Nedavna posjeta američke državne sekretarke Clinton i visoke predstavnice EU, Ashton Bosni i Hercegovini treba biti shvaćena kao podsjećanje bh. političara da imaju podršku ključnih međunarodnih igrača, ali da probleme moraju rješavati vlastitim snagama. Gotovo jedinstven je briselski ugao gledanja na posljednju međunarodnu inicijativu.
Podsjetimo se, slično su iz ovog pravca poručivali kada je početkom oktobra
objavljen i godišnji izvještaj Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine. Tada je posebno naglašeno da Unija nema rezervni mehanizam prisile kojim bi navela bh. lidere na posao. Sve je već na stolu, rečeno je u komentaru izvještaja, na domaćim liderima je da ispune svima već dobro poznate zadatke.
Sličnog je mišljenja i nekadašnji direktor za Zapadni Balkan Međunarodne krizne grupe, sada prvi čovjek briselskog ureda organizacije Nezavisni diplomati, Nicholas Whyte, politički analitičar koji godinama prati razvoj bh. prilika i koji komentariše nedavnu posjetu visokih međunarodnih zvaničnica BiH.
Whyte: Ovo je cjelovit pristup Brisela i Washingtona koji se proteže od posljednjih godina rata u Bosni i Hercegovini i jasan je dakaz da Amerikanci Zapadnom Balkanu još uvijek pristupaju veoma ozbiljno. Ovo takođe pokazuje da Washington ne samo očekuje od Evropske unije da uradi svoj dio posla, već i od država regiona da se fokusiraju prema Uniji, a to je ponekad bio problem jer znamo da mnogi u regionu koji stvaraju politiku imaju naviku da prvo gledaju prema Washingtonu, a tek onda prema Briselu. Ja mislim da je ovo znak da treba da se još jednom razmisli o takvom pristupu.
RSE: U svakom slučaju, Bosna i Hercegovina se ne treba nadati svježem receptu uspjeha, pripremljenom negdje vani.
Whyte: Njihova poruka je da Bosanci i Hercegovci sami moraju da riješe probleme. Na lokalnim akterima je da nađu rješenja koja su na terenu primjenjiva. Dani kada su međunarodni emisari letjeli u Sarajevo, Banja Luku ili Mostar, nametali zakone i govorili ljudima šta treba da rade, ti dani su prošli i domaći političari sada moraju da sami rješavaju probleme.
RSE: Dvije decenije nakon rata, BiH još uvijek ima ključne probleme. Da li vidite ko i kako će stvari promijeniti na bolje?
Whyte: U Bosni i Hercegovini se stvari ne kreću nazad i to je veoma važno. I uvijek sam bio mišljenja da će, na kraju, zemlju povući i njeni susjedi koji pristupaju Evropskoj uniji. Onda kada bh. političari shvate da je riječ o igri koja se igra na domaćem terenu, vjerujem da će tada promijeniti svoje ponašanje. Do sada smo vidjeli da su oni u stanju da mijenjaju stavove, doduše, ne uvijek u pozitivnom smjeru. Ne mogu reći ko će od njih pokrenuti stvari naprijed, ali dolazi faza da će gledati oko sebe, vidjeti šta drugi rade i pitati se kojim putem krenuti. Slažem se da još uvijek nismo došli do te tačke, ali sumnjam da postoji neki drugi put.
Whyte vjeruje da za sve bh. probleme ne treba optuživati politiku sadašnjeg predsjednika Republike Srpske, ili bolje, ne samo njega. Da bi se došlo do sadašnje situacije, bilo je potrebno najmanje dvoje, tvrdi ovaj politički analitičar, koji odbija bilo kojeg od aktualnih bh. političara nazvati "dobrim momkom", ali - dodaje diplomatski - niko od njih nije ni potpuno crn.
Podsjetimo se, slično su iz ovog pravca poručivali kada je početkom oktobra
objavljen i godišnji izvještaj Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine. Tada je posebno naglašeno da Unija nema rezervni mehanizam prisile kojim bi navela bh. lidere na posao. Sve je već na stolu, rečeno je u komentaru izvještaja, na domaćim liderima je da ispune svima već dobro poznate zadatke.
Sličnog je mišljenja i nekadašnji direktor za Zapadni Balkan Međunarodne krizne grupe, sada prvi čovjek briselskog ureda organizacije Nezavisni diplomati, Nicholas Whyte, politički analitičar koji godinama prati razvoj bh. prilika i koji komentariše nedavnu posjetu visokih međunarodnih zvaničnica BiH.
Whyte: Ovo je cjelovit pristup Brisela i Washingtona koji se proteže od posljednjih godina rata u Bosni i Hercegovini i jasan je dakaz da Amerikanci Zapadnom Balkanu još uvijek pristupaju veoma ozbiljno. Ovo takođe pokazuje da Washington ne samo očekuje od Evropske unije da uradi svoj dio posla, već i od država regiona da se fokusiraju prema Uniji, a to je ponekad bio problem jer znamo da mnogi u regionu koji stvaraju politiku imaju naviku da prvo gledaju prema Washingtonu, a tek onda prema Briselu. Ja mislim da je ovo znak da treba da se još jednom razmisli o takvom pristupu.
RSE: U svakom slučaju, Bosna i Hercegovina se ne treba nadati svježem receptu uspjeha, pripremljenom negdje vani.
Whyte: Njihova poruka je da Bosanci i Hercegovci sami moraju da riješe probleme. Na lokalnim akterima je da nađu rješenja koja su na terenu primjenjiva. Dani kada su međunarodni emisari letjeli u Sarajevo, Banja Luku ili Mostar, nametali zakone i govorili ljudima šta treba da rade, ti dani su prošli i domaći političari sada moraju da sami rješavaju probleme.
RSE: Dvije decenije nakon rata, BiH još uvijek ima ključne probleme. Da li vidite ko i kako će stvari promijeniti na bolje?
Whyte: U Bosni i Hercegovini se stvari ne kreću nazad i to je veoma važno. I uvijek sam bio mišljenja da će, na kraju, zemlju povući i njeni susjedi koji pristupaju Evropskoj uniji. Onda kada bh. političari shvate da je riječ o igri koja se igra na domaćem terenu, vjerujem da će tada promijeniti svoje ponašanje. Do sada smo vidjeli da su oni u stanju da mijenjaju stavove, doduše, ne uvijek u pozitivnom smjeru. Ne mogu reći ko će od njih pokrenuti stvari naprijed, ali dolazi faza da će gledati oko sebe, vidjeti šta drugi rade i pitati se kojim putem krenuti. Slažem se da još uvijek nismo došli do te tačke, ali sumnjam da postoji neki drugi put.
Whyte vjeruje da za sve bh. probleme ne treba optuživati politiku sadašnjeg predsjednika Republike Srpske, ili bolje, ne samo njega. Da bi se došlo do sadašnje situacije, bilo je potrebno najmanje dvoje, tvrdi ovaj politički analitičar, koji odbija bilo kojeg od aktualnih bh. političara nazvati "dobrim momkom", ali - dodaje diplomatski - niko od njih nije ni potpuno crn.
