Posljednjih 18 godina BiH je podijeljena ne samo kao zemlja već su je njene vođe podijelile i za 25. studeni - dan koji već 70 godina svjedoči o državnosti BiH. Bez ikakvih povijesnih i argumentiranih činjenica neki bh. političari dovode u pitanje ovaj datum i pri tome zaboravljaju na činjenicu da je 25. studeni neupitni dio najslavnije prošlosti BiH.
Analitičari za RSE govore kako je osporavanje ovog datuma kratkog daha. Kroz povijesne činjenice donosimo priču o 25. studenom u kojoj se povijesničari i analitičari osvrću na osporavanja onih koji u ovoj državi žive i od nje najviše uzimaju.
Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH kada je potvrđena bh. državnost dogodilo se prije točno 70 godina.
I tako, već dvije decenije, država koja se nebrojeno puta opekla zbog podijeljenosti, svoju lekciju nije naučila.
Opširnije u prilogu Dan državnosti: Obilježavanje samo u jednom dijelu BiH
„On se kao takav potvrdio u 50 godina mira u vrijeme socijalizma. On se kao takav potvrdio kao snaga da odbrani državnost BiH u vremenu rata 1992.-1995, da se dočeka Dejtonski mirovni sporazum i da se dočeka današnje vrijeme kada BiH, iako sa mnogo teškoća, gradi svoj put i izvodi mnoge reforme da postane članica EU i članica NATO saveza, kada će, po mišljenju mnogih teoretičara i stručnjaka, doći u istorijsko stanje svoje potpune stabilnosti i isključenosti svake etničke podjele zemlje“, kaže profesor Mirko Pejanović.
Profesor Esad Bajtal za RSE kaže da državnost BiH osporavaju oni koji u njoj žive i od nje uzimaju najbolji dio kolača:
„Još veći cinizam, stepenovan na kvadrat, srećemo ovih godina kada se ne prizna ono što je Bosni dato, a ne prizna se od onih koji su uzeli na revers partizansku, Titovu BiH, a vratili je u svega u 51 procentu - i tvrde danas da su spasili Bosnu. Oni koji se odnose prema njoj ovako kako se odnose danas – svojim pljačkanjem, svojim pseudotranzicijama koje znače punjenje vlastitih džepova, koje znače 85 ljudi u ovoj zemlji koji imaju devet milijardi narodnog bogatstva u svojim džepovima, a narodu prave narodne kuhinje i daju mu po jedan obrok dnevno - jer su mu ostala dva uzeli, koja je imao u svom stanu, u svojoj kući do devedestih godina.“
Sedamdeset godina nakon ZAVNOBiH-a u BiH sve je prisutniji i fašizam. Božo Novaković, predsjednik SABNOR-a, kaže da fašizam iz devedesetih godina nije slabio, već do danas sve više jačao:
„Jer mi danas nemamo ono što smo gradili, a nemamo ni slobodu za koju smo se borili i koju smo uživali 40 i nešto godina u zajedničkoj državi Jugoslaviji.“
O tome kako se Dan državnosti obilježavao u Mostaru možete pročitati OVDJE
Punih 18 godina izraženo je političko rastakanje BiH, a protiv njega se dovoljno ne bore ni oni koji pri svakom svom javnom nastupu sebe nazivaju deklariranim antifašistima.
„Najviše smo krivi mi, koji se smatramo antifašistima i koji smo neorganizovani i neuvezani, zato što smo nedovoljno agresivni, što čekamo povod, što nemamo kontinuitet aktivnosti i što se lako mirimo s tim da nam zvanična država jednostavno okreće leđa, da nas i osporava i ne podržava. Za razliku od nekih drugih zemalja u Evropi koje su antifašizam uzele kao zvaničnu ideologiju jer je to civilizacijska tekovina, kod nas i u glavama aktuelnih političara, nažalost i u dijelu Federacije koji još drži do antifašizma, dešava da ljudi misle kako je to komunistička ideologija, što je ogromna podvala i velika laž, jer ja nisam siguran da ima komunista u Parizu i u Berlinu, a oni tamo obilježavaju 9. maj, Dan Evrope, Dan pobjede nad antifašizmom“, kaže politički analitičar Zlatko Dukić.
Profesor Omer Ibrahimagić navodi:
„Imajući u vidu njenu historijsku prošlost kao multivjerske zajednice, kasnije kao multietničke zajednice u kojoj etnička kultura treba da ima prvorazredno značenje, ali politička kultura treba da bude zajednička da bi mogla funkcionirati kao država, normalna država u zajednici suverenih država.“
„Mislim da treba vjerovati u Bosance i Hercegovce, one koji su patrioti i rodoljubi, koji sigurno čine ogromnu većinu. To se vidi po svim parametrima. Kad je u pitanju država - za i protiv, ipak ogromna većina Bosanaca i Hercegovaca tu nema nikakvu dilemu. Ja vidim u tom bh. potencijalu perspektivu Bosne kao države“, naglašava povijesničar Azem Kožar.
