Na haškom suđenju optuženom za ratne zločine i genocid, bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću nastavljeno je svjedočenje vojnog analitičara tužiteljstva Richarda Butlera.
Drugi dan iskaza on je opisao kontinuirani napor državnih i vojnih organa bosanskih Srba u osiguravanju informacija tijekom zauzimanja Srebrenice i onog što je uslijedilo – kako bi oni koji donose ključne odluke bili upoznati sa cijelom situacijom.
Pri tom su predstavljeni kao dokazi dokumenti Vojske Republike Srpske, kao i presretnuti razgovori između njezinih oficira, optuženog Karadžića i lokalnih dužnosnika Srpske demokratske stranke.
Vojne i civilne vlasti bosanskih Srba bile su potpuno svjesne što se događalo na terenu, pogotovo u vezi tisuća zarobljenih muškaraca i dječaka koji su pali u njihove ruke nakon zauzimanja Srebrenice, potvrdio je tužiteljstvu analitičar Butler, komentirajući dokazni materijal.
Poput dokumenata iz obavještajnog odjeljenja Drinskog korpusa VRS-a, čije se vojne jedinice (poput Zvorničke i Bratunačke brigade) smatra prema optužnici, direktno odgovornom za brojna masovna pogubljenja zarobljenika. Njih je prema jednom od presretnutih razgovora komunikacije viših oficira VRS-a 13.srpnja 1995.godine bilo oko 6000.
„Jedan od sugovornika kaže da na svakom od punktova ima oko 1500 i 2000 ljudi. Kao što sam već prije rekao glavna mjesta za prikupljanje ljudi bili su Nova Kasaba, Konjević Polje i Sandići, a u tom trenutku se gotovo tisuću ljudi koji su prije uočeni kod Sandića pješice natjerani da odu prema skladištu u Kravici. I u 17.30 h zapravo tek počinje onaj masakr u skladišu u Kravici“, naveo je svjedok Butler.
Kao dokaz o punoj svijesti vlasti bosanskih Srba o velikom broju zarobljenih muškaraca i dječaka, predstavljen je i presretnuti razgovor od istog dana, 13.srpnja 1995., između lokalnog dužnosnika SDS-a iz Bratunca Miroslava Deronjića i tadašnjeg predsjednika RS-a - Karadžića.
„Predsjednik pita koliko tisuća? A odgovor je oko2000 za sada. A posrednik (u razgovoru) kaže dvije gospodine predsjedavajući. A Deronjić onda kaže – biti će ih još tijekom noći.“, glasio je presretnuti telefonski razgovor.
Karadžić inače osporava vjerodostojnost presretnutih razgovora te tvrdi kako su u srebreničke žrtve ubrojeni i poginuli borci Armije BiH. Kako bi što bolje potkrijepilo svoje optužbe o visokoj organiziranosti zločina, uz suradnju civilnih i vojnih vlasti, tužiteljstvo se s analitičarem Butlerom također osvrnulo na pokušaje skrivanja masovnih grobnica nakon srpnja 1995.godine.
Pod kraj zasjedanja u srijedu Karadžić je, počevši unakrsno ispitivanje, pročitao zapisnik sjednice Ratnog predsjedništva RS prilikom zauzimanja sela Večići. Prilikom toga je naveo kako je tada njegov stav bio da se „civili puste“ iz Večića dok je general VRS-a Ratko Mladić bio protiv toga.
Prema njegovim riječima, vojska ga je ipak poslušala, što je svjedok prokomentirao riječima kako i to pokazuje da je vojska izvršavala njegova naređenja iako se nekad s njima nije slagala.
„Ostaje činjenica da su civili otišli, a da je za njima ostala oružana sila (Armija BiH, nap.a).“, odvratio je Karadžić na kraju, želeći prikazati kako se i tom prilikom nije radilo o etničkom čišćenju te da ubijeni nisu stradali od masovnih egzekucija već u borbi.
Sljedeća dva dana, o Srebrenici i drugim okolnostima tijekom rata u BiH, Butlera će unakrsno ispitivati Karadžić koji se od optužbi za genocid i ostale zločine u BiH brani sam.
