Služba državne bezbjednosti Srbije financirala je Srpsku dobrovoljačku gardu, paravojnu formaciju poznatu i pod imenom "Arkanovci", kojom je rukovodio Željko Ražnatović Arkan, potvrdio je Haški sud tokom izricanja presude bivšim čelnicima obavještajne službe Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću.
Stanišić i Simatović su 31. maja pravosnažno osuđeni na po 15 godina zatvora zbog zločina u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, za vrijeme rata od 1992 do 1995. godine.
U obrazloženju presude navedeno je da je Služba bezbjednosti plaćala ljude koji su vodili Srpsku dobrovoljačku gardu, "isplaćivala značajne iznose novca, i da su Stanišić i Simatović bili odgovorni za te isplate".
I u drugim haškim presudama, Radovanu Karadžiću, Dušku Tadiću i drugima, se pominju arkanovci i vođa Ražnatović i njihova uloga u udruženom zločinačkom pothvatu, međutim, nikome iz ove formacije nikad nije suđeno.
Ko je bio Arkan?
Željko Ražnatović Arkan i njegove paravojne jedinice Srpska dobrovoljačka garda i Škorpioni imali su značajnu ulogu u ratu u BiH i Hrvatskoj.
Tigrovi su formirani oktobra 1990. godine.
U početku su je činili uglavnom navijači fudbalskog kluba "Crvena zvezda", predvođeni osobom s ozbiljnim policijskim dosjeom - Željkom Ražnatovićem Arkanom.
Sedamdesetih i ranih osamdesetih umiješan u kriminalne aktivnosti u zemljama Zapadne Europe, uključujući pljačke banaka i krađu nakita, Arkan se kao našao na čelu formacija zaduženih za "odbranu srpstva".
Zbog kriminala je osuđivan u Belgiji, Holandiji, Švedskoj, Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj i Italiji. Uspio je pobjeći iz zatvora u Belgiji, Nizozemskoj i Njemačkoj.
Krajem osamdesetih Ražnatović je bio vođa Zvezdinih "Delija", koji su nekoliko godina kasnije činili okosnicu njegove paravojne garde.
O tome svjedoči i folk pjesma koju su arkanovci uzeli za svoju koračnicu: "Arkanove 'Delije' to su hrabri momci/Hej, hej Tigrovi, srpski dobrovoljci."
Godine 1997. Međunarodni kazneni sud Ujedinjenih naroda za bivšu Jugoslaviju optužio je Ražnatovića za zločine protiv čovječnosti.
Ražnatović, kojeg su neki Srbi slavili kao heroja, izabran je u srbijanski parlament 1992. Sljedeće godine pokrenuo je ultranacionalističku Stranku srpskog jedinstva.
Prije suđenja ubili su ga maskirani napadači u holu hotela Intercontinental u Beogradu.
Godinama kasnije se nagađalo da li iza ubistva stoji rat kriminalnih skupina ili neki drugi razlozi povezani s državom.
Nekoliko je muškaraca na kraju osuđeno za ubistvo, ali motiv je ostao nejasan.
Gdje su bili Tigrovi tokom rata u BiH?
Srpske paravojske formacije, među kojima je bila i Srpska dobrovoljačka garda Željka Ražnatovića Arkana, te policija i Vojska Republike Srpske potpomognute jedinicama Jugoslavenske narodne armije, preuzele su vlast u Bosanskom Šamcu 17. aprila 1992.
U idućih nekoliko mjeseci uhapsili su i mučili stotine Bošnjaka i Hrvata. Protjerano ih je više od 10.000, od kojih se dvije trećine nikad nisu vratile. Brojni su ubijeni.
Arkanovci su optuženi i za zločine počinjene u Bijeljini 1992. godine. Iako je u nekoliko presuda Haškog suda utvrđeno da su srpske paravojne snage u ovom gradu ubile najmanje 48 ljudi tokom prva dva dana aprila 1992. godine, niko od Arkanovih ljudi nikada nije osuđen. Zločine pamte porodice stradalih i fotografije Rona Haviva iz Bijeljine, koje su obišle svet.
Iako Arkan nije dočekao optužnicu Haškog tribunala (koja je otpečaćena nakon njegovog ubistva i prema kojoj se Tigrovi terete za teške zločine počinjene u Sanskom Mostu u BiH), prema procjenama, kroz njegovu paravojnu formaciju prošlo je oko 3.000 pripadnika, dok ih je uz Arkana konstantno bilo oko 300.
Ovo, kao ni zločini Arkanovih Tigrova, nikada nisu zvanično dokazani.
Dokumentacija i arhiva Državne bezbjednosti uništena je odmah nakon 5. oktobra (dokazi o spaljivanju dokumentacije prikupljeni su još 2001. godine, ali do danas niko za to nije odgovarao).
U optužnici Međunarodnog suda u Hagu u slučaju Simatović i Stanišić navodi se da je Željko Ražnatović Arkan bio i u Zvorniku u aprilu 1992. godine.
Tužilaštvo za ratne zločine Srbije promijenilo je zamjenika tužioca zaduženog za istragu tragom fotografije ratnog fotografa Rona Haviva, na kojoj jedan od pripadnika Srpske dobrovoljačke garde (Garda), "Arkanovih tigrova", aprila 1992. godine šutira civile ubijene u Bijeljini, saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) od više izvora bliskih istrazi i tužilaštvu.
Iz Tužilaštva za ratne zločine do ovog trenutka RSE još nije dobio zvaničnu potvrdu, niti objašnjenje zbog čega je postupajući tužilac zamijenjen tek pola godine pošto je preuzeo slučaj zločina, koji je gotovo tri decenije tapkao u mjestu.
Ovaj predmet formiran je nakon što je u aprilu 2015. godine Alma Pecković, kćerka ubijene Ajše Šabanović, podnijela krivičnu prijavu protiv N. N. lica.
Zločini u Hrvatskoj
Iako haška optužnica protiv Ražnatovića, obustavljena nakon njegovog ubistva, ne spominje zločine u Hrvatskoj, svjedoci na suđenjima za ratne zločine često su spominjali njegovo ime i imena pripadnika njegove "garde".
Arkan i njegova Srpska dobrovoljačka garda, a kasnije Škorpioni ostavili su svoj trag u ratu u Hrvatskoj, od sudjelovanja u borbama i vjerovatnih zločina u istočnoj Slavoniji početkom devedesetih do pljačke nafte i slavonske hrastovine čime se, prema nekim svjedočenjima, financiralo ne samo Arkanove aktivnosti, nego i aktivnosti srpske Službe državne bezbjednosti.
Među zločinima za koje su osumnjičeni bili su masakr više od 250 hrvatskih civila tokom opsade Vukovara 1991. godine.
U Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske kažu kako ne vode evidencije po paravojnim ili vojnim postrojbama, već po imenima osumnjičenika.
