Bajden osvojio najviše glasova u istoriji SAD
Demokratski kandidat Džo Bajden (Joe Biden) je prema dosada obrađenim podacima osvojio 74,102,679 glasova, odnosno 50.5 odsto, a republikanski predsednik Donald Tramp (Trump) 69,975,158 ili 47.7 procenata.
Bajden je jedini dosada dobio više od 70 miliona glasova. Pre njega najviše je osvojio takođe demokrata Barak (Barack) Obama – 69,5 miliona – na izborima 2008, odnosno 9,5 miliona više od suparnika Džona Mekejna (John McCain).
Najveću razliku u odnosu na protivkandidata zabeležio je republikanac Ričard Nikson (Richard Nixon) na izborima 1972. godine osvojivši skoro 18 miliona glasova više od Džordža Mekgoverna (George McGovern).
Kada je reč o elektorskim koledžima, najuspešniji je bio Frenklin Ruzvelt Ruzvelta (Franklin Roosevelt) koji je 1936. osvojio 523 glasa ili 98,5 odsto od tada 531 elektora. On je pobedio Elfa Lendona (Alf Landon) kome su pripali glasovi samo u Mejnu i Vermontu.
Sledi republikanski predsednik Ronald Regan (Reagan) koji je 1984. osvojio najviše glasova – 525 – dok je njegovom protivkandidatu Volteru Mondejlu (Walter Mondale) pripalo samo 13, jer je bio uspešniji jedino u rodnoj Minesoti i Distriktu Kolumbija.
Sigurnosni sistem protiv prevare na izborima u SAD
Dok se brojanje glasačkih listića nastavilo na američkim predsjedničkim izborima, prijeteći samoproglašenoj pobjedi Donalda Trumpa u žestokoj i podijeljenoj utrci, sadašnji predsjednik je, ne pružajući dokaze, u govoru 5. novembra izjavio da mu je pobjedu ukrala "prevara američkog naroda" koju je osmislila "korumpirana demokratska mašina" potpomognuta onim što je nazvao "miješanjem u istorijske izbora od strane velikog novca, velikih medija i velikih tehnoloških kompanija."
Neutemeljene tvrdnje izrečene u govoru, a kasnije obrazložene u nizu bijesnih tweetova, eskalacija su pritužbi koje je Trump sedmicama podnosio na glasačke listiće, u mnogim slučajevima posljednjim koji se broje i daju prednost njegovom demokratskom protivniku, Joeu Bidenu.
Nakon napada na izborni proces, nekoliko američkih emitera prekinulo je prijenos uživo kako bi se suprotstavilo Trumpovim tvrdnjama, Twitter je neke od njegovih tweetova označio kao "sporne" i potencijalno "obmanjujuće", a neki zakonodavci iz predsjednikove Republikanske partije kritiikovali su navode kao neutemeljene.
Nisu to učinili zato što su Sjedinjene Države imune na izborne prevare, već zato što nije bilo dokaza o onome što Trump naziva "ilegalnim glasanjem", a mjere zaštite koje su ušli u izborni proces kako bi se spriječile izborne prevare su se održale.
Šta su konkretne primjedbe, a šta su sigurnosne brane koje postoje kako bi se spriječila prevara sa glasovima? Odgovore možete pronaći u našem tekstu ovdje.
Toliko od nas u ovoj smjeni. Una Čilić vas pozdravlja. Razvoj događaja u SAD-u noćas će sa vama pratiti Dragan Štavljanin. Uskoro se očekuju dodatni rezultati glasova iz Pennsylvanije, kao i obraćanje Joe Bidena. Ostanite uz nas.
Presjek stanja
I dalje ne znamo ko će biti naredni američki predsjednik, republikanski kandidat i aktuelni predsjednik Donald Trump, ili bivši potpredsjednik demokratski kandidat Joe Biden. Situacija se mijenja iz sata u sat dok preostale države broje glasove koji su većinom stigli putem pošte.
Biden je trenutno u vodstvu sa 253 osvojena elektorska glasa, dok Trump ima 214.
Za pobjedu na izborima potrebno je 270 glasova od ukupno 253.
Brojne države objavile su preliminarne rezultate još u izbornoj noći. No, još uvijek se čekaju ključne države Arizona, Nevada, Georgija i Pennsylvanija. Za sada Biden vodi u svim ovim državama, no utrka je veoma neizvjesna i zavisno od preostalih brojeva, mogla bi otići u bilo kojem pravcu.
Ranije su neki mediji, odnosno Associated Press i FOX News proglasili pobjedu Bidena u Arizoni i zbog toga postoji razlika u elektorskim glasovima u medijima. No, za većinu, Arizona je još uvijek neodlučena.
Sjeverna Carolina i Alaska također nisu objavile rezultate, no prema dosadašnjim prebrojanim glasovima, one će, gotovo sigurno, ići u korist Donalda Trumpa.
Pogledajmo detaljnije kakvo je stanje sa glasovima u preostalim ključnim državama:
- Arizona - Biden vodi sa 39.769 glasa razlike
- Georgia - Biden vodi sa 4.263 glasova razlike, no iz ove države su najavili da će ponovo brojati glasove obzirom da je mala razlika između glasova.
- Nevada - Biden vodi za 20.137 glasova. Još uvijek treba da se prebroji 7,8 posto glasova.
- Pennsylvanija - U ovoj ključnoj državi sa 20 elektora, nakon ranije Trumpove prednosti, sada Biden vodi za 14.541 glasova.
Da li ste znali?
Pored glasanja za predsjednika SAD-a 3. novembra Amerikanci u 32 od 50 saveznih država glasali su i za 120 takozvanih mjera odnosno prijedloga o zakonima koji su se ove godine ticali - dekriminalizacije teških droga, legalizacije marihuane, tehnologija za prepoznavanje lica, abortusa, prava radnika u prijevozu, pitanjima potrošnje i politike, poreza i drugih tema.
Između ostalog, ove godine se konkretno glasalo o tome da li ženama treba omogućiti abortus u 22. sedmici trudnoće; pitanju legalizacije rekreativne i medicinske upotrebe marihuane; o statusu vozača kompanija koje pružaju usluge prevoza kao što je Uber i minimalne satnice od 15 dolara.
Ovaj oblik direktne demokratije u Americi smatra se jednom vrstom referenduma koji se tokom izborne godine izvodi po okruzima saveznih država. Glasanja o prijedlozima dozvoljavaju američkim građanima da izraze svoje mišljenje o postojećem zakonu ili prijedlogu zakona.
Svako može pokrenuti mjeru glasanja o zakonima. Pojedinac, lobistička grupacija ili korporacija ako prikupe dovoljno potpisa - nešto više od 600.000 - mogu tražiti da se zakon nađe na glasačkom listiću za direktno glasanje tokom izbora.
Zbog pandemije bilo je manje inicijativa na glasačkim listićima nego prethodnih izbornih godina jer je kriza korona virusa poremetila sezonu kampanje za glasanje, navodi Bloomberg.
Ovdje možete pročitati neke od inicijativa, propozicija, mjera i amandmana za koje su glasali Amerikanci na izborima 2020.