Austrija se suočava sa svojim najvećim špijunskim skandalom u nekoliko desetljeća. Hapšenje bivšeg oficira obavještajne službe iznosi na vidjelo dokaze o opsežnoj ruskoj infiltraciji, slabom službenom nadzoru i ponašanju dostojnom špijunskog romana, izvještava Associated Press.
Egisto Ott uhapšen je 29. marta. U nalogu za hapšenje na 86 stranica, do kojeg je došao Associated Press, između ostalog se navodi da je ruskoj obavještajnoj službi predao podatke s mobitela bivših visokih austrijskih dužnosnika, pomogao u planiranju provale u stan istaknutog novinara i napisao "prijedloge za poboljšanje" nakon ubistva koje su naručili Rusi u Njemačkoj.
Ott se sumnjiči da je dao osjetljive informacije Janu Marsaleku, odbjeglom Austrijancu koji se traži zbog sumnje na prijevaru njemačke kompanije za platni promet Wirecard 2020. godine u kojoj je bio glavni operativni direktor.
U nalogu se navodi da chat poruke koje su dostavile britanske vlasti povezuju Marsaleka izravno s ruskom obavještajnom agencijom FSB.
Njemački i austrijski mediji izvijestili su da se vjeruje da je Marsalek povezan s ruskim obavještajnim službama barem od 2014. Smatra se da je sad u Rusiji.
Thomas Riegler, povjesničar i stručnjak za špijunažu povezan s austrijskim Centrom za obavještajne, propagandne i sigurnosne studije, rekao je da slučaj ima "potencijal za jednu od najvećih priča o špijunaži u novijoj austrijskoj povijesti".
"Slučaj je poseban s obzirom na njegovu međunarodnu dimenziju i činjenicu da se ne radi samo o špijunaži nego i o infiltraciji u austrijski politički sistem i slabljenju unutarnje sigurnosti zemlje", rekao je.
Austrija, koja se tokom Hladnog rata nalazila uz Željeznu zavjesu i dugo je imala dobre veze s Moskvom, članica je Europske unije s politikom vojne neutralnosti, ali i dugogodišnjom reputacijom špijunskog središta, navodi Associated Press.
Raspletanje paukove mreže
Ott, bivši policijski službenik, bio je obavještajac u Turskoj i Italiji od 2001. do 2012. prije nego što je prešao na upravljanje tajnim agentima u austrijskoj, sada nepostojećoj, domaćoj obavještajnoj agenciji BVT.
Suspendiran je iz BVT-a 2017. kada su se prvi put pojavile optužbe da je možda špijunirao za Rusiju, ali je sljedeće godine premješten da radi za austrijsku policijsku akademiju.
Godine 2021. suspendiran je tokom istrage o njegovim navodnim vezama s Rusijom i odveden u pritvor. Vlasti su zaključile da ima premalo dokaza i pustile su ga otprilike četiri sedmice kasnije.
Ott je u BVT-u služio pod Martinom Weissom, bivšim šefom austrijskih obavještajnih operacija.
Tužitelji tvrde da su Ott i Weiss "blisku prijatelji".
U nalogu za hapšenje stoji da je Weiss počeo raditi za Marsaleka i kompaniju Wirecard nakon što je napustio obavještajnu agenciju 2018. godine, te da je naloge Marsaleka i ruskih operativaca prenosio Ottu.
Prema nalogu za hapšenje, Marsalek je u SMS poruci rekao da je pomogao "evakuirati" Weissa u Dubai.
Ottov advokat odbio je komentirati, rekavši da je tek nedavno preuzeo Ottovu obranu. Ott je ranije odbacio optužbe za špijunažu i bilo kakvu nezakonitost.
"Čini se da je Marsalek (44) 'pauk u mreži' koji vuče konce", rekao je Riegler.
Marsalekov advokat nije odgovorio na upit AP-a.
Disidenti, špijuni i baze podataka
Između 2017. i 2021. godine, stoji u austrijskom nalogu za hapšenje, Ott je prikupljao osjetljive informacije o osobama od interesa za Rusiju "u svrhu prijenosa Janu Marsaleku i nepoznatim predstavnicima ruskih vlasti" provodeći brojne pretrage u nacionalnim policijskim bazama podataka i upućujući zahtjeve drugima europskim policijama, uključujući Italiju i Britaniju.
