Radost i bijes širom Amerike
Čim su mediji objavili da je Joe Biden naredni izabrani američki predsjednik Amerikanci su krenuli spontano da se okupljaju na ulicama gradova, ispred Bijele kuće kako bi proslavili Bidenovu pobjedu.
“Bila sam u autobusu i iskočila sam iz njega i došla ovdje ispred Bijele kuće” rekla je za Reuters Donna Thomas iz Washingtona. “Ovo je nešto za slavlje, čekali smo toliko dugo”, dodala je.
Ulice u Washingtonu zatvorene su za promet dok Bidenove pristalice slave sa zastavama LBTQI, Black Lives Matter kao i zastavom Amerike.
Reakcija u Washingtonu nije iznenađenje. Više od 93 posto glasača u ovom gradu glasalo je za Bidena.
“Slavim ovo što djeluje kao nastavak demokratije”, rekao je Aaron Riggins, stanovnik Washigtona. “Djelovalo je kao da je Trump više bio zainteresovan za održavanje svoje moći po bilo koju cijenu i za mene to je je djelovalo kap prijetnja za naš sistem”, rekao je on za RFE/RL.
No, dok su neki od Amerikanaca slavili, drugi protestuju.
U Harrisburgu Pennsylvaniji, državi koja je Bidena dovela na preko 270 elektora potrebnih za pobjedu, okupilo se oko stotinu Trumpovih pristalica ispred državnih institucija. U Arizoni su pojačane tenzije kada su Trumpove pristalice, od kojih su neki nosili i oružje, došli ispred zgrada državnih institucija i uzvikivali “Trump je pobijedio” i “Pobijedit ćemo na sudu”.
Trump stigao u Bijelu kuću
Predsjednik Donald Trump vratio se u Bijelu kuću i ‘veoma drugačiji Washington D.C.’, nakon što je izgubio na izborima na kojima je pokušavao osvojiti novi predsjednički mandat.
On se u pratnji vratio sa golf terena u Virginiji na kojem je dočekao vijesti da je Joe Biden pobjednik predsjedničkih izbora.
Dok se približavao Bijeloj kući okupljeni su uzvikivali “gubitnik, gubitnik”, piše AP.
Trump je u ranijoj pisanoj izjavi najavio da će se pravnim putem boriti za ishod ovih izbora. On je prvi američki predsjednik nakon George H.W. Busha 1992. godine koji nije izabran za drugi mandat. Kako navodi CNN, deseti je predsjednik u historiji Sjedinjenih Država koji nije osvojio drugi mandat.
Ko je Kamala Harris?
Kamala Divaj Haris rođena je 20. oktobra 1964. godine, u visokoobrazovanoj porodici u Ouklandu, u Kaliforniji, tokom perioda rasnih nemira u Sjedinjenim Državama.
Njena majka, Shyamala Gopalan bila je biloškinja koja je emigrirala u SAD godinu ranije kako bi studirala na prestižnom Univerzitetu Berkli u Kaliforniji.
Njen otac, Donald Haris, preselio se u Kaliforniju iz Jamajke 1961. da bi studirao ekonomiju na Berkliju, a potom je postao profesor na Stanfordu, još jednom od najjačih američkih univerziteta.
Njih dvoje upoznali su se kao aktivisti za ljudska prava na Berkliju, koji je poznat po političkom aktivizmu. Dobili su i drugu ćerku, Maju (Maya), pre nego što su se nekoliko godina kasnije razveli. Haris je putovala autobusom u školu u belačkom kraju u Kaliforniji, pre nego što se sa majkom i sestrom preselila u Kvebek u Kanadi.
Haris se vratila u SAD da studira na Univerzitetu Howard, koji je kroz istoriju bila institucija koju su pohađali Afroamerikanci, i koji je smešten u nacionalnoj prestonici. Tamo je dobila diplomu iz političkih nauka i ekonomije. Potom je na Univerzitetu u Kaliforniji diplomirala pravo 1989. godine.
