Oštra reakcija predsednika Srbije Borisa Tadića na to što je hrvatska premijerka Jadranka Kosor povodom godišnjice akcije Oluja pozdravila osuđene hrvatske generale, ne predstavlja više od već tradicionalnih kratkotrajnih avgustovskih epizoda porasta tenzija na relaciji Beograd-Zagreb jer su odnosi između Hrvatske i Srbije stabilni i dobri, smatraju sagovornici Radija Slobodna Evropa.
Pre samo nekoliko meseci, na trojnom samitu Srbija – Hrvatska – Slovenija, odnosno, Tadić – Kosor – Pahor, stekao se utisak da ništa ne može narušiti obnovljene dobre odnose Hrvatske i Srbije. Boris Tadić i i Jadranka Kosor, pre nekoliko dana su, međutim, oštro polemisali putem medija.
Sve je, podsetimo, počelo pozdravom koji je Kosor iz Knina uputila hrvatskim generalima Gotovini i Markaču, osuđenima u Hagu zbog operacije “Oluja” i Tadićevim odgovorom da akt hrvatske premijerke ne doprinosi razvoju dobrosusedskih odnosa Srbije i Hrvatske.
Sagovornici Radija Slobodna Evropa iz Hrvatske i Srbije ovom “kratkom spoju”, međutim, ne pridaju veći značaj, smatrajući da su odnosi između dve zemlje dobro trasirani i da se ne mogu bitno poremetiti. Naprotiv.
Otkako je u predsedničku fotelju Hrvatske seo Ivo Josipović, uprkos aktuelnoj epizodi zahlađenja, odnosi između Hrvatske i Srbije u uzlaznom su trendu, ocenjuje za Radio Slobodna Evropa Damir Grubiša, profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.
“Što se tiče odnosa između Hrvatske i Srbije, jasno je da su oni u jednom uzlaznom trendu, ako gledamo vanjsku politiku predsjednika Josipovića, koji je i su-kreator vanjske politike zemlje, ali tu politiku, naravno, ne slijedi Vlada i moraćemo pričekati izbore da vidimo da li će se ta vlada promijeniti i hoće li moć onda Josipović u potpunosti realizirati tu svoju globalnu stratešku misao o regionalnoj suradnji na Balkanu i, naravno, o razvoju prijateljskih odnosa sa svim državama koje su nastale iz bivše Jugoslavije”, kaže Grubiša.
Hladan tuš, pa zamah
Ritualni avgustovski incidenti između Hrvatske i Srbije, povodom obeležavanja godišnjice akcije Oluja, iako ni ove godine nisu izostali, neće pokvariti stabilno dobre odnose između Hrvatske i Srbije, ocenjuje za Radio Slobodna Evropa i Žarko Puhovski, predsednik Helsinškog odbora za ljudska prava u Hrvatskoj.
Žarko Puhovski
“Već zadnjih pet-šest godina je ustanovljena jedna vrst rituala, u kojoj su hrvatsko-srpski odnosi u osnovi veoma dobri, ali se jednom godišnje, u prvom tjednu kolovoza ili avgusta, pokvare jer se naprosto govori o proslavi akcije “Oluja” i reakcijama na njih. I onda se doživi to da se čitava stvar slegne preko ljeta, pa na jesen ide business as usual, odnosno, sve normalno ide dalje. To znači da ti incidenti, ako ih tako mogu nazvati, u osnovi ne utječu na odnose zato što su oni dovoljno dobri – i to ne samo na razini dva predsjednika, nego i srpskog predsjednika i hrvatske premijerke itd. Ti su odnosi nedvojbeno veoma dobri i zbog toga mi se čini da je šteta da se, makar i kratkoročno, na ovakvim povodima kvare. To će se, po mojem uvjerenju, događati tako dugo dok hrvatski funkcionari ne budu bili u stanju reći da je velika hrvatska pobjeda u “Oluji” imala kao drugu stranu nekoliko stotina pobijenih civila i sto dvadeset do sto pedeset tisuća ljudi koji su bili natjerani da napuste svoja boravišta i dok, s druge strane, srpski funkcionari ne budu u stanju reći da su te žrtve rezultat jedne u osnovi legitimne akcije hrvatske vojske. Kad te dvije stvari budu rečene, s time da će uvijek jedna od strana imati jedan naglasak, a druga drugi, onda ćemo doći u razdoblje u kojem ni kolovoz, odnosno, avgust, neće, makar i kratkoročno, remetiti odnose”, ocenjuje Puhovski.
Sa ocenama sagovornika Radija Slobodna Evropa iz Hrvatske saglasan je i poznavalac regionalnih odnosa iz Srbije. Odnosi između Srbije i Hrvatske će se, kaže za RSE Aleksandar Popov, predsednik novosadskog Centra za regionalizam, uprkos ovim kratkoročnim tenzijama, normalizovati i taj trend će biti dugoročan.
“Mi smo navikli da se odnosi između zemalja regiona kreću po sistemu “vruće-hladno”. Ovo je jedan hladan tuš, međutim, na svu sreću to ne traje dugo i onda nakon toga dolazi do novog zamaha u obnovi saradnje i odnosa. Mislim da osovina tih dobrih odnosa jeste dobar odnos između predsednika Josipovića i Tadića. Siguran sam da će nakon dosadašnjih povremenih zahlađenja naići jedan duži period dobre saradnje i korektnih odnosa između dve zemlje”, uveren je Popov.
