Asocijacija kompozitora i muzičkih svaralaca AMUS uskoro bi trebala aktivirati Fond za kulturne i socijalne namjene u koji će se izdvajati 10 posto novca od ukupnih prihoda po osnovu autorskih prava za poboljašnje socijalnog statusa muzičara iz BiH koji se nađu u nekoj potrebi.
U BiH autori iz muzičke industrije 20 godina pokušavaju urediti područje autorskih prava. Tek u posljednjih godinu dana stvari su krenule u pozitivnom smijeru. Za to vrijeme velik broj autora i muzičkih stvaralaca u BiH našao se u teškom zdravstvenom i materijalnom statusu.
U travnju 2011. godine objavili smo priču o poznatoj bh. kantautorici Jadranki Stojaković, koja se se i danas bori sa teškom bolešću i kojoj je neophodna pomoć. Jadranaka je naš radio tada izjavila:
„Trenutno imam probleme sa nogama, sa nekim živcem koji se zove peroneus, tako da mi stopala padaju na obje noge. I desila mi se nezgoda u Japanu, prije zemljotresa, pala sam na sceni i povrijedila se, malo je karlica počela da se šeta kako je njoj volja.“
Upravo zbog primjera poput Jadranke, Udruženje kompozitora i muzičkih stvaralaca odlučilo je aktivirati Fond za socijalne i kulturne namjene u koji bi se izdvajalo 10 posto sredstava po osnovu autorskih prava. Taj novac bi se izdvajao za poboljšanje mirovinskog, zdravstvenog i socijalanog statusa članova AMUS-a.
„Fond za socijalne i kulturne namjene je vodeća stvar bar kad je u pitanju onaj segment koji smo izgleda počeli polako da gubimo, a to je i malo emocije, malo i savjesti, malo i razmišljanja o tome da se slične stvari mogu svakome dogoditi. Naravno da se može dogoditi - ljudi stare, ljudi pod ovakvim uslovima dolaze u razne situacije kad im je socijalno teško, kada imaju zdravstveni problem. I ovo je pokušaj da se kolektivno udružimo i probamo napraviti jednu kolegijalnu akciju da se nekome pomogne", objašnjava Vlado Podany, predsjednik Upravnog odbora AMUS-a.
U Udruženju AMUS ističu kako je velik popis onih kojima je pomoć potrebna. Dodaju da je to jedan od prioriteta na kojem će Udruženje ubuduće raditi, te da na isiti način tako rade i udruženja u drugim zemljama gdje postoji pravna zašita autorskih prava, dodaje Podany:
„Mi prvo napravimo odmah akciju, dakle odmah se dogodi pomoć, odmah se dogodi odluka da se nekome usmjere sredstva i tačno se zna za šta ta sredstva idu. Nikada nećemo prestati to raditi. Dok je normalnih ljudi, autora u ovoj zemlji, dok ljudi znaju da sve te stvari jednog dana, nažalost, mogu bilo koga od nas da zakače, uopšte se ne bavimo pitanjim i potpitanjima zašto, kome, zbog čega itd", kaže Podany.
Ovakav fond postojao je i u udruženjima koji su djelovali do do rata, kao i u Udruženju Sine qua non, donedavnom nositelju licence kolektivnog ostvarivanja prava autora muzičkih dijela.
Prema dokumentaciji koju posjeduje AMUS, u Sine qua nonu, u okviru istog fonda još uvijek stoji na na rasplaganju veća količina novca koji ova organizacija ne želi prebaciti AMUS-u, niti isplatiti autorima za koje je novac skupljan.
„Nemamo informacije na koji način su sredstva trošena od strane prošle kolektivne organizacije Sine qua non. Imamo evidenciju kroz parlamentarne izvještaje da su sredstva ubirana, radi se o skoro milion maraka, u taj fond za kulturne i socijalne namjene, ali ne postoji nikakva evidencija da li su ikada sredstva namijenjena za autore bila isplaćna, niti znamo koji su autori bili korisnici tih sredstava", pojašnjava direktor AMUS-a Mirza Hajrić.
Većina članova današnjeg Udruženja kompozitora - muzičkih stvaralaca AMUS pozdravlja ideju da se aktivira fond za kulturne i socijalne namjene, jer je on zaista neophodan.
„Mislim da je to dobra ideja, s tim da bi se trebalo odrediti kriteriji ugroženosti, jer smatram da su svi autori manje-više ugroženi u BiH. Mislim da je svega 10 do 20 autora muzike kojom se ja bavim koji mogu živjeti od svog rada", kaže muzički producent i član AMUS-a Amil Lojo.
