Armenijski parlamentarci izglasali su bivšeg predsjednika te zemlje Serža Sargsjana za novog premijera. Izbor Sargsjana za novog premijera omogućen je ustavnim izmjenama iz 2015. godine na osnovu kojih je Armenija postala parlamentarna republika.
Izbor na mjesto premijera omogućit će Sargsjanu, ujedno i lideru vladajuće Republičke partije Armenije koja zajedno sa svojim koalicionim partnerom ima većinu u parlamentu, da i dalje bude najmoćniji armenijski zvaničnik. Novi sistem ojačao je status kancelarije premijera, a poziciju predsjednika učinio uglavnom ceremonijalnom.
Njegov drugi predsjednički mandat završio je 9. aprila nakon čega je sam odabrao nasljednika, Armena Sargsjana (nisu u srodstvu), čiji je sedmogodišnji predsjednički mandat potvrdio parlament.
Izbor Sargsjana na mjesto premijera desio se uprkos protestima koji već peti dan traju u Jerevanu a koje predvodi zastupnik opozicije Nikola Pašinjanin. Opozicija zamjera Sargsjanu da je promijenio ustavne odredbe samo kako bi mogao ponovo biti izabran na vlast, kao i to da je prekršio obećanje koje je dao 2014. godine, rekavši da se neće kandidovati za premijera ukoliko dođe do ustavnih promjena.
Vladajuća Republikanska stranka Armenije i Armenijska revolucionarna federacija jednoglasno su, 16. aprila, odobrile Sargasjana kao kandidata za premijersku poziciju. Prema podacima Ministarstva zdravlja najmanje 46 osoba, uključujući i šest policijskih službenika zatražili su medicinsku pomoć zbog sukoba policije i demonstranata koji se desio na dan kada je bivši armenijski predsjednik predložen za kandidata.
Demonstranti su danima blokirali ulice u Jerevanu sa namjerom da poremete glasanje u parlamentu.
Uprkos upozorenjima vlasti da će djelovati kako bi ugušili nemire, stotine demonstranata je blokiralo ulice u centru Jerevana 17. aprila, samo dan nakon što je na desetine demonstranata, uključujuči i Nikolu Pašinjanina, lidera opozicije, povrijeđeno u sukobima s policijom koja je branila put ka parlamentu.
Ranije toga dana zamjenik šefa policije dostavio je Pašinjaninu upozorenje u kojem stoji da su demonstranti prekršili zakon o javnom okupljanju te da su vlasti odlučile da prekinu proteste.
Pašinjanin, koji je pocijepao upozorenje bez i da ga je pročitao, izjavio je da je kampanja "totalne neposlušnosti" počela.
"Revolucionarno stanje vrije širom cijele zemlje. Demonstranti blokiraju ulice i autoputeve. Ljudi ne idu na posao, masovni štrajkovi su počeli", izjavio je Pašinjanin.
Sargsjan i Vlada se takođe suočavaju sa optužbama oponenata za korupciju i loše ekonomsko upravljanje. Armenija je dobila nezavisnost raspadom Sovjetskog saveza ali se oslanja na Rusiju za pomoć i investicije.
"Nešto što do sada nismo doživjeli, dešava se u Armeniji: ista osoba želi da bude lider zemlje po treći put. Mi ne možemo ovo dozvoliti", izjavio je Pašinjanin.
Brojni članovi vladajuće stranke smatraju da je 63-godišnji Sargsjan najbolji kandidat za premijera imajući u vidu njegovo iskustvo, naročito kada je riječ o razgovorima o susjednoj regiji Nagorno - Karabah, koja se nalazi u Azerbejdžanu, ali je kontrolišu Armenci.
"Ukoliko budem izabran, provest ću veliki dio vremena dijeleći iskustva koja sam vremenom stekao na drugim pozicijama", rekao je Sargsjan tokom intervjua objavljenog na dan kada je predložen za premijersku poziciju.
Facebook Forum