Trgovci traže da ne rade nedjeljom: ‘Ponekad ne znam ni koji je dan’

Za Nenada iz Banjaluke, koji radi kao trgovac u jednom tržnom centru, nedjelja je već godinama običan radni dan, koji i poslodavac tako tretira.

Za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da bi radije svoje vrijeme nedjeljom provodio sa porodicom, a ne na poslu, te stoga podržava inicijativu o ukidanju rada nedjeljom.

˝Radim nedjeljom već dugo godina. Naravno, nije plaćeno kao što bi trebalo da bude plaćeno i računa se kao i svaki drugi radni dan. Da vam iskreno kažem, ima dana kada ni ne znam koji je dan. Kada se radi nedjeljom dobije se jedan slobodan dan u toku radne sedmice, međutim, taj dan se ne možete posvetiti na miru porodici, jer jedno od nas roditelja uvijek radi, i da budem iskren, da se mene pita, ta slobodna nedelja se ne može platiti nikakvim parama˝, smatra Nenad.

Pročitajte i ovo:

Kako sam radila 'na crno': 'Hoćeš-nećeš, uvijek ima neko drugi'

Đuro Amidžić, zaposlenik jednog tržnog centra u Banjaluci, koji je i član Sindikata trgovine, kaže da radnici u ovoj oblasti generalno rade u izuzetno teškim uslovima i za male plate.

˝Male su plate, nije plaćen prekovremeni rad, nije plaćen noćni rad, pogotovo tamo u trgovinama gdje nema sindikalih organizacija. Osim toga, ljudi su izloženi kojekakvim psihičkim torturama i svakodnevnom pritisku od poslodavaca˝, priča Amidžić.

Inicijativa o normiranom radu nedjeljom

Zbog svega ovoga, Sindikat trgovine, turizma, ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti Republike Srpske pokrenuo je inicijativu o normiranju rada nedjeljom u cilju ukidanja ili njegovog smanjenja, za koju očekuju da uskoro bude prihvaćena u većini lokalnih zajednica u ovom entitetu.

˝Očekujemo da krajem januara, a najviše u februaru bude sjednica Skupština opština i gradova na kojima će se razmatrati ova naša incijativa i da će u velikom broju opština ova incijativa biti prihvaćena˝, smatra predsednik Sindikata Goran Savanović.

Pročitajte i ovo:

Rad danonoćan, zarada povremena

Savanović dodaje i da radnici u trgovini, ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima imaju prosječne plate od oko 350 evra koje godinama nisu rasle, a adekvatno im se ne plaća ni rad nedjeljom. Zbog toga će probati riješiti ovaj problem sa poslodavcima, a tražiće, kako kažu, i zakonska rješenja od nadležnih.

˝Mi ćemo pokušati da sa udruženjem poslodavaca potpišemo ugovor u kome će se regulisati ta naknada za plaćanje rada nedjeljom. Ipak, mislim da u ovakvim odnosima kakvi su kod nas trenutno, to će ipak morati da bude zakonsko rješenje u kojem će morati da bude višestruka viša naknada za rad nedeljom u odnosu na redovan rad˝, zaključuje Savanović.

Na sjednici Saveza opština i gradova Republike Srpske, održanoj 17. decembra 2019., devetnaest načelnika i gradonačelnika se obavezalo da u narednom periodu pitanje skraćenja rada nedjeljom stavi na dnevni red lokalnih parlamenata, ističe Ljubiša Ćosić, predsjednik predsjedništva Saveza opština i gradova Republike Srpske, koji je i načelnik Istočnog Novog Sarajeva.

Ćosić napominje da su u opštini na čijem je on čelu već skratili radno vrijeme nedjeljom do 14, umjesto do 16 časova, koliko je do sada bilo.

˝Treba ići u tom pravcu i treba izaći u susret radnicima u ovim oblastima da mogu da provedu makar to vrijeme sa svojim porodicama. Imajući u vidu da se radi o djelatnostima koje su više radno intezivne, a nisko kapitalne, odnosno nemaju neki značajan prihod, tim radnicima koji rade u sektoru trgovine i ugostiteljstva ovo je pokušaj da im se olakša taj njihov posao˝, ističe Ćosić.

Pročitajte i ovo:

Ko je siromašniji - srpski ili bosanski radnik?

Poslodavci nemaju jedinstven stav

Kada je u pitanju poslovna zajednica tu nema jedinstvenog stava o inicijativi sindikata, kaže Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

˝Imamo dio članova koji kažu da im odgovara da se zatvori nedjeljom, jer će jednostavno zbog smanjenog broja dana ostvariti isti promet, a imaće manje zaposlenih radnika, što podrazumijeva da se zatvore određena radna mjesta, dok drugi kažu da treba ostaviti tržištu da reguliše da li će raditi ili ne˝, stava je Trivić.

Rad nedjeljom zabranjen u Višegradu i Mrkonjić Gradu

Rad nedjeljom različito je regulisan u opštinama i gradovima u Republici Srpskoj koje po zakonu imaju nadležnost da o tome odlučuju.

Tako je, na primjer, rad nedjeljom zabranjen u opštini Višegrad i opštini Mrkonjić Grad, dok je recimo u Banjaluci dozvoljen rad tržnih centara do 22 časa.

Kada su u pitanju ostali preduzetnici koji obavljaju trgovinsku, zanatsku i uslužnu djelatnost, u većini opština njihovo radno vrijeme nedjeljom je do 16 časova.

Iz Sindikata trgovine ističu da su u decembru prošle godine radili anketu putem društvenih mreža u kojoj je učestvovalo preko 1.400 ispitanika od koji je preko 94 odsto bilo za ukidanje rada nedjeljom.

U Republici Srpskoj u oblasti trgovine zaposleno je 47.000 radnika, a u oblasti usluga 13.000 radnika, što čini oko 22 posto od ukupnog broja zaposlenih u ovom entitetu.

EU i region

Na nivou Evropske unije nema jedinstvenog stava po pitanju rada nedjeljom i praznicima.

Tako su Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Grčka, Poljska, Norveška, a od juna prošle godine i Crna Gora zabranile rad nedjeljom.

Neke zemlje poput Italije, Češke, Hrvatske i Srbije razmatraju slične inicijative.