U masovnoj pucnjavi u školi Robb u malom gradu Uvalde u Texasu ubijeno je 19 učenika i dva nastavnika 24. maja. Ovaj incident se desio gotovo deset godina nakon masovne pucnjave u osnovnoj školi Sandy Hook u Newtownu u saveznoj državi Connecticut i svega nekoliko dana nakon pucnjave u supermarketu u Buffalu, u državi New York.
Ubistva nevine djece u školama ponovo su razbuktala debate o zakonima o posjedovanju oružja na političkom nivou. Međutim, nema jednostavnog i jedinstvenog odgovora na uzroke oružanog nasilja u američkim školama. Ovaj problem zadire mnogo dublje od pitanja kontrole oružja ili mentalnog zdravlja.
Ispitivanje koje je napravio Univerzitet Alfred ukazalo je na odgovore anketiranih učenika da je osveta glavni razlog za masovne pucnjave u školama. Zašto?
Najviše incidenata u istoriji
Masovna javna pucnjava se definiše kao incident u kojem je ubijeno četiri ili više žrtava, dok je najmanje jedna od žrtava ubijena u javnom prostoru i bez dovođenja u vezu sa nekim kriminalnim aktivnostima kao što su bande ili narkotici.
Pucnjave na školskim lokacijama su na najvišoj tački u istoriji prema bazi podataka K-12 škola u SAD (K-12 su škole od osnovne do srednje, sa učenicima od 5 do 17 godina starosti).
Napadi bez diskriminacije, nasumično izvedeni u školama sa namjerom da se upuca što više osoba čine mali dio više od 2.000 incidenata sa pucnjavom u školama od 1970.
Vatreno oružje postalo je vodeći uzrok smrti među djecom i tinejdžerima u 2020. godine u SAD.
Ovo su podaci koje donosi USA Today, navodeći da je prošle godine bilo 249 incidenata na školskim lokacijama. Kako navodi David Riedman, glavni istraživač K-12 baze podataka za školske incidente sa pucnjavom u Centru za nacionalnu odbranu i bezbjednost mornaričke postdiplomske škole, u SAD je tokom 2022. bilo ukupno 137 incidenata sa vatrenim oružjem na školskim lokacijama. Od njih je 39 incidenata sa učenicima tokom školskih časova, nastave fizičkog vaspitanja i drugih školskih aktivnosti.
Prije incidenta u osnovnoj školi u Uvaldeu, tokom 2022., ubijeno je 27, ranjeno 77 te 21 sa drugim povredama tokom pucnjave na školskim lokacijama, podaci su koje je iznio Riedman. Takođe je naveo da su od svih ranjenih ili povrijeđenih žrtava, 68 učenici.
Profilisanje napadača
U tekstu portala Police1.com, navodi se da je tipični napadač na američke škole najvjerovatnije adolescent bijelac, muškarac iz zajednice srednje klase koji je pohađao ili pohađa srednju školu u predgrađu. Nadalje se navodi da je napadač najvjerovatnije osamljenik, odbačen, a nastavnici i drugi učenici ga opisuju kao "socijalno čudnog" sa ograničenim brojem prijatelja.
Izvještaji takođe navode da je većina napadača u školama bila u nekom trenutku žrtva maltretiranja i vršnjačkog nasilja. Vršnjačko nasilje je kontinuirani socijalni problem među adolescentima i podrazumijeva i verbalne i fizičke provokacije u školi, kao i uznemiravanje na internetu. Mnogi od napadača su bili ismijavani, omalovažavani ili čak izopšteni do te mjere da bi se moglo pretpostaviti da je osveta ili odmazda postala snažna motivaciona sila za njihove postupke.
Napadači su usamljenici u većini slučajeva sa izuzetkom samo dva incidenta.
Jedan je Columbine iz 1999. godine u srednjoj školi u Litteltonu, savezna država Colorado kada su dvojica napadača tinejdžera ubili 13 ljudi i ranili više od 20 prije nego što su počinili samoubistvo. Ovaj incident, u to vrijeme, bio je najgori slučaj masovnog ubistva u srednjim školama u istoriji SAD, izazvao je nacionalnu debatu o kontroli oružja i sigurnosti u školama. Sprovedena je i velika istraga koja je trebala da odredi šta je motivisalo napadače Erica Harrisa (18) i Dylana Klebolda (17).
Drugi incident je iz 1988., pucnjava u srednjoj školi u Arkansasu, koju su izvela dvojica napadača.
Prema istraživanjima, sve masovne napade vatrenim oružjem u američkim školama izveli su muškarci ili dječaci, dok je prosjek godina 18.
