Iako najavljivan kao "posao stoljeća", autoput Bar-Boljare definitivno neće graditi hrvatski konzorcijum Konstruktor IGH, a iz crnogorske Vlade najavljena je mogućnost brzog sklapanja posla sa drugorangiranim na tenderu, grčko-izraelskim konzorcijumom Aktor HCH.
Hrvatski konzorcijum Konstruktor IGH, crnogorskoj Vladi nije dostavio tražene garancije, što znači da hrvatske firme definitivno neće graditi prvi crnogorski autoput, koji treba da poveže crnogorsko primorje i sjevernu granicu, ka Srbiji. Vlada će na sjutrašnjoj sjednici donijeti konačnu odluku o iskjučenju hrvatskog konzorcijuma iz projekta Bar-Boljare, a oko toga nema neizvjesnosti, jer će odluka biti zasnovana na jučerašnjoj odluci Savjeta za izgradnju autoputa, kojim je predsjedavao sam premijer Milo Đukanović.
O odluci Savjeta, javnost je obavijestio ministar saobraćaja Andrija Lompar:
"Savjet za autoputeve je danas odlučio da Vladi na sjednici u četvrtak predloži da se koncesioni ugovor sa "Konstruktorom" raskine, da se on proglasi ništavnim, jer se nijesu ispunili uslovi za njegovo stupanje na snagu i na taj način praktično prekinu svi dalji pregovori sa dosada prvorangiranim ponuđačem na tenderu."
Vlada i hrvatski konzorcijum su juna prošle godine potpisali Ugovor o koncesiji za izgradnju autoputa Bar–Boljare, koji je prema tadašnjim procjenama trebalo da bude gotov za sedam do devet godina. Konstruktor je za izgradnju kompletnog autoputa ponudio dvije milijarde i 770 miliona eura, od čega bi učešće države bilo milijardu i 740 miliona.
Zaključivanje posla za tri mjeseca
Premijeri Srbije, Hrvatske i Crne Gore Mirko Cvetković, Jadranka Kosor i Milo Đukanović na obilježavanju početka gradnje autoputaJesenas je upriličena i svečanost, tokom koje su presjecanjem vrpce premijeri Crne Gore, Hrvatske i Srbije: Milo Đukanović, Jadranka Kosor i Mirko Cvetković, obilježili početak - kako su tada govorili "posla stoljeća", koji je sada pao u vodu, zbog nemogućnosti hrvatskog konzorcijuma da obezbijedi finansijske garancije u vrijednosti 815 miliona eura.
Rješenju nije pomogao ni dva puta produžavan rok, pa ni nedavni susret premijera Crne Gore i Hrvatske: Mila Đukanovića i Jadranke Kosor, koja je rekla da njena Vlada ne može dati garancije privatnim firmama.
Crnogorska Vlada je u međuvremenu već počela preliminarne pregovore sa drugorangiranim na tenderu za gradnju autoputa, grčko-izraelskim konzorcijumom Aktor HCH, uz obrazloženje da Vlada ne želi da izgubi vrijeme, ukoliko hrvatski konzorcijum ne dostavi potrebne garancije.
Iz Aktor-HCH konzorcijuma, koji je posao procijenio na tri milijarde i 920 miliona eura, gdje bi uloga države bila dvije milijarde i 780 miliona eura, saopštili su da mogu da obezbijede potrebne garancije.
Ministar saobraćaja Andrija Lompar smatra da posao može biti zaključen već za tri mjeseca:
"Imamo signale drugorangiranog da bi u toku dva mjeseca nakon potpisivanja koncesionog ugovora, moglo da se završi finansijsko zaključivanje, što znači da je tri mjeseca neki optimalan period kojem se mi nadamo."
Otkud Vladi novac
Saobraćajni ekspert Emin Duraković ne vjeruje u brzo i lako sklapanje posla i sa drugoplasiranim grčko-izraelskim konzorcijumom:
Ugovor Konstruktora i Vlade Crne Gore potpisali su u junu 2009. direktor Konstruktora Željko Žderić i crnogorski ministar Andrija Lompar"Ako pogledate o kojim se ciframa radi, što se tiče grčko-izraelskog konzorcijuma, bolje je da pregovori uopšte i ne počnu, jer se radi gotovo o četiri milijarde eura i pitanje je kako će Crna Gora obezbijediti 2,8 milijardi eura."
Jedan od najvećih kritičara ovog posla od početka je bio potpredsjednik opozicionog Pokreta za promjene Branko Radulović, koji smatra da sve treba početi iznova:
"Na ovaj način se ovaj autoput ne može graditi. Niko neće da da finansijsku podršku, a neizvjesnost ovog "ruskog ruleta" oko ovog autoputa se vrtoglavo povećava. Pa, gdje to ima u svijetu bez kod nas. Jednostavno, ovu lakrdiju treba prekinuti. Tom poslu treba prići krajnje ozbiljno, poštujući naše potencijale, proceduru i u potpunom saglasju sa Srbijom, Italijom, Mađarskom i Evropskom komisijom. Na taj način možemo doći do održivog autoputa. "
Značajan dio javnosti u Crnoj Gori i van nje je od početka smatrao da je crnogorski autoput prevelik zalogaj za hrvatske građevinske firme. Tome u prilog govori činjenica da je njegova ukupna vrijednost, ali i tehnička zahtjevnost koju ilustruju podaci da je projektom predviđeno probijanje više od 40 tunela i izgradnja oko stotinu mostova, te da će 13 posto od 170 kilometara ukupne dužine autoputa činiti mostovi i vijadukti, a skoro četvrtinu tuneli.