Osim za socijalne namjene, novac iz pomenutog fonda bi se izdvajao i za kulturne namjene, kao što je stipendiranje muzičkih talenata, te financiranje projekte iz oblasti tradicionalnog muzičkog stvaralaštva BiH.
U BiH autori iz muzičke industrije 20 godina pokušavaju urediti područje autorskih prava. Tek u posljednjih godinu dana stvari su krenule u pozitivnom smijeru. Za to vrijeme velik broj autora i muzičkih stvaralaca u BiH našao se u teškom zdravstvenom i materijalnom statusu.
U travnju 2011. godine objavili smo priču o poznatoj bh. kantautorici Jadranki Stojaković, koja se se i danas bori sa teškom bolešću i kojoj je neophodna pomoć. Jadranaka je naš radio tada izjavila:
„Trenutno imam probleme sa nogama, sa nekim živcem koji se zove peroneus, tako da mi stopala padaju na obje noge. I desila mi se nezgoda u Japanu, prije zemljotresa, pala sam na sceni i povrijedila se, malo je karlica počela da se šeta kako je njoj volja.“
Upravo zbog primjera poput Jadranke, Udruženje kompozitora i muzičkih stvaralaca odlučilo je aktivirati Fond za socijalne i kulturne namjene u koji bi se izdvajalo 10 posto sredstava po osnovu autorskih prava. Taj novac bi se izdvajao za poboljšanje mirovinskog, zdravstvenog i socijalanog statusa članova AMUS-a.
„Fond za socijalne i kulturne namjene je vodeća stvar bar kad je u pitanju onaj segment koji smo izgleda počeli polako da gubimo, a to je i malo emocije, malo i savjesti, malo i razmišljanja o tome da se slične stvari mogu svakome dogoditi. Naravno da se može dogoditi - ljudi stare, ljudi pod ovakvim uslovima dolaze u razne situacije kad im je socijalno teško, kada imaju zdravstveni problem. I ovo je pokušaj da se kolektivno udružimo i probamo napraviti jednu kolegijalnu akciju da se nekome pomogne", objašnjava Vlado Podany, predsjednik Upravnog odbora AMUS-a.
U Udruženju AMUS ističu kako je velik popis onih kojima je pomoć potrebna. Dodaju da je to jedan od prioriteta na kojem će Udruženje ubuduće raditi, te da na isiti način tako rade i udruženja u drugim zemljama gdje postoji pravna zašita autorskih prava, dodaje Podany:
„Mi prvo napravimo odmah akciju, dakle odmah se dogodi pomoć, odmah se dogodi odluka da se nekome usmjere sredstva i tačno se zna za šta ta sredstva idu. Nikada nećemo prestati to raditi. Dok je normalnih ljudi, autora u ovoj zemlji, dok ljudi znaju da sve te stvari jednog dana, nažalost, mogu bilo koga od nas da zakače, uopšte se ne bavimo pitanjim i potpitanjima zašto, kome, zbog čega itd", kaže Podany.
Ovakav fond postojao je i u udruženjima koji su djelovali do do rata, kao i u Udruženju Sine qua non, donedavnom nositelju licence kolektivnog ostvarivanja prava autora muzičkih dijela.
Prema dokumentaciji koju posjeduje AMUS, u Sine qua nonu, u okviru istog fonda još uvijek stoji na na rasplaganju veća količina novca koji ova organizacija ne želi prebaciti AMUS-u, niti isplatiti autorima za koje je novac skupljan.
„Nemamo informacije na koji način su sredstva trošena od strane prošle kolektivne organizacije Sine qua non. Imamo evidenciju kroz parlamentarne izvještaje da su sredstva ubirana, radi se o skoro milion maraka, u taj fond za kulturne i socijalne namjene, ali ne postoji nikakva evidencija da li su ikada sredstva namijenjena za autore bila isplaćna, niti znamo koji su autori bili korisnici tih sredstava", pojašnjava direktor AMUS-a Mirza Hajrić.
Većina članova današnjeg Udruženja kompozitora - muzičkih stvaralaca AMUS pozdravlja ideju da se aktivira fond za kulturne i socijalne namjene, jer je on zaista neophodan.
„Mislim da je to dobra ideja, s tim da bi se trebalo odrediti kriteriji ugroženosti, jer smatram da su svi autori manje-više ugroženi u BiH. Mislim da je svega 10 do 20 autora muzike kojom se ja bavim koji mogu živjeti od svog rada", kaže muzički producent i član AMUS-a Amil Lojo.
Osim za socijalne namjene, novac iz pomenutog fonda bi se izdvajao i za kulturne namjene, kao što je stipendiranje muzičkih talenata, te financiranje projekte iz oblasti tradicionalnog muzičkog stvaralaštva BiH.
