Predsjednici Sjedinjenih Država i Kine, Joe Biden i Si Đinping će 15. novembra održati prvi susret licem u lice u posljednjih godinu dana. Analitičari kažu da njihov sastanak može pomoći u stabilizaciji uzdrmanih odnosa, ali da najvjerovatnije neće donijeti mnogo promjena nabolje.
Odnosi Kine i SAD odavno su zamućeni nesuglasicama oko trgovine, tehnologije, sigurnosti i ljudskih prava, ali nepovjerenje se značajno povećalo posljednjih godina, a Bidenova administracija je odnos ponovno okarakterisala kao konkurentski, pišu svjetski mediji.
Teret kompetitivnih odnosa
Sastanak Bidena i Sija na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC) u San Franciscu će biti ključan u zamršenom odnosu između Sjedinjenih Država i Kine, koji se suočavaju sa najviše izazova u posljednje dvije decenije, piše CNBC.
Obje države su upletene u dugoročno takmičenje za globalnu nadmoć s ciljem oblikovanja pravila, normi i standarda međunarodnog poretka u doglednoj budućnosti.
Međutim, široki spektar globalnih igrača, uključujući velike i male zemlje, investitore i korporacije, iščekuju kako će dvije glavne sile istražiti mogućnosti za saradnju u rješavanju niza globalnih pitanja kao što su kontrola nuklearnih oružja, klimatske promjene i regulacija umjetne inteligencije.
Sjedinjene Države su nedavno implementirale stroge politike s ciljem zaštite svojih interesa nacionalne sigurnosti i uticaja na dugoročno ponašanje Kine na globalnoj pozornici.
- Kineski plan za slanje posade na Mjesec pooštrava rivalitet sa SAD
- Biden nazvao kineskog predsednika diktatorom, Peking uzvratio
- SAD dodatno ograničavaju izvoz čipova u Kinu
Primjeri uključuju povećani američki fokus na špijunažu i cyber-špijuniranje iz Kine ili mjere za jačanje i proširenje kontrole izvoza poluvodičkih čipova.
Prelazeći ove sporne tačke, sastanak Bidena i Sija na marginama samita APEC-a nudi idealno okruženje za SAD i Kinu kako bi ponovo uspostavili duh saradnje, piše CNBC, dodajući i podsjećajući na okvire kooperacije koji je postavljen na sastanku 20 najjačih ekonomija svijeta G20 na Baliju u novembru 2022.
Na sastanak G20 2023. godine koji je održan u Indiji u prvoj polovini septembra, predsjednik Kine nije otišao a američki predsjednik Biden je izrazio razočarenje zbog toga.
Ipak bilo je znakova napretka u diplomatskim odnosima dvije sile kada su državni sekretar Antony Blinken, američka ministarka trgovine Gina Raimondo i ministarka finansija Janet Yellen otputovali u Kinu ove godine kako bi osigurali kontinuiranu komunikaciju dvije države.
Realna očekivanja
Razgovori dva predsjednika najvjerovatnije neće postići velike obrate nabolje u bilateralnim odnosima dvije sile, piše CNN, navodeći da je sama činjenica da će sastanka biti, u očima Bijele kuće, pozitivan znak nakon mjeseci razilaženja. Zvaničnici SAD su rekli da se lideri nadaju da će postaviti "radni okvir" za upravljanje kompetitivnim odnosima s ciljem da se raščiste nesporazumi i izbjegnu iznenađenja.
Ipak, zvaničnici su takođe rekli kako Bidenova administracija prilazi sastanku sa realnim očekivanjima i ne predviđa da će biti mnogo pomaka.
Suočeni sa eskalacijom konflikta na Bliskom istoku i dugim ratom u Ukrajini, Biden želi da se spriječi još jedna svjetska kriza. Vraćanje stepena stabilnosti u odnosu Washingtona i Pekinga bilo je među njegovim najvišim prioritetima inostrane politike.
CNN naglašava kako je lista pitanja koja će otvoriti ovi razgovori dugačka i da uključuje vojnu komunikaciju dvije sile, što je glavni cilj Bidena koji će insistirati na tome.