Cijela trasa se dijeli na pet dionica, a prva od 40 kilometara bi trebalo da se gradi od Podgorice do Mateševa, koja, zbog konfiguracije, predstavlja i najveći izazov za graditelje.
Pročitajte i ovo
Dostavljene garancije za Bar - Boljare
Osigurane garancije za Bar – Boljare
Populističko presijecanje vrpce
Počela gradnja autoputa od Bara do Boljara
Gradnja autoputa Bar - Boljare posao vijeka
Hrvatski konzorcijum Konstruktor IGH, crnogorskoj Vladi nije dostavio tražene garancije, što znači da hrvatske firme definitivno neće graditi prvi crnogorski autoput, koji treba da poveže crnogorsko primorje i sjevernu granicu, ka Srbiji. Vlada će na sjutrašnjoj sjednici donijeti konačnu odluku o iskjučenju hrvatskog konzorcijuma iz projekta Bar-Boljare, a oko toga nema neizvjesnosti, jer će odluka biti zasnovana na jučerašnjoj odluci Savjeta za izgradnju autoputa, kojim je predsjedavao sam premijer Milo Đukanović.
O odluci Savjeta, javnost je obavijestio ministar saobraćaja Andrija Lompar:
"Savjet za autoputeve je danas odlučio da Vladi na sjednici u četvrtak predloži da se koncesioni ugovor sa "Konstruktorom" raskine, da se on proglasi ništavnim, jer se nijesu ispunili uslovi za njegovo stupanje na snagu i na taj način praktično prekinu svi dalji pregovori sa dosada prvorangiranim ponuđačem na tenderu."
Vlada i hrvatski konzorcijum su juna prošle godine potpisali Ugovor o koncesiji za izgradnju autoputa Bar–Boljare, koji je prema tadašnjim procjenama trebalo da bude gotov za sedam do devet godina. Konstruktor je za izgradnju kompletnog autoputa ponudio dvije milijarde i 770 miliona eura, od čega bi učešće države bilo milijardu i 740 miliona.
Zaključivanje posla za tri mjeseca
Rješenju nije pomogao ni dva puta produžavan rok, pa ni nedavni susret premijera Crne Gore i Hrvatske: Mila Đukanovića i Jadranke Kosor, koja je rekla da njena Vlada ne može dati garancije privatnim firmama.
Crnogorska Vlada je u međuvremenu već počela preliminarne pregovore sa drugorangiranim na tenderu za gradnju autoputa, grčko-izraelskim konzorcijumom Aktor HCH, uz obrazloženje da Vlada ne želi da izgubi vrijeme, ukoliko hrvatski konzorcijum ne dostavi potrebne garancije.
Iz Aktor-HCH konzorcijuma, koji je posao procijenio na tri milijarde i 920 miliona eura, gdje bi uloga države bila dvije milijarde i 780 miliona eura, saopštili su da mogu da obezbijede potrebne garancije.
Ministar saobraćaja Andrija Lompar smatra da posao može biti zaključen već za tri mjeseca:
"Imamo signale drugorangiranog da bi u toku dva mjeseca nakon potpisivanja koncesionog ugovora, moglo da se završi finansijsko zaključivanje, što znači da je tri mjeseca neki optimalan period kojem se mi nadamo."
Otkud Vladi novac
Saobraćajni ekspert Emin Duraković ne vjeruje u brzo i lako sklapanje posla i sa drugoplasiranim grčko-izraelskim konzorcijumom:
Jedan od najvećih kritičara ovog posla od početka je bio potpredsjednik opozicionog Pokreta za promjene Branko Radulović, koji smatra da sve treba početi iznova:
"Na ovaj način se ovaj autoput ne može graditi. Niko neće da da finansijsku podršku, a neizvjesnost ovog "ruskog ruleta" oko ovog autoputa se vrtoglavo povećava. Pa, gdje to ima u svijetu bez kod nas. Jednostavno, ovu lakrdiju treba prekinuti. Tom poslu treba prići krajnje ozbiljno, poštujući naše potencijale, proceduru i u potpunom saglasju sa Srbijom, Italijom, Mađarskom i Evropskom komisijom. Na taj način možemo doći do održivog autoputa. "
Značajan dio javnosti u Crnoj Gori i van nje je od početka smatrao da je crnogorski autoput prevelik zalogaj za hrvatske građevinske firme. Tome u prilog govori činjenica da je njegova ukupna vrijednost, ali i tehnička zahtjevnost koju ilustruju podaci da je projektom predviđeno probijanje više od 40 tunela i izgradnja oko stotinu mostova, te da će 13 posto od 170 kilometara ukupne dužine autoputa činiti mostovi i vijadukti, a skoro četvrtinu tuneli.
Cijela trasa se dijeli na pet dionica, a prva od 40 kilometara bi trebalo da se gradi od Podgorice do Mateševa, koja, zbog konfiguracije, predstavlja i najveći izazov za graditelje.
Pročitajte i ovo
Dostavljene garancije za Bar - Boljare
Osigurane garancije za Bar – Boljare
Populističko presijecanje vrpce
Počela gradnja autoputa od Bara do Boljara
Gradnja autoputa Bar - Boljare posao vijeka
