Upozorenje njemačkog zvaničnika Jevrejima da ne bi trebalo da nose tradicionalne kape 'kipe' usljed porasta nasilja nad Jevrejima došlo je poslije jačanja antisemitske retorike, ali ne samo s ekstremne desnice, već i ekstremne ljevice kao i među islamistima, pišu svjetski mediji.
Antisemitizam u Njemačkoj sve otvoreniji
Osvrčući se na subotnju izjavu njemačkog komesara za borbu protiv antisemitizma Feliksa Klajna (Felix Klein) koji je kazao da zbog porasta antisemitskih napada širom zemlje Jevreji ne bi trebali nositi tradicionalne kape u javnosti, američki televizijski kanal CNN navodi kako upozorenje dolazi nakon objave podataka njemačke vlade o snažnom porastu zločina iz mržnje povezanih s antisemitizmom, čiji su počinioci većinom pristalice krajnjih desničarskih grupa.
Klajn misli da je do povećanja broja napada na Jevreje došlo zbog toga što se "ukidaju inhibicije i povećavaju društvene grubosti“, te da internet, društveni mediji i "stalni napadi na našu kulturu sjećanja" mogu biti faktori koji su doprinijeli jačanju antisemitizma. Komesar je također pozvao nadležne da obuče policajce, nastavnike i advokate kako bi znali "šta je dozvoljeno, a šta nije" u suzbijanju antisemitizma, ističe CNN i podsjeća na Klajnovu raniju izjavu ovoj američkoj televiziji kada je rekao da je "antisemitizam uvijek postojao u Njemačkoj", ali da sada "otvorenije pokazuje svoje ružno lice".
Njegovo upozorenje dolazi nakon što je njemačko ministarstvo unutrašnjih poslova nedavno objavilo podatke koji su otkrili snažan porast krivičnih djela povezanih s antisemitizmom, piše CNN navodeći kako su se od prošle godine zločini iz mržnje u Njemačkoj povećali za skoro 20 posto, dok su fizički napadi na Jevreje porasli s 37 u 2017. na 62 prošle godine.
Horst Zehofer (Seehofer), njemački ministar unutrašnjih poslova, rekao je da su oko 90 posto prijavljenih incidenata počinile pristalice krajnjih desničarskih grupa.
Uloga krajnje desnice
Povećan značaj krajnje desničarskih partija u nekoliko evropskih zemalja proteklih nekoliko godina doveo je do antisemitske i druge ekstremističke retorike, koja je ranije bila znatno ograničena a danas je sve prisutnija u mejnstrimu, ocjenjuje britanski list Gardijan (The Guardian).
U Njemačkoj je dolazak krajnje desničarske stranke Alternative za Njemačku (AfD) u parlament, čiji lideri otvoreno dovode u pitanje kulturu sjećanja na zlodjela u Drugom svjetskom ratu, doprinio promjeni atmosfere.
U Mađarskoj je nacionalistička vlada Viktora Orbana više puta optužena za antisemitizam, posebno u kampanjama protiv finansijera i filantropa Džordža Soroša (George Soros), Mađara jevrejskog porijekla. Orban je uvijek negirao navode i istakao da se Jevreji koji žive u Mađarskoj osjećaju sigurno, za razliku od mnogih koji žive u zapadnoj Europi. On je također kritikovao zapadnu Evropu zbog prihvatanja izbjeglica i migranata iz muslimanskih zemalja, tvrdeći da oni donose antisemitizam, piše Gardijan.
Njemački komesar Klajn priznao je da je dolazak više od milion tražilaca azila, od kojih su mnogi iz muslimanskih zemalja kao što su Sirija, Afganistan ili Irak, imao uticaja na situaciju u Njemačkoj. „Neki su bili pod uticajem gledanja određenih televizijskih kanala "koji prenose strašnu sliku Izraela i Jevreja", rekao je on, ističući pak kako je za ogromnu većinu antisemitskih zločina najviše kriva krajnja desnica.
Porast slučajeva antisemitizma, prema mišljenju Klaudije Vanoni (Claudia), pravne ekspertice za antisemitizam iz Berlina, podstaknut je širenjem onlajn platformi koje omogućavaju ljudima da, skrivajući se iza ekrana, izraze ekstremističke stavove bez inhibicije. „Antisemitizam je uvijek bio ovdje. Ali mislim da je nedavno ponovo postao glasniji, agresivniji i flagrantniji “, izjavila je u nedavnom intervjuu, prenosi Gardijan.
Antisemitizam kao smrtonosni virus
Godinama se Evropa držala utješne ideje da se ozbiljno suočila s antisemitizmom nakon užasa holokausta. Sada se suočava s alarmantnom stvarnošću - da je antisemitizam oštro porastao, često iz tužno poznatog pravca krajnje desnice, ali i od islamista i krajnje ljevice, navodi Njujork tajms (The New York Times) u uredničkom komentaru.
