Priredila: Ena Stevanović
Ovaj potez ima za cilj da podstakne razvoj djece i unaprijedi sposobnost odlučivanja.
Šah će biti obavezan školski predmet za svu djecu iznad šest godina. Zaposlenici u školama tvrde da se tim potezom želi kod budućih generacija podstaći sposobnost samostalnog strateškog mišljenja kako u školama, tako i na radnom mjestu i u društvu općenito.
Odluka je stupila na snagu početkom tekuće školske godine. Više od 40 hiljada djece u oko 1500 armenskih škola je već dobilo udžbenike o šahu i šahovske figure. Časove koji će se održavati dva puta sedmično će držati 1200 posebno odabranih učitelja.
Vachik Khachaturian koji je godinama u školi predavao matematiku odlučio je predavati i šah. On kaže da je šah vrlo koristan i zanimljiv za njegove učenike u Srednjoj školi broj 125 u Erevanu:
"Šah je prije svega igra i zanimljiv je. U isto vrijeme to je intelektualna igra. Uz savladavanje igre djeca uče samostalno misliti. To čini igru zanimljivom, posebno u njihovim godinama", kaže on.
Armenija je jedna od vodećih šahovskih nacija koja ima više od 30 velemajstora i dobitnika zlatnih medalja na Međunarodnim šahovskim olimpijadama 2006. i 2008.godine.
Predsjednik Serzh Sarkisian predsjeda Armenskom šahovskom akademijom i Nacionalnom šahovskom federacijom. On je u protekle tri godine također bio uključen u razvijanje plana podučavanja šaha u državnim školama.
Šah unapređuje veštine
Direktor Armenske šahovske akademije velemajstor Smbat Lputian započeo je projekat uvođenja šaha kao obaveznog školskog predmeta. On tvrdi da istinski vjeruje u pozitivan učinak šaha na omladinu.
"Šah je nevjerovatna igra jer ja vidim samo pozitivne stvari u njemu. To je vrlo poštena igra i to je najvažnija stvar", kaže on.
Sjedeći među šahovskim tablama u sobi za turnire na Akademiji, Lputian kaže da vidi šah kao način razvijanja samostalnog mišljenja kod djece.
"On vas tjera da mislite i osmislite strategiju i dok radite na tome morate unaprijed preispitati svaki svoj potez i naći onaj pravi. I svaki potez podrazumijeva donošenje odluke, čitava igra se odnosi na donošenje odluka i te odluke bi prije svega trebale biti ispravne. Igra vas uči da donosite ozbiljne odluke u teškim situacijama", kaže Lputian.
Većina Armenaca smatra da je šah univerzalna i društvena aktivnost koja ujedinjuje ljude različite dobi i fizičkih sposobnosti.
Deca uče šah, ilustrativna fotografija
Međutim, uprkos svemu tome ova odluka je naišla i na protivnike u ovoj bivšoj sovjetskoj republici.
Psihologica Ruzanna Gharibian podržava odluku. Ona tvrdi da igranje šaha pomaže djeci ne samo da unaprijede intelektualne sposobnosti već i da razviju ključne osobine ličnosti koje visokotehnološke komjuterske igrice ne mogu razviti.
"Znate da je puno bolje stvoriti atmosferu stvarne moralne pobjede [za dijete] tako što ćete im dati šahovske figure, a ne kompjutere na kojima će doživjeti pobjedu kroz različite agresivne [kompjiuterske] igrice", kaže ona.
Gharibian kaže da igranje šaha pomaže djeci da razviju osjećaj odgovornosti za svoje postupke.
"Svaki potez donosi određenu vrstu odgovornosti za ono što ste uradili. Dok igraju kompjuterske igrice djeca nemaju osjećaj odgovornosti za svoje postupke", kaže ona.
Istraživanja koja su u osnovnim školama sproveli naučnici sa zapada i šahovski velemajstori su potvrdila da igranje šaha u ranoj dobi poboljšava sposobnost čitanja kod djece, unapređuje vještine rješavanja problema i pozitivno utječe na sposobnost računanja, koncentraciju i pamćenje.
Ovaj potez ima za cilj da podstakne razvoj djece i unaprijedi sposobnost odlučivanja.
