Međunarodni aerodrom Fuzuli u Azerbejdžanu vrvio je od novinara i čuvara 26. oktobra 2021., kada je predsjednik Ilham Alijev otvarao objekat sa turskim kolegom Recepom Tayyipom Erdoganom.

Od tada je novi aerodrom uveliko prazan.

Godinu dana nakon otvaranja, Azerbejdžan je prijavio jedan avion koji će sedmično dolaziti na aerodrom u Fuzuli, vrijedan 44 miliona dolara.

Do danas, internet stranice za praćenje letova ne pokazuju ni dolaske ni polaske.

Sedamdeset kilometara sjeveroistočno od Fuzulija je u oktobru 2022. otvoren još jedan međunarodni aerodrom, u blizini Zangilana.

A u planinama u blizini Lačina, treći aerodrom je u izgradnji.

Aerodromi su dio megalomanske gradnje na teritoriji koja je vraćena od Jermena nakon Drugog rata u Karabahu koji je pokrenuo Baku 2020. i konačnog preuzimanja otcijepljenog regiona Nagorno-Karabah od strane Azerbejdžana u septembru 2023. godine.

Baku je razvoj događaja izreklamirao kao dio "velikog povratka na oslobođene teritorije Azerbejdžana" za stotine hiljada Azerbejdžanaca koji su pobjegli od jermenskih snaga u ratu oko Nagorno-Karabaha 1988-94., vođen nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Azerbejdžanski ekonomista Toghrul Valijev rekao je za Radio Slobodna Evropa da mnogobrojni projekti u izolovanim oblastima mogu dijelom biti posljedica toga što su razni nivoi vlasti bili uključeni u te procese.

"Svaka vladina agencija pokušava da učestvuje u raspodjeli milijardi dolara sredstava", kaže Valijev.

Baku je 2023. godine izdvojio 3,1 milijardu dolara za obnovu u ponovno vraćenim područjima.

Kao primjer "kreativne ideje" za potrošnju u izolovanim oblastima, Valijev navodi: "Ministarstvo poljoprivrede dolazi sa 'pametnim selom', iako bi izgradnju gradova i sela trebalo da vrše drugi organi".

"AZAL (Azerbaijan Airlines) preporučuje izgradnju aerodroma u Zangilanu", kaže Valijev, "iako na bukvalno sat vremena vožnje u jednom pravcu (doduše u Jermeniji), a nekoliko sati u drugom pravcu, aerodromi već postoje".

Gotovo cjelokupno jermensko stanovništvo Nagorno-Karabaha od oko 100.000 ljudi pobjeglo je u Jermeniju u septembru 2023. nakon što je Baku pokrenuo vojnu ofanzivu koja je dovela otcijepljenu regiju pod kontrolu Azerbejdžana.

Nagorno-Karabah je međunarodno priznat kao dio Azerbejdžana, ali je vjekovima bio naseljen Jermenima.

Hikmet Hajijev, savjetnik predsjednika Alijeva, tvrdi da su Jermeni iz Nagorno-Karabaha dobrovoljno napustili ovaj region.

"Otvorili smo kapiju i poštovali njihovu slobodu kretanja, slobodu izbora", istakao je.

Međutim, višemjesečne blokade regiona koje su prethodile vojnoj ofanzivi i slučajevi navodnih ubistava Jermena koji su pali u ruke azerbejdžanskim vojnicima, doveli su do toga da međunarodni pravni stručnjaci smatraju egzodus aktom prisile, koji predstavlja ratni zločin.

Od oktobra 2023., samo se oko 2.000 Azerbejdžanaca vratilo u prazna područja.

Baku je rekao da mu je cilj preseliti tamo oko 150.000 ljudi do 2027. godine.

Jermensko-američki istraživač Simon Magakjan, koji je razotkrio slučajeve gotovo potpunog uništenja jermenskog hrišćanskog naslijeđa od strane Azerbejdžana u enklavi Nahčivan, vjeruje da se veliki građevinski projekti ponekad koriste kao "pokriće za tekuće brisanje" nekih od hiljada jermenskih istorijskih mjesta u i oko Nagorno-Karabaha.

Na zvaničnim fotografijama koje objavljuju vlasti Azerbejdžana, jermenska kulturna baština je upadljiva čak i u svojoj odsutnosti.

Istraživač Magakjan, koji analizira fotografije ponovno zauzetih oblasti, kaže da se "pristup Nagorno-Karabahu strogo kontroliše, čak i kada su u pitanju azerbejdžanski turisti ili bivši stanovnici".

Nekoliko azerbejdžanskih medija koji su nedavno posjetili ponovno zauzete oblasti, odbili su dati komentar Radiju Slobodna Evropa, jer je to, kako je jedna medijska kuća opisala, "veoma osjetljiva tema", nakon brojnih hapšenja novinara posljednjih sedmica.

Međunarodni sud pravde u decembru 2021. je donio privremenu odluku kojoj Azerbejdžan treba da "kazni i spriječi" uništavanje jermenskih spomenika.

Prije privremene presude Međunarodna suda pravde 2021. godine, hramu Gazančecoc, jednoj od najpoznatijih građevina Nagorno-Karabaha, nakon što su ga zauzele azerbejdžanske snage, toranj je "preuređen" na kupolu nalik vizantijskoj.

Posmatrači ocjenjuju da je Baku, nakon odluke Međunarodna suda pravde, relativno suzdržan u odnosu prema kulturnim lokalitetima, te da postoji nada da bi jermenska kulturna baština mogla preživjeti – uz satelitsko nadgledanje i međunarodni pritisak.

Preveo: Zvjezdan Živković