Od ponedjeljka stupa na snagu amnestija za ukrajinske demonstrante uhapšene tokom antivladinih protesta koji traju od prošle godine, a nakon što su oni u nedjelju napustili okupirane vladine zgrade.
To bi, kako se ocjenjuje, moglo značiti kraj ukrajinske krize, tokom koje su prosvjednici dva mjeseca držali pod opsadom zgrade administracije u Kijevu.
Amnestija se odnosi na sve demonstrante koji su uhapšeni tokom protesta od 27. novembra prošle godine do 2. februara ove godine.
Iako je proglašena amnestija i demonstranti napustili zgradu gradske uprave u Kijevu, antivladini protesti se ipak nastavljaju.
Na obližnjem protestu koji je počeo samo sat vremena nakon štu su demonstranti napustili zgradu gradske uprave, opozicioni lider Oleh Tjahnjuk rekao je da prosvjednici neće čekati duže od ponedjeljka da glavni tužilac Viktor Pshonka potpiše neophodne dokumente kojim se primjenjuje obećana amnestija.
Čekamo nalog glavnog tužiloca i očekujemo da ispuni ono što je navedeo u zakonu o amnestiji. Ako ne dođe do toga, spremni smo ponovo uzeti sve ove javne zgrade pod svoju kontrolu. I ne samo te zgrade", rekao je Thjahnjuk.
Demonstracije su počele krajem novembra prošle godine, nakon što je vlada suspendovala sporazum koji je predviđao bolje odnose sa Evropskom unijom I umjesto toga potpisala nove trgovinske sporazume sa Rusijom.
Visoka predstavnicu EU za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton podržala je odluku ukrajinskih vlasti i pozvala ih da zatvore sve neriješene sudske predmete, te izrazila očekivanje da će to pomoći u ostvarivanju političkog napretka u ukrajinskom parlamentu narednih sedam dana.
Generalni sekretar Vijeća Evrope Thorbjorn Jagland pozdravio je takođe potez prosvjednika i odluku o vlasti o amnestiji, ocijenivši da bi to moglo da znači početak kraja ukrajinske krize.
U sukobima između demonstranata i specijalne policije prošlog mjeseca ubijeno je najmanje troje aktivista. Još je jedan pronađen mrtav, nakon što je kidnapovan iz bolnice.
Proteklih desetak dana Brisel i Vašington intenzivno su radili naposredovanju između predsjednika Ukrajine Viktora Janukoviča i lidera opozicije Vitalija Klička, Arsenija Jacenjuka i Oleha Tjahnjuka, kako bi se kriza u toj zemlji okončala.
Uz visoku predstavnicu EU za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton, američki potpredsjednik Josef Biden pokušavali su ubijediti Janukoviča da povuče policijske barikade, oslobodi uhapšene demonstrante i omogući da oni koji su odgovorni za napade na novinare i demonstrante odgovaraju.
To bi, kako se ocjenjuje, moglo značiti kraj ukrajinske krize, tokom koje su prosvjednici dva mjeseca držali pod opsadom zgrade administracije u Kijevu.
Amnestija se odnosi na sve demonstrante koji su uhapšeni tokom protesta od 27. novembra prošle godine do 2. februara ove godine.
Iako je proglašena amnestija i demonstranti napustili zgradu gradske uprave u Kijevu, antivladini protesti se ipak nastavljaju.
Na obližnjem protestu koji je počeo samo sat vremena nakon štu su demonstranti napustili zgradu gradske uprave, opozicioni lider Oleh Tjahnjuk rekao je da prosvjednici neće čekati duže od ponedjeljka da glavni tužilac Viktor Pshonka potpiše neophodne dokumente kojim se primjenjuje obećana amnestija.
Čekamo nalog glavnog tužiloca i očekujemo da ispuni ono što je navedeo u zakonu o amnestiji. Ako ne dođe do toga, spremni smo ponovo uzeti sve ove javne zgrade pod svoju kontrolu. I ne samo te zgrade", rekao je Thjahnjuk.
Demonstracije su počele krajem novembra prošle godine, nakon što je vlada suspendovala sporazum koji je predviđao bolje odnose sa Evropskom unijom I umjesto toga potpisala nove trgovinske sporazume sa Rusijom.
Visoka predstavnicu EU za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton podržala je odluku ukrajinskih vlasti i pozvala ih da zatvore sve neriješene sudske predmete, te izrazila očekivanje da će to pomoći u ostvarivanju političkog napretka u ukrajinskom parlamentu narednih sedam dana.
Generalni sekretar Vijeća Evrope Thorbjorn Jagland pozdravio je takođe potez prosvjednika i odluku o vlasti o amnestiji, ocijenivši da bi to moglo da znači početak kraja ukrajinske krize.
U sukobima između demonstranata i specijalne policije prošlog mjeseca ubijeno je najmanje troje aktivista. Još je jedan pronađen mrtav, nakon što je kidnapovan iz bolnice.
Proteklih desetak dana Brisel i Vašington intenzivno su radili naposredovanju između predsjednika Ukrajine Viktora Janukoviča i lidera opozicije Vitalija Klička, Arsenija Jacenjuka i Oleha Tjahnjuka, kako bi se kriza u toj zemlji okončala.
Uz visoku predstavnicu EU za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton, američki potpredsjednik Josef Biden pokušavali su ubijediti Janukoviča da povuče policijske barikade, oslobodi uhapšene demonstrante i omogući da oni koji su odgovorni za napade na novinare i demonstrante odgovaraju.
