Sumrak demokratije u FBiH: Pljušte optužbe i smjene

Ovonedjeljna parlamentarna aktivnost nastavlja se u znaku smjenjivanja ili pokušaja smjenjivanja zvaničnika Federacije BiH koji su nakon stvaranja nove parlamentarne većine ostali u manjini. Kako se stvari ne odvijaju onako kako je zamišljeno, sudovi su zatrpani tužbama i žalbama. Međutim, u Ustavnom sudu Federacije kažu kako s jedne strane nisu kadrovski kompletirani, a s druge da je vrijeme godišnjih odmora, tako da se prije jeseni neće znati ko je radio protivzakonito i da li su smjene neustavne. Do tada pljušte međusobne optužbe, rad institucija je praktično blokiran ili potpuno zaokupljen kadrovskim pitanjima umjesto zadacima koje su nedavno u Briselu dobili vodeći bh. političari i koje bi trebalo do jeseni završiti.

Haos koji vlada na političkoj sceni u Federaciji BiH kulminirao je na vanrednoj sjednici Doma naroda federalnog Parlamenta u utorak koju su sazvali predstavnici stranaka koje za sebe tvrde da su nova parlamentarna većina. Oni su zatražili da se raspravlja o smjeni predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH. No, već na početku zasjedanja bilo je jasno da rasprava neće ići u tom pravcu jer su delegati iz reda bošnjačkog naroda, kojeg u najvećem broju čine predstavnici SDA, tvrdili da ta tačka nije usaglašena na kolegiju Doma.

„U pisanom materijalu trebali ste da nam obrazložite: ’Tražimo vanrednu sjednicu jer hoćemo da smijenimo gospodina Kebu, gospodina Budimira, hoćemo da smijenimo Karolinu. Razlozi izuzetno značajni za to su što ne rade dobro, ne sazivaju sjednice, nisu pri zdravoj svijesti, pameti, bolesni su...’ Vi ste napisali zahtjev da želimo da raspravimo o aktuelnoj političkoj situaciji – i spremni smo da raspravljamo o tome. Ovdje iznosite skroz druge prijedloge, miješate kruške i jabuke“, rekao je Amir Zukić, predsjedavajući Kluba delegate iz reda bošnjačkog naroda.

Josip Perić, delegat iz reda hrvatskog naroda je istakao:

„Ovo je samo borba da se preuzmu javna preduzeća, izvori financiranja, da bi se odradili izbori koji su za koji mjesec.“

Podsjećamo, politička situacija u Federaciji BiH zakomplikovala se nakon što je SDP samoinicijativno raskinuo dosadašnju koaliciju sa SDA, HSP-om i Strankom Radom za boljitak, a za nove koaliciona partnere odabrao dva HDZ-a i Savez za bolju budućnost. Nakon toga je uslijedila sjednica Zastupničkog doba federalnog Parlamenta, na čijoj sjednici je smijenjeno staro i imenovano novo rukovodstvo.

Situacija je dodatno zakomplikovana nakon što je predsjednik Federacije BiH Živko Budimir prihvatio smjenu Desnice Radivojevića, ministra iz SDA, koji želi preći u SDP. Smjenu ministra nije ispoštovao predsjednik Vlade, SDP-ovac Nermin Nikšić, zbog čega je Budimir predao zahtjev Ustavnom sudu Federacije BiH da riješi nastali problem.

„Predan je zahtjev za privremenu mjeru kojom se traži da do presude Ustavnoga suda Vlada Federacije mora postupati po odlukama predsjednika“, kazao je on.

Ustavni sud Federacije BiH, osim Budimirovog zahtjeva, dobio je još jednu aplikaciju koja se odnosi na rekonstrukciju vlasti u Federaciji BiH i nekim kantonima. Iako ta sudska institucija ima pune ruke posla, na aplikacijama neće raditi, barem ne do septembra, jer sudije u julu i august idu na godišnji odmor. Tako će do devetog mjeseca ostati nejasno da li je bilo nezakonitih smjena u Zeničko-dobojskom kantonu, Zastupničkom domu federalnog Parlamenta, te u Vladi Federacije BiH.

„Mi imam o malo problem i sa brojem sudaca. Prema ustavu Federacije Ustavni sud ima devet sudaca. Mi trenutno imamo šest sudaca. Za donošenje bilo kakve odluke potrebno je pet sudaca, a već jedan kolega nalazi se na godišnjem odmoru, a drugi kolega odlazi na godišnji odmor 9. 7., tako da će nam i to biti problem“, navodi Kata Senjak, predsjednica Ustavnog suda Federacije BiH.

Razrješenje haosa neizvjesno

Analitičari kažu da ne pamte veću političku nestabilnost od završetka rata nego što je to danas. Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla, navodi da je na sceni sumrak demokratije i političkog pluralizma. Sve što se dešava na političkoj sceni, prema njegovim riječima, Bosnu i Hercegovinu udaljava ne samo od zemalja u regiji već i od Evropske unije.

„U ovakvim političkim situacijama da imamo građansko društvo, ono bi moglo reagovati. Nažalost, i ono je pod velikim uticajem političkih stranaka na vlasti, tako da je ovo jedna situacija koja se ne može porediti ni sa situacijom 1996., 1997. ili 1998. godine“, ocjenjuje Šehić.

Srećko Latal, predstavnik Međunarodne krizne grupe u BiH kaže:

„Ne vidi se nikakva nova spremnost bh. lidera da se posvete konkretnim zadacima umjesto sami sobom, tj. pokušajima da se ostane na vlasti ili da se ojača vlast, tako da moram reći da u ovom trenutku razrješenje ovoga haosa na političkoj sceni izgleda dosta neizvjesno.“

Na naše pitanje koliko međunarodna zajednica u BiH, prvenstveno visoki predstavnik koji je glavni tumač Dejtonskog sporazuma, snosi odgovornost za trenutno stanje s obzirom da ne želi da se miješa u politička previranja, Jusuf Žiga, profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka, odgovara:

„Mi neprestano in vivo gledamo kako se na najbrutalniji način krše dejtonske odredbe ugovora, a on vrhovni tumač toga i ne poduzima ništa. Onda su radije trebali dići ruku od svega, pa ako treba da se zatremo svi ovdje, neka se zatremo takvi kakvi smo - jer onda ne zaslužujemo ni da postojimo, ili su trebali ozbiljno, odgovorno kazati: ’Gospodo, biće tako i tako, ne zato što vas mi volimo ili ne volimo nego zato što je takva elemantarna logika stvari.’“

Na prošlosedmičnom sastanku u Briselu bh. političari su se obavezali da će do septembra ispuniti zadatke koju je pred BiH postavila Evropska unija kako bi do kraja godine dobili aplikaciju za članstvo u Uniju. No, da će se to stvarno i desiti mogu povjerovati jedino oni koji još vjeruju u bajke.

Tim prije jer se smjena vlasti priprema i na državnom nivou već za dva dana, za kada je zakazana sjednica državnog Parlamenta, a nakon toga bh. parlamentarci idu na “zasluženi godišnji odmor”. I tako sve do septembra - kada će se stranke pripremati za lokalne izbore u oktobru. Tako da do kraja godine Bosna i Hercegovina može biti samo udaljenija, a nikako bliža Evropskoj uniji.