Osumnjičeni napadač u osnovnoj školi u Texasu odgovara ovom opisu. Imenovan je kao 18-godišnji Salvador Ramos. Guverner savezne države Texas je rekao da je Ramos pohađao srednju školu u Uvaldeu, gradu sa oko 15.000 stanovnika. Senator savezne države Roland Gutierrez, rekao je da je Ramos kupio oružje koje je koristio za svoj 18-ti rođendan. Vlasti su rekle da je djelovao sam.
- Naoružani napadač u Teksasu koji je ubio 21 osobu, ušao u školu bez prepreka
- Napadač iz Teksasa objavio poruke na Fejsbuku pre ubistva 21 osobe
Oko 30 minuta prije pucnjave, Ramos je poslao tri poruke na društvenim mrežama. Prema riječima guvernera Texasa, Ramos je objavio da će pucati u svoju baku, zatim da ju je ubio i na kraju je najavio svoj plan za masovno ubistvo u osnovnoj školi. Njegova baka je u teškom stanju, ali je preživjela.
Guverner Abbott je rekao da Ramos nije imao kriminalni dosije niti je registrovano da je imao psihičke probleme.
Većina napadača ima prethodne veze sa školom na koju ciljaju. Dvanaest od 14 napadača prema nekim evidencijama, prije napada u Teksasu, bili su trenutni ili bivši učenici škole na koju su izveli napad.
Vlasti i policija nisu do sada objavili postojeću vezu napadača sa osnovnom školom Robb u Uvaldeu.
Takođe nije iznesena informacija o njegovim motivima za napad.
Inspirisani od prošlih napadača neki od aktera traže slavu. Međutim, najviše napadača u školama vođeni su uopštenim bijesom prema svemu oko sebe. Njihov put ka nasilju uključuje samoprezir i očaj koji je okrenut prema svijetu, kako su za magazin The Conversation napisali kriminolozi koji rade na bazi podataka o školskim pucnjavama.
Naveli su kako njihovo istraživanje ukazuje da su ovakvi napadi često i očajnički poziv u pomoć i da je ključ u zaustavljanju ovakvih tragedija u tome da društvo bude na oprezu na znakove upozorenja i da djeluje odmah.
Istraživanje i na desetine intervjua sa počiniteljima je pokazalo da je namjera napadača da pucnjava bude njihov posljednji čin. Većina napadača na škole pogine tokom napada ili izvrši samoubistvo.
Napadači na škole uglavnom pokušaju da spriječe napad objavljivanjem postova, poruka ili video upozorenja o svojim namjerama.
Epidemija oružanog nasilja
Uz činjenicu da se Amerika ističe u stopi smrtnosti od vatrenog oružja, prvi korak u shvatanju razmjera izazova sa kojim se suočava u pogledu oružanog nasilja jeste podatak da SAD ima više od 300 miliona komada vatrenog naoružanja, ugrubo po jedan komad oružje na svakog stanovnika, piše New York Times.
Poređenja radi, Japan ima manje od jednog pištolja na 100 stanovnika i posljedično tome, manje od deset smrtnih slučajeva od vatrenog oružja godišnje u cijeloj zemlji.
Stručnjaci smatraju da je laka dostupnost oružju korijenski uzrok nasilja, a države koje imaju politiku otvorenog nošenja oružja spustile su ograničenja za nošenje oružja u javnosti. Ali, oštri skok nasilja od ljeta 2020. je opšte prirode, širom gradova i država, piše CNN, navodeći da to nema veze sa tim kakve su države, bilo da one imaju stroge ili labave zakone o ličnom oružju, bilo da imaju progresivne ili konzervativne tužioce ili republikanske i demokratske gradonačelnike i guvernere.
Pucnjava u Texasu desila se nekoliko dan prije godišnjeg sastanka američkog Nacionalnog udruženja za oružje u Hustonu.
I pored toga što demokrate imaju tanku prednost u Kongresu, zakon o oružanom nasilju je zaglavljen zbog protivljenja republikanaca u Senatu. Prošle godine, Dom je usvojio dva zakona koja se odnose na proširivanje kontrole u vezi kupovine vatrenog oružja, ali zakoni su zastali u Senatu sa 50 na prema 50 zastupnika iz dvije partije gdje je demokratama potrebno najmanje deset glasova republikanaca kako bi progurali zakon.
"Više se fokusira na pitanje mentalnog zdravlja. Čini se da postoji konsenzus u tom području", rekao je republikanski senator John Thune o tome kako bi Kongres trebao da odgovori na pucnjavu u Uvaldeu. Nije precizirao šta bi to bilo, napisao je ABC News.
