Glasanje poštom
Kao što smo ranije naveli, ovi izbori oborili su rekord glasanja poštom, čak 64 miliona Amerikanaca odabralo je ovu opciju. No, sam taj proces nekada može potrajati.
Brojanje listića koji pristižu poštom uključuje upoređivanje evidencije birača kao i provjeru ispravnosti potpisa na koverti.
Također, uključuje i provjeru pečata na koverti, te osiguranje da je koverta ispravno datirana, odnosno gotovo uvijek dan prije izbora.
No, pored toga, savezne države imaju različita pravila o brojanju glasačkih listića.
Na primjer, u Sjevernoj Carolini, koja još nije proglasila pobjednika, izborni zvaničnici broje listiće već sedmicama, te se očekuje da bi rezultati glasanja u ovoj državi mogli biti objavljeni danas. Međutim, ranije je BBC pisao da smo još uvijek danima daleko od proglašenja pobjednika u Sjevernoj Carolini.
U Pennsylvaniji, zakonodavno tijelo pod kontrolom republikanaca blokiralo brojanje glasačkih listića prije dana izbora. To znači da brojanje glasačkih istića u ovoj državi počinje tek kada se birališta zatvore 3. novembra.
Slična su pravila u Michiganu i Wisconsinu u kojima službenicima nije dozvoljeno brojanje glasova sve do dana izbora ili neposredno prije njega.
Također, treba uzeti u obzir i glasanje u odsustvu. To je odredba koja omogućava osobi koja nije fizički prisutna u matičnoj državi da glasa. Obično je koriste pripadnici vojske koji rade u inostranstvu, diplomate, kao i osobe koje unaprijed znaju da neće biti u matičnoj državi na dan izbora.
Šta je sa elektorskim koledžom?
Ideja da postoji zvanični pobjednik kratko nakon izbora je lažna.
To proglašenje je nezvanično i vrše ga američki mediji. Ali, skoro uvijek je prihvaćeno od strane predsjedničkog kandidata koji onda tipično proglasi pobjedu ili prizna poraz u zavisnosti od proglašenja medija.
Al Gore je 2000. godine priznao poraz nakon što su TV mreže izmijenile njihovo ranije proglašenje i imenovale Busha pobjednikom. Ali je Al Gore kasnije povukao svoje priznanje poraza, kako su glasovi postajali tijesni.
Pobjednik izbora je onaj koji osvoji 270 glasova elektorskog, odnosno izbornog koledža.
Glasovi elektorskog koledža baziraju se na rezultatima popularnog glasanja u svakoj saveznoj državi. Ovo znači da kandidat koji ima manje glasova širom SAD i dalje može pobijediti pomoću elektorskog koledža.
To se desilo pet puta u historiji SAD - kao i na izborima 2016. godine kada je Donald Trump pobijedio Hilary Clinton.
Zvanično proglašenje elektorskog koledža stići će tek kasnije, nakon oko šest sedmica. Koledž će se sastati 14. decembra zbog prebrojavanja glasova, nakon čega će novoizabrani Kongres zasjedati da ratifikuje izbor elektorskog koledža 6. januara 2021.
U tom periodu, međutim, postoje neke nejasnoće i moguće pravne borbe, neke namjerne, neke nenamjerne, koje bi mogle odgoditi proglašenje pobjednika.
Na primjer, nakon što država završi svoje brojanje, to moraju ratificirati zakonodavstvo države i guverner, kako bi se članovi izbornog koledža iz te savezne države mogli sastati sa elektorima iz drugih država da puni Izborni koledž može proglasiti pobjednika.
Ali ako zakonodavni organ jedne savezne države ospori konačni rezultat - na primjer, iz političkih razloga - to bi moglo odgoditi sastanak Izbornog koledža. Što bi moglo odgoditi sjednicu Kongresa.
Ili bi članovi Kongresa mogli prigovoriti podacima savezne države. Ili, prema jednoj odredbi Ustava SAD delegacije država u Predstavničkom domu, a ne pojedinačni članovi, mogu ubaciti svoje glasove ako ovaj dom odluči da oni prozovu predsjednika SAD.
Tek nekoliko puta u historiji SAD desilo se da Kongres odlučuje o predsjedniku i značilo je da su Amerikanci čekali sedmicama na ime prvog čovjeka države.
Jedna stvar je sigurna - prema Ustavu SAD 20. januara 2021. bit će održana inauguracija novog predsjednika.
Samo se još ne zna ko će to biti.
Rekordna izlaznost
Preko 160 miliona ljudi glasalo je na ovim izborima, odnosno 66,9 posto glasačkog tijela iskoristilo je svoje pravo na glas. Poređenja radi, na izborima 2016. godine, glasalo je 139 miliona.
Ranije je zabilježeno i rekordno rano glasanje sa 102 miliona Amerikanaca koji su glasali pute pošte ili prijevremeno.
Ovakva izlaznost nije zabilježena od 1900-ih godina, rekao je na Twitteru Michael McDonald koji vodi Izborni projekat SAD na Univerzitetu Florida.
Šta znamo do sada?
Ako ste nam se tek pridružili, sa vama je Una Čilić. Bili smo zajedno i noćas kada su mediji krenuli da objavljuju prve rezultate izbora.
No, dan nakon što su Amerikanci glasali, sada nam je jasno da pobjednik još uvijek ne može biti proglašen. Ovo naravno nije prvi put. Pogledajte ispod, podsjećamo i na slučaj Bush-Al Gore.
Da li će naredni američki predsjednik biti Donald Trump ili Joe Biden, saznat ćemo možda tek u narednim danima. Tako da, družit ćemo se i dalje.
Ali za sada pogledajmo, šta znamo sigurno:
- Čekamo rezultate iz još sedam država u kojima treba da se prebroje glasovi: Alaska, Georgia, Michigan, Nevada, North Carolina, Pennsylvania i Wisconsin.
- Preostale savezne države ukupno nose 86 elektorskih glasova.
- Biden ima 224, Trump 213 elektorskih glasova. Za pobjedu je potrebno najmanje 270
- Broj mjesta u Senatu je jednak - 47
- U Predstavničkom domu demokrate imaju 190, republikanci 181 mjesto
- Kandidat republikanaca Donald Trump je rekao da je pobijedio, iako glasovi nisu do kraja prebrojani. Pročitajte zašto je prerano za to OVDJE
- Trump je najavio tužbu Vrhovnom sudu zbog glasova, Bidenov tim najavio pravnu borbu
- Trump je osvojio Floridu i Ohio, savezne države koje je u većini slučajeva osvajao budući predsjednik SAD
- Ovi izbori su zabilježili rekordnu izlaznost: glasalo je 160 miliona.
- Inauguracija novog američkog predsjednika bit će održana 20. januara 2021. godine.