Pre samo nekoliko meseci, na trojnom samitu Srbija – Hrvatska – Slovenija, odnosno, Tadić – Kosor – Pahor, stekao se utisak da ništa ne može narušiti obnovljene dobre odnose Hrvatske i Srbije. Boris Tadić i i Jadranka Kosor, pre nekoliko dana su, međutim, oštro polemisali putem medija.
Sve je, podsetimo, počelo pozdravom koji je Kosor iz Knina uputila hrvatskim generalima Gotovini i Markaču, osuđenima u Hagu zbog operacije “Oluja” i Tadićevim odgovorom da akt hrvatske premijerke ne doprinosi razvoju dobrosusedskih odnosa Srbije i Hrvatske.
Sagovornici Radija Slobodna Evropa iz Hrvatske i Srbije ovom “kratkom spoju”, međutim, ne pridaju veći značaj, smatrajući da su odnosi između dve zemlje dobro trasirani i da se ne mogu bitno poremetiti. Naprotiv.
Otkako je u predsedničku fotelju Hrvatske seo Ivo Josipović, uprkos aktuelnoj epizodi zahlađenja, odnosi između Hrvatske i Srbije u uzlaznom su trendu, ocenjuje za Radio Slobodna Evropa Damir Grubiša, profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.
“Što se tiče odnosa između Hrvatske i Srbije, jasno je da su oni u jednom uzlaznom trendu, ako gledamo vanjsku politiku predsjednika Josipovića, koji je i su-kreator vanjske politike zemlje, ali tu politiku, naravno, ne slijedi Vlada i moraćemo pričekati izbore da vidimo da li će se ta vlada promijeniti i hoće li moć onda Josipović u potpunosti realizirati tu svoju globalnu stratešku misao o regionalnoj suradnji na Balkanu i, naravno, o razvoju prijateljskih odnosa sa svim državama koje su nastale iz bivše Jugoslavije”, kaže Grubiša.
Hladan tuš, pa zamah
Ritualni avgustovski incidenti između Hrvatske i Srbije, povodom obeležavanja godišnjice akcije Oluja, iako ni ove godine nisu izostali, neće pokvariti stabilno dobre odnose između Hrvatske i Srbije, ocenjuje za Radio Slobodna Evropa i Žarko Puhovski, predsednik Helsinškog odbora za ljudska prava u Hrvatskoj.
“Već zadnjih pet-šest godina je ustanovljena jedna vrst rituala, u kojoj su hrvatsko-srpski odnosi u osnovi veoma dobri, ali se jednom godišnje, u prvom tjednu kolovoza ili avgusta, pokvare jer se naprosto govori o proslavi akcije “Oluja” i reakcijama na njih. I onda se doživi to da se čitava stvar slegne preko ljeta, pa na jesen ide business as usual, odnosno, sve normalno ide dalje. To znači da ti incidenti, ako ih tako mogu nazvati, u osnovi ne utječu na odnose zato što su oni dovoljno dobri – i to ne samo na razini dva predsjednika, nego i srpskog predsjednika i hrvatske premijerke itd. Ti su odnosi nedvojbeno veoma dobri i zbog toga mi se čini da je šteta da se, makar i kratkoročno, na ovakvim povodima kvare. To će se, po mojem uvjerenju, događati tako dugo dok hrvatski funkcionari ne budu bili u stanju reći da je velika hrvatska pobjeda u “Oluji” imala kao drugu stranu nekoliko stotina pobijenih civila i sto dvadeset do sto pedeset tisuća ljudi koji su bili natjerani da napuste svoja boravišta i dok, s druge strane, srpski funkcionari ne budu u stanju reći da su te žrtve rezultat jedne u osnovi legitimne akcije hrvatske vojske. Kad te dvije stvari budu rečene, s time da će uvijek jedna od strana imati jedan naglasak, a druga drugi, onda ćemo doći u razdoblje u kojem ni kolovoz, odnosno, avgust, neće, makar i kratkoročno, remetiti odnose”, ocenjuje Puhovski.
Sa ocenama sagovornika Radija Slobodna Evropa iz Hrvatske saglasan je i poznavalac regionalnih odnosa iz Srbije. Odnosi između Srbije i Hrvatske će se, kaže za RSE Aleksandar Popov, predsednik novosadskog Centra za regionalizam, uprkos ovim kratkoročnim tenzijama, normalizovati i taj trend će biti dugoročan.
“Mi smo navikli da se odnosi između zemalja regiona kreću po sistemu “vruće-hladno”. Ovo je jedan hladan tuš, međutim, na svu sreću to ne traje dugo i onda nakon toga dolazi do novog zamaha u obnovi saradnje i odnosa. Mislim da osovina tih dobrih odnosa jeste dobar odnos između predsednika Josipovića i Tadića. Siguran sam da će nakon dosadašnjih povremenih zahlađenja naići jedan duži period dobre saradnje i korektnih odnosa između dve zemlje”, uveren je Popov.