U govoru povodom incidenta u Uvaldeu predsjednik SAD, Joe Biden je postavio pitanje: "Kao nacija, moramo da pitamo kada ćemo se, zaboga, usprotiviti lobiju za vatreno oružje?"
"Ovakve masovne pucnjave rijetko se dešavaju bilo gdje drugdje na svijetu. Zašto? I oni imaju probleme sa mentalnim zdravljem. Imaju nasilje u porodici u drugim zemljama. Imaju ljude koji su izgubljeni. Ali, ovakve masovne pucnjave nigdje se ne dešavaju tako često kao u Americi. Zašto? Zašto smo spremni da živimo sa tim pokoljima? Zašto dozvoljavamo da se to desi? (...) Vrijeme je da se ova bol preokrene u djelovanje za svakog roditelja, svakog građanina u našoj zemlji. Moramo jasno da kažemo svakom izabranom zvaničniku ove zemlje: vrijeme je za akciju", rekao je Biden.
Nakon Columbine iz 1999. drugi šokantni napadi u školama kao što je napad u osnovnoj školi Sandy Hook sa 26 žrtava, ili u srednjoj školi u Parklandu na Floridi gdje je smrtno nastradalo 17 i ranjeno još 17 osoba, nastavili su da intenziviraju pitanje kontrole naoružanja u Sjedinjenim Državama.
Ali od spomeutih incitenata, nivo oružanog nasilja nastavlja da raste širom Amerike. Došlo je do skoka od gotovo 30 posto u periodu 2019-20. što je bio najveći skok u posljednjih šest decenija. Iako su ozbiljni poremećaji zbog pandemije COVID-19 odigrali značajnu ulogu, možda će trebati još godine da bi se potpuno shvatili uzroci ovog fenomena i šta je razlog ovakvog porasta, piše Scientific America.
Oružano nasilje okarakterisano je kao najsmrtonosnija i najduža epidemija američkog društva.
Ima li rješenja?
Odmah nakon incidenta u Texsasu, konzervativni političari su reagovali zagovarajući naoružavanje zaposlenika škole kako bi se zaštitili učenici. Ovo je izazvalo brojne prigovore od strane učitelja, istraživača i aktivista za kontrolu oružja.
"Možemo da se naoružamo, pripremimo i obučimo nastavno osoblje da brzo reaguju, jer je realnost takva da nemamo resurse da zapošljavamo policajce koji će dežurati u svakoj školi", izjavio je glavni tužioc u Texasu, Ken Paxton za Fox News, kako prenosi agencija Reuters.
Za aktiviste koji zagovaraju kontrolu oružja to je pogrešan korak za SAD, kao državu sa najviše oružja u posjedu civila i visokim stopama smrtnosti od posljedica korišćenja vatrenog oružja.
"Komentari glavnog tužioca su još jedna indikacija da će lakeji lobista za oružje koji vode Texas uraditi bukvalno sve kako bi izbjegli stvarno bavljenje oružanim nasiljem", rekla je Shannon Watts, osnivačica grupe za kontrolu oružja "Moms Demand Action" (Mame traže da se djeluje).
Udruženje nastavnika u Texasu protivilo se programu šerifa u školama koji je kreiran kako odgovor na napad na osnovnu školu Sandy Hook 2012. u Connecticutu, nakon kojeg se počelo sa obukom za rukovanje ličnim naoružanjem za nastavno osoblje.
"Umjesto da dodajemo više oružja u škole, moraju da se preduzmu koraci da se oružje izbaci iz škola", rekao je portparol Clay Robinson.
Jedno od pitanja Univerziteta Alfred na studiji o smrtonosnom nasilju u školama ticalo se mišljenja učenika o prevenciji.
"Šta mislite da nastavnici i drugo školsko osoblje može da uradi kako bi se zaustavile pucnjave u školama?", glasilo je pitanje. Gotovo četvrtina ispitanih učenika je rekla da nastavnici moraju da vode više brige o svojim učenicima. Rekli su da žele da im učitelji budu prijatelji, savjetnici i osobe od povjerenja.
Čak 56 posto učenika je reklo da je dostupnost oružja jedan od faktora koji dovode do pucnjave u školama.
Generalni zaključak ispitivanja istakao je kako se moraju pružiti alternative nasilju kod rješavanja problema, ohrabriti češću, otvoreniju i iskreniju komunikaciju učenika međusobno, ali i sa odraslim osobama u njihovom okruženju, u školi, kod kuće i u zajednici.
Facebook Forum