Već treću godinu zaredom Asocijacija srednjoškolaca u BiH organizuje Generalnu skupštinu na kojoj predstavnici 150 srednjih škola iz cijele BiH govore o sličnim problemima i pronalaze rješenja u cilju poboljšanja statusa srednjoškolaca u BiH, te približavanje onom statusu kakav imaju njihovi vršnjaci u Evropi.
Problemi sa kojima se svakodnevno susreću bh. srednjoškolci su nekvalitetno i neobavezno srednjoškolsko obrazovanje, visoke školarine, te neusklađeni nastavni planovi i programi. Upravo je Generalna skupština srednjoškolaca prilika da se susretnu svi bh. srednjoškolci, gdje zajednički govore o problemima koji su im slični.
Učenika Srednje prometne škole iz Mostara Danijela Jakovljevića najviše zabrinjava nacionalna netrpeljivost među kolegama iz razreda.
„Što se tiče Mostara, nacionalna netrpeljivost nam stvara velike probleme i grad nam ruši iznutra, uništava njegovu srž. Ja idem u školu koja je u ’dvije škole pod istim krovom’. Moje je mišljenje da treba da bar malo imamo bliskosti, jer jedino zajedno možemo napraviti neki napredak“, kaže Jakovljević.
Jelena Kalaba, bivša srednjoškolka a sada brucoš Elektrotehničkog fakulteta u Banjoj Luci, kaže da su problemi srednjoškolaca u BiH, kao i susjednim zemljama, neinformisanost i nezainteresovanost mladih.
„Pasivnost kod mladih, nezainteresovanost. Traže bukvalno da su im informacije gotove, servirane. Ne traže informacije koje su im potrebne. U Banjoj Luci postoji ta pasivnost, iako se mladi polako bude kroz određene savjete učenika i kroz volonterske akcije“, tvrdi Kalaba.
Nerazumijevanje školskih uprava
Kada se učenici i udruže u vijeća učenika, te počnu govoriti o barijerama na koje nailaze, i dalje ostaje problem nerazumijevanja viših organa škole, ističe Edo Kanlić, gimnazijalac iz Goražda:
Generalna skupština Asocijacije srednjoškolaca, 28. septembar 2010.
„Najveći problem je neshvatanje i nerazumijevanje rada vijeća učenika u srednjim školama u Bosansko-podrinjskom kantonu, a ta vijeća su jednaka sa funkcijom nastavničkih vijeća u radu škola i uprava škola. Nemamo razumijevanje ostalih organa u školi, tako da se naše aktivnosti vrlo teško realizuju bez njihove pomoći“, kaže Kanlić.
Asocijacija srednjoškolaca u BiH se trenutno zalaže za obavezno srednjoškolsko obrazovanje za sve bh. građane.
„Počeli smo sa sastancima sa ministarstvima na entitetskom i državnom nivou da razgovaramo sa njima i dogovaramo se koje su mogućnosti besplatnog obaveznog srednjoškolskog obrazovanja, jednistvenog sistema, jer u BiH imamo tri različita sistema, što predstavlja problem za mlade ako bi željeli da nastave svoje školovanje u drugom gradi i slično“, pojašnjava Siniša Jovičić, portparol Asocijacije.
Zajednica srednjoškolaca Ljubljane tokom petogodišnjeg rada uspjela je riješiti mnoge probleme.
„Ideja je u tome da srednjoškolci u Ljubljani koriste vrijeme kvalitetno. Mi se borimo sad za besplatni obrok za svakog srednjoškolca, borimo se za više stipendija, borimo se da možemo raditi“, kaže Petra Rakić, predsjednica Upravnog odbora Zajednice.
Možda su svojim radom i ustrajavanjem najviše otišli srednjoškolci iz Srbije. Pošlo im je za rukom da izmijene dio Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, pojašnjava Miroslav Čakširan, član Upravnog odbora Unije srednjoškolaca Srbije:
„Parlament kao jedino reprezentativno telo srednjoškolaca je obavezan u svakoj srednjoj školi. Znači, pored direktora u uprave, do sada su se sastajali roditelji, profesori i lokalna samoprava, a sada su dodati i predstavnici učeničkog parlamenta sa pravom glasa“, navodi Čakširan.