Zabrinjavajući trend je naglašen izvještajem koji je ovog mjeseca objavila njemačka vlada, a koji pokazuje da su antisemitski incidenti u Njemačkoj porasli za gotovo 20 posto u 2018. godini u odnosu na prethodnu godinu, na 1799 slučajeva, od kojih je 69 klasificirano kao nasilje. Najčešći prekršaj bio je upotreba svastike i drugih nezakonitih simbola; ostalo je bilo u rasponu od onlajn podsticaja i uvreda do paljenja, napada i ubistva. Od ukupnog broja, kako se navodi u izvještaju, 89 posto incidenata pripisuje se krajnjoj desnici.
Ali antisemitizam nije samo u Njemačkoj u porastu, već i širom Evrope, ali i u Sjedinjenim Državama, ukazuje liberalni njujorški list. Francuska je prijavila porast antisemitskih radnji od 74 posto u jednoj godini - s 541 incidentom prijavljenim 2018. godine, navodi se u tekstu i dodaje kako je pak u Britaniji, devet poslanika iz parlamenta napustilo svoju partiju delimično zbog oblaka antisemitizma koji se nadvio nad liderom stranke Džeremijem Korbinom (Jeremy Corbyn).
U Sjedinjenim Američkim Državama, napadi na sinagoge koji vrše naoružani rasisti doveli su do porasta broja napada na Jevreje. Nevladina organizacija 'Liga protiv klevete' saopštila je da su se ti napadi, u periodu od 2017. do 2018. godine više nego udvostručili. Također je došlo do izraženog porasta korištenja antisemitizma kao političkog oružja od strane ljevice tako i od desnice, koje se često, ističe Njujork tajms, odigravaju u debatama o kritikovanju ili podržavanju Izraela.
Zbrajanje incidenata ne govori punu priču. U određenoj mjeri, brojevi odražavaju način na koji su se govor mržnje, netolerancija, ljutnja i nekadašnje tabu teme našle na otvorenom u društvenim medijima ili putem populističkih pokreta, dopuštajući da mržnja prema Jevrejima izađe iz sjene. Međutim, krajnje desničarski i krajnje lijevi političari naučili su kako da se projektuju kao branitelji Jevreja, dok se zapravo otvoreno oslanjaju na antisemitske klišeje, kao što je to učinio Viktor Orban u Mađarskoj, navodi Njujork tajms i dodaje kako i među muslimanima Evrope, uključujući i neke ljevičare, ogorčenje prema Izraelu često prelazi u neprijateljstvo prema svim Jevrejima.
Ono što je jasno je da su se ovi antisemitizmi - s desne strane, s ljevice i od radikalnih muslimana - pretvorili u oživljavanje bolesti koju je trebalo davno iskorijeniti, što izaziva ozbiljnu zabrinutost među evropskim Jevrejima, navodi se u uredničkom komentaru Njujork tajmsa uz zaključak da bi svaki američki lider (koji ima savjest) trebao govoriti protiv antisemitizma sada, kada postoje dokazi, ili rizikuje „širenje ovog smrtonosnog virusa“.
Lažni antisemitizam za političku dobit
Političari koji koriste antisemitizam kao oružje za političku dobit moraju se osuditi za svoje destruktivne akcije i izbaciti iz ureda. Mediji koji, čak i nenamjerno, dopuštaju širenje takvih prljavih kampanja, moraju se držati višeg standarda, napisao je rabin Džejson Kimelman Blok (Jason Kimelman-Block) direktor organizacije 'Bend Ark: Jevrejska akcija' iz Vašingtona, za rubriku Mišljenja koju je objavio Ju-Es-Ej tudej (USA Today).
Osvrčući se na sve češća medijska izvještavanja o liderima i „njihovim Tviter (Twitter) optužbama o antisemitizmu usmjerenih protiv progresivnih lidera koje konzervativci ne vole“, Kimelman Blok piše kako svaki lažni gnjev i proizvedene mrlje imaju posljedice u stvarnom životu, odnosno da „oduzimaju vrijeme, pažnju i resurse posvećene rješavanju stvarnih izvora antisemitizma“ koji aktivno izlažu jevrejsku i druge zajednice većem riziku.
Najbolji način je, smatra američki rabin, da se zadrži fokus tamo gdje mu je i mjesto - na radikalnoj ideologiji bjelačkog nacionalizma i njegove normalizacije u politici, i da se odbace napori na podjeli zajednice. To znači da je potrebno posvetiti se jačanju solidarnosti unutar jevrejske zajednice i njenih saveznika – „samo kroz zajednički pokret možemo osigurati budućnost u kojoj smo svi sigurni u našim sinagogama, hramovima, džamijama i crkvama; gdje naša demokratija štiti prava svakog od nas da živimo bez straha“, navodi se u tekstu objavljenom za Ju-Es-Ej tudej.