Na stolu su i sukobi u Izraelu i Ukrajini; područja potencijalne saradnje poput klimatskih promjena i suzbijanja trgovine narkoticima; i duboka neslaganja oko pitanja ljudskih prava i vojne eskalacije u Južnom kineskom moru i oko Tajvana.
Nestabilno pitanje Tajvana
Američki zvaničnici govore kako su stalne linije komunikacije neophodne da bi se pomoglo u deeskalaciji tenzija koje tinjaju oko Južnog kineskog mora i Tajvana gdje vojske dvije države često operišu u blizini jedna druge, piše NPR.
Stručnjakinja za Kinu sa Univerziteta Stanford, Oriana Skylar Mastro, rekla je za NPR da očekuje da će se dijalog obnoviti, ali da je nejasno koliko će kominikacija biti održiva ili korisna s obzirom na tendenciju Kine da je koristi kao diplomatsko sredstvo.
"Možete očekivati da kada sljedeći put (Kina) bude nezadovoljna zbog nečega, možda nakon izbora na Tajvanu, ponovo prekine dijalog. Tako da, osim u slučaju da imamo neku vrstu posvećenosti da se održe veze, vojna razmjena neće biti dovoljna da stabilizuje odnos", rekla je ona. Predsjednički izbori na Tajvanu su zakazani za januar 2024.
Visoki zvaničnik administracije SAD je rekao da nivo na koji je Kina spreman da se obaveže na stabilizaciju odnosa ostaje nejasan.
"Pitanje koje je zaista na stolu je to da li Kina traži ove korake za taktičke ili kratkoročne mjere ili oni žele istinski poboljšati odnose sa Sjedinjenim Državama i drugim saveznicima i partnerima? I mi ćemo te pretpostavke pomno i jasno ispitati", rekao je ovaj zvaničnik SAD, navodi NPR.
Stručnjaci kažu da će Si tražiti potvrde od Bidena da američka politika prema Tajvanu, koji Kina smatra dijelom svoje teritorije, ostaje nepromijenjena. Tenzije i zabrinutost zbog sudbine Tajvana su porasle posljednjih godina, dijelom zbog povećane vojne aktivnosti Kine u morima i nebu oko ove ostrvske samouprave.
Teško do stvarnog napretka
Biden i Si će razgovarati prvi pout nakon novembra 2022. usred "mora ideoloških razlika", piše Reuters.
Očekuje se da će glavni rezultat biti veća diplomatska obećanja da će se razgovarati više o ključnim pitanjima od klime, globalnog zdravlja, ekonomske stabilnosti, borbe ptrotiv trgovine drogom i potencijalno otvaranje nekih vojnih kanala nakon zamrzavanja na visokoj razini i incidenta sa kineskim "meteorološkim" balonom koji je oboren u februaru nakon što je preletio osjetljive vojne lokacije u SAD.
Obje strane mogu napraviti skromne geste dobre volje kako bi olakšale razgovore, piše Reuters, navodeći da će stvaran napredak biti težak. Obje zemlje sve više smatraju da su zaglavljene u direktnoj komunikaciji u naporima osiguravanja vojne prednosti, ovladavanjem ekonomijom 21. vijeka i osvajanjem naklonosti trećih zemalja, kažu američki i kineski zvaničnici, piše Reuters.
Si je postao najmoćniji kineski predsjednik od Mao Ce Tunga, nakon što je pooštrio kontrole politike, državnih lidera, vojske i medija te uveo promjene ustava.
Diplomate u Washingtonu očekuju da će Peking testirati Sjedinjene Države u narednim sedmicama, iskorištavajući percipirani pomak SAD u fokusu na Ukrajinu i Izrael, što Kini, navodno, olakšava da ide ka ostvarivanju ambicija u Indo-Pacifiku.
Biden i Si se poznaju više od decenije i iza sebe imaju sate razgovora tokom šest susreta od Bidenove inauguracije 2021. godine. Ali obojica, po pisanju Reutersa, dolaze na susret u San Franciscu sa sumnjom, pritužbama i prigušenim utiscima o onome šta traži ovaj drugi.
Facebook Forum