Potaći mlade da glasaju
Centar za obrazovne studije „Step by step“ (Korak po korak) stanje u bh. obrazovnom sistemu ocjenjuje kritičnim, navodi izvršna direktorica Centra Radmila Rangelov – Jusović:
„Sedamdeset i nešto posto djece upiše srednju školu, 50 posto je završi na vrijeme. Puno djece zbog siromaštva ne može da završi srednju školu. Jednostavno smo najgori u segmentu koji se zove rezonovanje. Ne učimo našu djecu da misle, da uče cijeli život i da se nose sa ekonomijom kakva je danas. Skoro kompletno ulaganje u obrazovanje ide na pokrivanje plata i materijalnih troškova, dok se u kvalitet obrazovanja gotovo nimalo ne ulaže“, kaže Radmila Rangelov – Jusović.
Iznenađeni rezultatom istraživanja da svake godine u BiH 20.000 djece ne završi srednju školu, Centri civilnih inicijativa su u prvoj polovini ove godine pokrenuli kampanju „Svi u srednju školu“. Nakon nekoliko mjeseci stižu dobre vijesti, kaže koordinator CCI-a Adis Arapović:
„Kanton Sarajevo je već uradio vrlo ozbiljan iskorak. Već u ovoj školskoj godini prva generacija djece će biti upisana u srednje obrazovanje koja će biti tretirano obaveznim i besplatnim. Nadamo se da će do kraja ove godine i tokom naredne godine i ostali dio BiH krenuti putem koji je standard u EU, a to je obavezno obrazovanje najamanje 11 ili 12 godina“, kaže Arapović.
Potaći mlade da izađu na izbore bila je jedan od tema ovogodišnje, treće Generalne skupštine Asocijacije srednjoškolaca u BiH.
„Borimo se da ostatak grupe, pogotovo mlade generacije koja ne zna bukvalno šta bi od sebe, da izađe na izbore - jer bolje je da se čuje bar nešto nego da ćute", zaključuje jedna od učesnica Skupštine Jelena Kalaba.
Problemi sa kojima se svakodnevno susreću bh. srednjoškolci su nekvalitetno i neobavezno srednjoškolsko obrazovanje, visoke školarine, te neusklađeni nastavni planovi i programi. Upravo je Generalna skupština srednjoškolaca prilika da se susretnu svi bh. srednjoškolci, gdje zajednički govore o problemima koji su im slični.
Učenika Srednje prometne škole iz Mostara Danijela Jakovljevića najviše zabrinjava nacionalna netrpeljivost među kolegama iz razreda.
"Što se tiče Mostara, nacionalna netrpeljivost nam stvara velike probleme i grad nam ruši iznutra, uništava njegovu srž", kaže učenik Danijel Jakovljević.
„Što se tiče Mostara, nacionalna netrpeljivost nam stvara velike probleme i grad nam ruši iznutra, uništava njegovu srž. Ja idem u školu koja je u ’dvije škole pod istim krovom’. Moje je mišljenje da treba da bar malo imamo bliskosti, jer jedino zajedno možemo napraviti neki napredak“, kaže Jakovljević.
Jelena Kalaba, bivša srednjoškolka a sada brucoš Elektrotehničkog fakulteta u Banjoj Luci, kaže da su problemi srednjoškolaca u BiH, kao i susjednim zemljama, neinformisanost i nezainteresovanost mladih.
„Pasivnost kod mladih, nezainteresovanost. Traže bukvalno da su im informacije gotove, servirane. Ne traže informacije koje su im potrebne. U Banjoj Luci postoji ta pasivnost, iako se mladi polako bude kroz određene savjete učenika i kroz volonterske akcije“, tvrdi Kalaba.
Nerazumijevanje školskih uprava
Kada se učenici i udruže u vijeća učenika, te počnu govoriti o barijerama na koje nailaze, i dalje ostaje problem nerazumijevanja viših organa škole, ističe Edo Kanlić, gimnazijalac iz Goražda:
Asocijacija srednjoškolaca u BiH se trenutno zalaže za obavezno srednjoškolsko obrazovanje za sve bh. građane.