Ubrzo je postala poznata u pravnoj zajednici Kalifornije, da bi na kraju pobedila na izborima 2003. godine i postala okružni tužilac San Franciska. Godinu dana kasnije suočila se sa besom pripadnika policije, pošto je odbila da traži smrtnu kaznu za pripadnika bande optuženog da je ubio policajca.
Tokom sedmogodišnjeg mandata na mestu okružne tužiteljke San Franciska – od 2004. do 2011. godine – Haris je pokazala da je oštra prema kriminalu, povećavši stopu osuđujućih presuda za krivična dela i krivična dela zbog droga.
Delimično joj je ovaj oštar dosje o kriminalu omogućio da pobedi na izborima 2010. godine kao državna tužiteljka u Kaliforniji, nadgledajući oko 5.000 advokata.
Jedna od njenih demokratskih protivkandidatkinja, predstavnica Tulsi Gabard (Gabbard), kritikovala je Harris zbog broja ljudi koji su bili stavljeni iza rešetaka zbog marihuane tokom njenog mandata kao glavne kalifornijske advokatice, dok je ona i sama priznala da je probala drogu.
Upotreba marihuhane u rekreativne svrhe je od tada legalizovana u Kaliforniji. Nakon početnog protivljenja ovoj legislativi, Haris je podržala dekriminalizaciju kanabisa, što je postalo ključni element u pozivima na nacionalnu reformu krivičnog pravosuđa.
Cijeli tekst pronađite ovdje.
Šta slijedi?
Večerašnja proglašena pobjeda Joe Bidena kao novog, 46. predsjednika Sjedinjenih Država nije finalni korak u procesu odabira američkog predsjednika.
Iako su mediji objavili projekcije prema kojima je on naredni američki predsjednik, još uvijek predstoji dugačak proces u kojem 538 elektora za čije su se glasove kandidati borili, treba da odobri kandidata.
Nakon osvojenih glasova 20 u Pennsylvaniji, kasnije i šest u Nevadi, Joe Biden i njegova izabrana potpredsjednica Kamala Harris, pobjednici su predsjedničkih izbora sa 279 osvojenih glasova. Republikanski kandidat Donald Trump, na osnovu do sada prebrojanih glasova, osvojio je 214.
Pogledajmo koji to koraci još predstoje:
- Kada američki građani glasaju za predsjedničkog kandidata, ono ustvari glasaju za elektore u svojim saveznim državama. Broj elektora zavisi od broja stanovnika u državi, a generalno, stranke ih biraju na konvencijama. Ukupno postoji 253 elektorskih glasova, a za pobjedu na izborima potrebno je 270 glasova.
- Nakon izbornog dana, države broje i potvrđuju glasove. Kada se taj proces završi, guverner svake zemlje priprema dokument u kojem se nalaze liste sa imenima elektora i brojem glasova koje su dobili pobijednik ali i gubitnik izbora. Taj dokument sa potvrdom, šalje se u arhiv Sjedinjenih Država.
- Do 8. decembra treba da se rješe svi sporovi oko izbora na državnom nivou. Sva nova brojanja glasova kao i sudske sporove zbog rezultata izbora potrebno je riješiti do ovog datuma.
- Elektori zvanično glasaju 14. decembra u svojim državama i Distriktu Kolumbija. Nakon toga dokument sa glasovima se šalje brojnim zvaničnicima uključujući predsjednika Senata.
- Potvrde sa glasovima moraju stići do 23. decembra.
- Predstavnički dom i Senat 6. januara održavaju zajedničku sjednicu i broje elektorske glasove. Ako jedan kandidat dobije više od 270 glasova, predsjednik Senata, odnosno aktuelni potpredsjednik Mike Pence objavljuje rezultate.
- Izabrani predsjednik polaže zakletvu 20. januara 2021. godine.