Stoga i Mirko Pejanović ističe da oni koji osporavaju 25. studeni to čine samo zbog političkih pobuda koje su kratkog vijeka:
„Etničku podjelu BiH i njenu destrukciju i njeno uništenje nisu uspjeli ni oni koji su imali tako veliku vojnu silu. To je njima odgovor. Njihovo trajanje će biti za neko vrijeme, a inače BiH ide sigurno svojim koracima u euroatlantske integracije.“
Naši sugovornici smatraju da je budućnost BiH njen europski put.
Analitičari za RSE govore kako je osporavanje ovog datuma kratkog daha. Kroz povijesne činjenice donosimo priču o 25. studenom u kojoj se povijesničari i analitičari osvrću na osporavanja onih koji u ovoj državi žive i od nje najviše uzimaju.
Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH kada je potvrđena bh. državnost dogodilo se prije točno 70 godina.
Dan državnosti: Obilježavanje samo u jednom dijelu BiH
U pola države, tačnije u Federaciji BiH 25. novembar je praznik. Polaže se cvijeće na spomenike antifašističkoj borbi, drže govori, tribine o nasljeđu. U onoj drugoj polovini, Republici Srpskoj je običan radni dan.I tako, već dvije decenije, država koja se nebrojeno puta opekla zbog podijeljenosti, svoju lekciju nije naučila.
Opširnije u prilogu Dan državnosti: Obilježavanje samo u jednom dijelu BiH
Profesor Esad Bajtal za RSE kaže da državnost BiH osporavaju oni koji u njoj žive i od nje uzimaju najbolji dio kolača:
„Još veći cinizam, stepenovan na kvadrat, srećemo ovih godina kada se ne prizna ono što je Bosni dato, a ne prizna se od onih koji su uzeli na revers partizansku, Titovu BiH, a vratili je u svega u 51 procentu - i tvrde danas da su spasili Bosnu. Oni koji se odnose prema njoj ovako kako se odnose danas – svojim pljačkanjem, svojim pseudotranzicijama koje znače punjenje vlastitih džepova, koje znače 85 ljudi u ovoj zemlji koji imaju devet milijardi narodnog bogatstva u svojim džepovima, a narodu prave narodne kuhinje i daju mu po jedan obrok dnevno - jer su mu ostala dva uzeli, koja je imao u svom stanu, u svojoj kući do devedestih godina.“
Sedamdeset godina nakon ZAVNOBiH-a u BiH sve je prisutniji i fašizam. Božo Novaković, predsjednik SABNOR-a, kaže da fašizam iz devedesetih godina nije slabio, već do danas sve više jačao:
„Jer mi danas nemamo ono što smo gradili, a nemamo ni slobodu za koju smo se borili i koju smo uživali 40 i nešto godina u zajedničkoj državi Jugoslaviji.“
Dan državnosti u Mostaru: Koncept ZAVNOBIH-a bolji od dejtonskog
ZAVNOBIH je prije 70 godina uspostavio koncept koji je zasigurno bolji od koncepta koji je Bosni i Hercegovini nametnut u Dejtonu. Poruka je to sa niza skupova, koji su u ponedjeljak upriličeni u Mostaru povodom 25. novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine.O tome kako se Dan državnosti obilježavao u Mostaru možete pročitati OVDJE
„Najviše smo krivi mi, koji se smatramo antifašistima i koji smo neorganizovani i neuvezani, zato što smo nedovoljno agresivni, što čekamo povod, što nemamo kontinuitet aktivnosti i što se lako mirimo s tim da nam zvanična država jednostavno okreće leđa, da nas i osporava i ne podržava. Za razliku od nekih drugih zemalja u Evropi koje su antifašizam uzele kao zvaničnu ideologiju jer je to civilizacijska tekovina, kod nas i u glavama aktuelnih političara, nažalost i u dijelu Federacije koji još drži do antifašizma, dešava da ljudi misle kako je to komunistička ideologija, što je ogromna podvala i velika laž, jer ja nisam siguran da ima komunista u Parizu i u Berlinu, a oni tamo obilježavaju 9. maj, Dan Evrope, Dan pobjede nad antifašizmom“, kaže politički analitičar Zlatko Dukić.
Profesor Omer Ibrahimagić navodi:
„Imajući u vidu njenu historijsku prošlost kao multivjerske zajednice, kasnije kao multietničke zajednice u kojoj etnička kultura treba da ima prvorazredno značenje, ali politička kultura treba da bude zajednička da bi mogla funkcionirati kao država, normalna država u zajednici suverenih država.“
„Mislim da treba vjerovati u Bosance i Hercegovce, one koji su patrioti i rodoljubi, koji sigurno čine ogromnu većinu. To se vidi po svim parametrima. Kad je u pitanju država - za i protiv, ipak ogromna većina Bosanaca i Hercegovaca tu nema nikakvu dilemu. Ja vidim u tom bh. potencijalu perspektivu Bosne kao države“, naglašava povijesničar Azem Kožar.
Stoga i Mirko Pejanović ističe da oni koji osporavaju 25. studeni to čine samo zbog političkih pobuda koje su kratkog vijeka:
„Etničku podjelu BiH i njenu destrukciju i njeno uništenje nisu uspjeli ni oni koji su imali tako veliku vojnu silu. To je njima odgovor. Njihovo trajanje će biti za neko vrijeme, a inače BiH ide sigurno svojim koracima u euroatlantske integracije.“
Naši sugovornici smatraju da je budućnost BiH njen europski put.