Drugi dan iskaza on je opisao kontinuirani napor državnih i vojnih organa bosanskih Srba u osiguravanju informacija tijekom zauzimanja Srebrenice i onog što je uslijedilo – kako bi oni koji donose ključne odluke bili upoznati sa cijelom situacijom.
Pri tom su predstavljeni kao dokazi dokumenti Vojske Republike Srpske, kao i presretnuti razgovori između njezinih oficira, optuženog Karadžića i lokalnih dužnosnika Srpske demokratske stranke.
Vojne i civilne vlasti bosanskih Srba bile su potpuno svjesne što se događalo na terenu, pogotovo u vezi tisuća zarobljenih muškaraca i dječaka koji su pali u njihove ruke nakon zauzimanja Srebrenice, potvrdio je tužiteljstvu analitičar Butler, komentirajući dokazni materijal.
Poput dokumenata iz obavještajnog odjeljenja Drinskog korpusa VRS-a, čije se vojne jedinice (poput Zvorničke i Bratunačke brigade) smatra prema optužnici, direktno odgovornom za brojna masovna pogubljenja zarobljenika. Njih je prema jednom od presretnutih razgovora komunikacije viših oficira VRS-a 13.srpnja 1995.godine bilo oko 6000.
„Jedan od sugovornika kaže da na svakom od punktova ima oko 1500 i 2000 ljudi. Kao što sam već prije rekao glavna mjesta za prikupljanje ljudi bili su Nova Kasaba, Konjević Polje i Sandići, a u tom trenutku se gotovo tisuću ljudi koji su prije uočeni kod Sandića pješice natjerani da odu prema skladištu u Kravici. I u 17.30 h zapravo tek počinje onaj masakr u skladišu u Kravici“, naveo je svjedok Butler.
Kao dokaz o punoj svijesti vlasti bosanskih Srba o velikom broju zarobljenih muškaraca i dječaka, predstavljen je i presretnuti razgovor od istog dana, 13.srpnja 1995., između lokalnog dužnosnika SDS-a iz Bratunca Miroslava Deronjića i tadašnjeg predsjednika RS-a - Karadžića.
„Predsjednik pita koliko tisuća? A odgovor je oko2000 za sada. A posrednik (u razgovoru) kaže dvije gospodine predsjedavajući. A Deronjić onda kaže – biti će ih još tijekom noći.“, glasio je presretnuti telefonski razgovor.
Karadžić inače osporava vjerodostojnost presretnutih razgovora te tvrdi kako su u srebreničke žrtve ubrojeni i poginuli borci Armije BiH. Kako bi što bolje potkrijepilo svoje optužbe o visokoj organiziranosti zločina, uz suradnju civilnih i vojnih vlasti, tužiteljstvo se s analitičarem Butlerom također osvrnulo na pokušaje skrivanja masovnih grobnica nakon srpnja 1995.godine.
Pod kraj zasjedanja u srijedu Karadžić je, počevši unakrsno ispitivanje, pročitao zapisnik sjednice Ratnog predsjedništva RS prilikom zauzimanja sela Večići. Prilikom toga je naveo kako je tada njegov stav bio da se „civili puste“ iz Večića dok je general VRS-a Ratko Mladić bio protiv toga.
Prema njegovim riječima, vojska ga je ipak poslušala, što je svjedok prokomentirao riječima kako i to pokazuje da je vojska izvršavala njegova naređenja iako se nekad s njima nije slagala.
„Ostaje činjenica da su civili otišli, a da je za njima ostala oružana sila (Armija BiH, nap.a).“, odvratio je Karadžić na kraju, želeći prikazati kako se i tom prilikom nije radilo o etničkom čišćenju te da ubijeni nisu stradali od masovnih egzekucija već u borbi.
Sljedeća dva dana, o Srebrenici i drugim okolnostima tijekom rata u BiH, Butlera će unakrsno ispitivati Karadžić koji se od optužbi za genocid i ostale zločine u BiH brani sam.