Šah će biti obavezan školski predmet za svu djecu iznad šest godina. Zaposlenici u školama tvrde da se tim potezom želi kod budućih generacija podstaći sposobnost samostalnog strateškog mišljenja kako u školama, tako i na radnom mjestu i u društvu općenito.
Odluka je stupila na snagu početkom tekuće školske godine. Više od 40 hiljada djece u oko 1500 armenskih škola je već dobilo udžbenike o šahu i šahovske figure. Časove koji će se održavati dva puta sedmično će držati 1200 posebno odabranih učitelja.
Istraživanja koja su u osnovnim školama sproveli naučnici sa zapada i šahovski velemajstori su potvrdila da igranje šaha u ranoj dobi poboljšava sposobnost čitanja kod djece, unapređuje vještine rješavanja problema i pozitivno utječe na sposobnost računanja, koncentraciju i pamćenje.
Vachik Khachaturian koji je godinama u školi predavao matematiku odlučio je predavati i šah. On kaže da je šah vrlo koristan i zanimljiv za njegove učenike u Srednjoj školi broj 125 u Erevanu:
"Šah je prije svega igra i zanimljiv je. U isto vrijeme to je intelektualna igra. Uz savladavanje igre djeca uče samostalno misliti. To čini igru zanimljivom, posebno u njihovim godinama", kaže on.
Armenija je jedna od vodećih šahovskih nacija koja ima više od 30 velemajstora i dobitnika zlatnih medalja na Međunarodnim šahovskim olimpijadama 2006. i 2008.godine.
Predsjednik Serzh Sarkisian predsjeda Armenskom šahovskom akademijom i Nacionalnom šahovskom federacijom. On je u protekle tri godine također bio uključen u razvijanje plana podučavanja šaha u državnim školama.
Šah unapređuje veštine
Direktor Armenske šahovske akademije velemajstor Smbat Lputian započeo je projekat uvođenja šaha kao obaveznog školskog predmeta. On tvrdi da istinski vjeruje u pozitivan učinak šaha na omladinu.
"Šah je nevjerovatna igra jer ja vidim samo pozitivne stvari u njemu. To je vrlo poštena igra i to je najvažnija stvar", kaže on.
Sjedeći među šahovskim tablama u sobi za turnire na Akademiji, Lputian kaže da vidi šah kao način razvijanja samostalnog mišljenja kod djece.
"On vas tjera da mislite i osmislite strategiju i dok radite na tome morate unaprijed preispitati svaki svoj potez i naći onaj pravi. I svaki potez podrazumijeva donošenje odluke, čitava igra se odnosi na donošenje odluka i te odluke bi prije svega trebale biti ispravne. Igra vas uči da donosite ozbiljne odluke u teškim situacijama", kaže Lputian.
Većina Armenaca smatra da je šah univerzalna i društvena aktivnost koja ujedinjuje ljude različite dobi i fizičkih sposobnosti.
Međutim, uprkos svemu tome ova odluka je naišla i na protivnike u ovoj bivšoj sovjetskoj republici.
Psihologica Ruzanna Gharibian podržava odluku. Ona tvrdi da igranje šaha pomaže djeci ne samo da unaprijede intelektualne sposobnosti već i da razviju ključne osobine ličnosti koje visokotehnološke komjuterske igrice ne mogu razviti.
"Znate da je puno bolje stvoriti atmosferu stvarne moralne pobjede [za dijete] tako što ćete im dati šahovske figure, a ne kompjutere na kojima će doživjeti pobjedu kroz različite agresivne [kompjiuterske] igrice", kaže ona.
Gharibian kaže da igranje šaha pomaže djeci da razviju osjećaj odgovornosti za svoje postupke.
"Svaki potez donosi određenu vrstu odgovornosti za ono što ste uradili. Dok igraju kompjuterske igrice djeca nemaju osjećaj odgovornosti za svoje postupke", kaže ona.
Istraživanja koja su u osnovnim školama sproveli naučnici sa zapada i šahovski velemajstori su potvrdila da igranje šaha u ranoj dobi poboljšava sposobnost čitanja kod djece, unapređuje vještine rješavanja problema i pozitivno utječe na sposobnost računanja, koncentraciju i pamćenje.