Ott je također navodno tražio podatke iz informacijskog sistema europskog bezgraničnog područja Schengena kako bi utvrdio jesu li osumnjičeni ruski operativci i bivši zaposlenici Wirecarda traženi ili podliježu ograničenjima putovanja.
Nalog sadrži dugačak popis ljudi koji su bili špijunirani, uključujući ruske disidente, poslovne ljude i bivšeg oficira koji je napustio FSB.
Provala, mobiteli i naučene lekcije
Dok se optužba da je Ott tražio informacije za Rusiju prvi put pojavila 2017. godine, britanska obavještajna služba nedavno je Austriji dala značajne nove informacije, piše AP
Pet bugarskih državljana koji su navodno radili kao dio mreže s Marsalekom uhapšeni su prošle godine u Britaniji, a još jedan u februaru.
Prema nalogu za hapšenje Otta, chat poruke između Marsaleka i jednog od osumnjičenih u tom slučaju, Orlina Rousseva, koje je zaplijenila britanska obavještajna agencija MI5, upućuju na daljnje operacije Marsaleka i njegovih austrijskih pomagača.
Samo pet sedmica nakon što je Ott pušten iz pritvora 2021. godine, tužitelji kažu da je tražio adresu bugarskog istraživačkog novinara Christa Grozeva u Beču i dostavio je Marsaleku.
Kažu da je Marsalek kasnije naručio tim da provali u Grozevov stan i ukrade laptop i USB stick.
Grozev, koji je ušao u trag ruskim oficirima navodno umiješanim u trovanje bivšeg ruskog obavještajca Sergeja Skripala 2018. i čelnika ruske opozicije Alekseja Navaljnog 2020. godine, preselio se iz Beča prošle godine nakon što su mu austrijske vlasti rekle da više ne mogu garantirati njegovu sigurnost.
Ott se navodno domogao i mobitela trojice bivših visokih dužnosnika austrijskog ministra unutarnjih poslova, uključujući šefa kabineta bivšeg ministra, kada su ih IT stručnjaci BVT-a trebali popraviti nakon što su pali u vodu tokom izleta brodom po Dunavu u 2017. godini.
Tužitelji kažu da su telefoni dani nepoznatom agentu koji je radio za Marsaleka u bečkom stanu Ottovog bivšeg zeta i "prebačeni u Moskvu na daljnju analizu".
Kažu da su telefoni sadržavali "osjetljive službene i privatne podatke".
Ott je također navodno pomogao Marsaleku da u Moskvu prokrijumčari ukradeno računalo SINA, uređaj koji koriste mnoge europske vlade za prijenos povjerljivih informacija. Nakon primopredaje u istom stanu u Beču, Marsalek je u poruci napisao da je uređaj uspješno prevezen u Lubjanku - gdje FSB ima svoje sjedište u Moskvi, prema navodima tužitelja.
Istražitelji su također pronašli analizu naučenih lekcija na Ottovom mobilnom telefonu koja je sadržavala "prijedloge za poboljšanje" ruskih obavještajnih operacija u Europi nakon ubistva gruzijskog državljanina čečenske nacionalnosti 2019. u Berlinu.
U tom je slučaju uhvaćen i jedan Rus, a njemački suci rekli su da je djelovao po nalogu ruskih vlasti.
Što sada radi Austrija?
Ott ostaje u pritvoru čekajući odluku o tome hoće li biti službeno optužen, što će vjerojatno potrajati.
Međutim, slučaj je dominirao naslovnicama vijesti, a razne političke stranke optužuju jedna drugu za neuspjeh da ranije zaustave Otta.
Austrijski kancelar Karl Nehammer sazvao je sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost za utorak i rekao da zemlja mora pojačati svoju sigurnost kako bi spriječila rusku infiltraciju.
Njegova ministrica pravosuđa rekla je da planira pooštriti državne zakone o špijunaži, koja je trenutačno izričito zabranjena ako je usmjerena protiv same Austrije, ali ne i ako je usmjerena protiv drugih zemalja ili mnogih međunarodnih organizacija koje su domaćini u Beču.