„Počeli smo sa sastancima sa ministarstvima na entitetskom i državnom nivou da razgovaramo sa njima i dogovaramo se koje su mogućnosti besplatnog obaveznog srednjoškolskog obrazovanja, jednistvenog sistema, jer u BiH imamo tri različita sistema, što predstavlja problem za mlade ako bi željeli da nastave svoje školovanje u drugom gradi i slično“, pojašnjava Siniša Jovičić, portparol Asocijacije.
Zajednica srednjoškolaca Ljubljane tokom petogodišnjeg rada uspjela je riješiti mnoge probleme.
„Ideja je u tome da srednjoškolci u Ljubljani koriste vrijeme kvalitetno. Mi se borimo sad za besplatni obrok za svakog srednjoškolca, borimo se za više stipendija, borimo se da možemo raditi“, kaže Petra Rakić, predsjednica Upravnog odbora Zajednice.
Možda su svojim radom i ustrajavanjem najviše otišli srednjoškolci iz Srbije. Pošlo im je za rukom da izmijene dio Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, pojašnjava Miroslav Čakširan, član Upravnog odbora Unije srednjoškolaca Srbije:
"Puno djece zbog siromaštva ne može da završi srednju školu. Jednostavno smo najgori u segmentu koji se zove rezonovanje. Skoro kompletno ulaganje u obrazovanje ide na pokrivanje plata i materijalnih troškova, dok se u kvalitet obrazovanja gotovo nimalo ne ulaže", navodi Radmila Rangelov – Jusović.
„Parlament kao jedino reprezentativno telo srednjoškolaca je obavezan u svakoj srednjoj školi. Znači, pored direktora u uprave, do sada su se sastajali roditelji, profesori i lokalna samoprava, a sada su dodati i predstavnici učeničkog parlamenta sa pravom glasa“, navodi Čakširan.
Potaći mlade da glasaju
Centar za obrazovne studije „Step by step“ (Korak po korak) stanje u bh. obrazovnom sistemu ocjenjuje kritičnim, navodi izvršna direktorica Centra Radmila Rangelov – Jusović:
„Sedamdeset i nešto posto djece upiše srednju školu, 50 posto je završi na vrijeme. Puno djece zbog siromaštva ne može da završi srednju školu. Jednostavno smo najgori u segmentu koji se zove rezonovanje. Ne učimo našu djecu da misle, da uče cijeli život i da se nose sa ekonomijom kakva je danas. Skoro kompletno ulaganje u obrazovanje ide na pokrivanje plata i materijalnih troškova, dok se u kvalitet obrazovanja gotovo nimalo ne ulaže“, kaže Radmila Rangelov – Jusović.
Iznenađeni rezultatom istraživanja da svake godine u BiH 20.000 djece ne završi srednju školu, Centri civilnih inicijativa su u prvoj polovini ove godine pokrenuli kampanju „Svi u srednju školu“. Nakon nekoliko mjeseci stižu dobre vijesti, kaže koordinator CCI-a Adis Arapović:
„Kanton Sarajevo je već uradio vrlo ozbiljan iskorak. Već u ovoj školskoj godini prva generacija djece će biti upisana u srednje obrazovanje koja će biti tretirano obaveznim i besplatnim. Nadamo se da će do kraja ove godine i tokom naredne godine i ostali dio BiH krenuti putem koji je standard u EU, a to je obavezno obrazovanje najamanje 11 ili 12 godina“, kaže Arapović.
Potaći mlade da izađu na izbore bila je jedan od tema ovogodišnje, treće Generalne skupštine Asocijacije srednjoškolaca u BiH.
„Borimo se da ostatak grupe, pogotovo mlade generacije koja ne zna bukvalno šta bi od sebe, da izađe na izbore - jer bolje je da se čuje bar nešto nego da ćute", zaključuje jedna od učesnica Skupštine Jelena Kalaba.
