Dostupni linkovi

Amnesty: Šokantan rast politike straha i mržnje


Izbjeglice iz Eritreje u jednom od brodova na Mediteranu
Izbjeglice iz Eritreje u jednom od brodova na Mediteranu

U najnovijem godišnjem izvještaju organizacije Amnesty International ocjenjuje se da su ljudska prava širom svijeta ugrožena zbog političara koji se koriste "otrovnom, u najmanju ruku nehumanom" retorikom protiv etničkih ili vjerskih manjina, a sve kako bi ojačali svoje političke moći.

“Raspirivanje straha postalo je opasna sila u svjetskim odnosima", ocijenio je glavni tajnk Amnesty Internationala (AI) Salil Shetty, dodajući da “nastali globalni trend gnjeva i političkog razdora, primjer kojega je bila otrovna retorika u kampanji američkog predsjednika, no i drugi politički lideri u raznim dijelovima svijeta, također cementiraju svoju buduću vlast na pričama o strahu, krivnji i podjelama.“

Donald Trump
Donald Trump


Shetty konkretno izdvaja američkog predsjednika Donalda Trumpa, turskog predsjednika Redžepa Tayipa Erdogana, mađarskog premijera Viktora Orbana, među sve većim brojem političara koji sebe nazivaju "protivnicima establishmenta" i provode "toksični program koji proganja, okrivljuje i dehumanizira cijele grupe ljudi ."

“Retorika mržnje" dosegla je svoj najgori nivo u politici od 30-tih godina prošloga stoljeća zbog čega je stanje ljudskih prava u svijetu sve lošije, a globalni odgovor na masovne zločine sve je slabiji.

“Glavna poruka koja proizlazi iz ovog izvještaja je da smo u 2016. vidjeli šokantni rast politike straha i mržnje. Imamo političare u svijetu koji dijele i polariziraju društva, a žrtve su manjine, migranti i izbjeglice. Ljudska prava su žrtvovana na oltaru politike. Svjetski lideri i vlade nas ipak ne uspijevaju zaustaviti. Ljudi se protive, vidimo to u Americi nakon izbora predsjednika Trumpa, ili u zapadnoafričkoj Gambiji, ali i drugim dijelovima svijeta. To je poziv svima – ako želite drugačije, vrijeme je da se izborite za to i usprotivite se mržnji i diskriminaciji, a za čovječnost”, kaže Shetty.

Prema ocjeni AI, u 2016. godini vlade su zatvarale oči pred ratnim zločinima, potkopavale su pravo ljudi da traže azil, donosile zakone koji su kršili slobodu govora, opravdavale mučenja i masovne nadzore, te su proširene drakonske policijske ovlasti.

Dobrodošlica izbjeglicama u Njemačkoj 2015. godine
Dobrodošlica izbjeglicama u Njemačkoj 2015. godine


Amnesty predviđa da će se u 2017. "aktualne krize dodatno pogoršati, te će se pokazati da zapravo nema pravog vodstva u zaštiti ljudskih prava na kaotičnoj svjetskoj sceni”.

"Trebamo heroje u borbi za ljudska prava”, ocijenio je Shetty.

Države regije također su se našle u izvještaju AI.

Bosna i Hercegovina

Uspkros novim antidiskriminacijskim zakonima, manjine su i dalje izložene deskriminaciji.

Napadi na novinare, prijetnje i ograničavanje slobode medija i dalje su prisutni.

Pristup pravdi i odštete civilnim žrtvama rata i dalje su vrlo ograničeni.

Crna Gora

Parlamentarni izbori u oktobru zacementirali su vlast vladajuće koalicije predvođene Milom Đukanovićem, navodi se u izvještaju, u kojem se dodaje da su nezavisni promatrači ocijenili da je bilo nepravilnosti na desetke izbornih mjesta.

Dok je Podgorica održala četiri prajda, u Nikšiću je zabranjen tri puta
Dok je Podgorica održala četiri prajda, u Nikšiću je zabranjen tri puta

U januaru i junu Crna Gora je primila dva zatvorenika iz Gvantanama. Navodi se da ima diskriminacije prema LGBT zajednici, te se naglašava da je Parada ponosa bila zabranjena čak tri puta u Nikšiću. Nastavljaju se napadi na novinare, vandaliziraju uredi medijskih kuća.

Naglašavaju slučaj istraživačkog novinara Jove Martinovića koji je zatvoren u oktobru 2015. pod optužbom da je uključen u kriminalnu mrežu koju je istraživao.

Grupe za zaštitu ljudskih prava smatraju da su optužbe motivirane njegovim novinarskim radom.

U izvještaju se dodaje da oko 1.600 izbjeglica, većina njih Romi iz Srbije i sa Kosova, i dalje nemaju riješen pravni status.

Srbija

Provladini mediji nastavljaju s napadima na nezavisne novinare i aktiviste za ljudska prava, kao i na zaštitinika građana.

Suđenja za ratne zločine su u zastoju. Spominje se nasilno izmještanje oko 200 obitelji iz djelova glavnoga grada gdje treba niknuti Beograd na vodi.

Upozorava se na slučaj Savamala.

Insajder i RSE: Rušenje pod maskama
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:23:19 0:00

Također se kaže da se krše prava izbjeglica i migranata. Primjerice, od 12 tisuća zahtjeva za azil riješeno ih je tek 74. Njih 17 je pozitivno riješeno, 40 ih je odbijeno. Polovicu zahtjeva za azilom ispunili su maloljetnici.

Izbeglice na beogradskom minusu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:04 0:00



Kosovo

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Kosova i EU stupio je na snagu u aprilu. U junu je Savjet za ljudska prava UNMIK-a u posebnom izvještaju osudio UN što nije osigurao zaštitu ljudskih prava.

Mandat EULEX-u je produžen do 2018. Ističe se da je kosovsko sudstvo sporo i pod političkim utjecajem. Specijalno tužilaštvo nije ekipirano. Specijalni sud koji će procesuirati zločine počinjene od Kosovske oslobodilačke armije djelovati će u Hagu. Još nisu podginute optužnice. U januara je Oliver Ivanović osuđen na devet godina zatvora u Mitrovici zbog naređenje za ubojstvo Albanaca u Mitrovici 1999. U kućnom je pritvoru, kaže AI i dodaje da se očekuje žalba na presudu.

Manjine, poput Roma, Aškalija i Egipćana i dalje su izložene institucionalnoj diskriminaciji, posebno u pronalaženju posla i smještaju.

Makedonija

AI ocjenjuje da su usporeni procesi u borbi protiv korupcije na visokoj razini koji su otkriveni 2015. i to zbog unutarnjih političkih sukoba. Zaštita svjedoka je ograničena. Romska zajednica je izložena diskriminaciji i ograničeno im je pravo na rad.

Izbjeglice i migranti se suočavaju sa lošim uvjetima smještaja, ili su jednostavno vraćeni u susjednu Grčku.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG