiti ili će sve ostati na retorici koja je bila zavodljiva, i koju je bilo ugodno slušati jučer, ostaje da prosuđujemo svako za sebe, i da živeći u nadi procjenjujemo koliko smo bili u pravu, tvrdeći da smo čuli to što smo čuli i da to što smo čuli jeste ovo ili ono“, kaže Bajtal.
Naši sagovornici navode i kako je usvojena izjava, prema kojoj je stabilna, cjelovita i Evropa u miru, diplomatska i više kozmetičke naravi, jer na ovakvim i sličnim samitima učestvuju predsjednici država koji su titulari vlasti, ali ne i operativci.
