Glasanje poštom
Kao što smo ranije naveli, ovi izbori oborili su rekord glasanja poštom, čak 64 miliona Amerikanaca odabralo je ovu opciju. No, sam taj proces nekada može potrajati.
Brojanje listića koji pristižu poštom uključuje upoređivanje evidencije birača kao i provjeru ispravnosti potpisa na koverti.
Također, uključuje i provjeru pečata na koverti, te osiguranje da je koverta ispravno datirana, odnosno gotovo uvijek dan prije izbora.
No, pored toga, savezne države imaju različita pravila o brojanju glasačkih listića.
Na primjer, u Sjevernoj Carolini, koja još nije proglasila pobjednika, izborni zvaničnici broje listiće već sedmicama, te se očekuje da bi rezultati glasanja u ovoj državi mogli biti objavljeni danas. Međutim, ranije je BBC pisao da smo još uvijek danima daleko od proglašenja pobjednika u Sjevernoj Carolini.
U Pennsylvaniji, zakonodavno tijelo pod kontrolom republikanaca blokiralo brojanje glasačkih listića prije dana izbora. To znači da brojanje glasačkih istića u ovoj državi počinje tek kada se birališta zatvore 3. novembra.
Slična su pravila u Michiganu i Wisconsinu u kojima službenicima nije dozvoljeno brojanje glasova sve do dana izbora ili neposredno prije njega.
Također, treba uzeti u obzir i glasanje u odsustvu. To je odredba koja omogućava osobi koja nije fizički prisutna u matičnoj državi da glasa. Obično je koriste pripadnici vojske koji rade u inostranstvu, diplomate, kao i osobe koje unaprijed znaju da neće biti u matičnoj državi na dan izbora.
Zašto je potrebno ovoliko vremena da se proglasi pobjednik izbora?
Brojni su razlozi. Američko biračko tijelo postalo je sve više polarizirano u posljednjih dvadesetak godina. Također je postalo i više podijeljeno.
To znači, da barem kada su nacionalni izbori u pitanju, granice između pobjednika i gubitnika na izborima su sve uže i da je sve manje ‘laganih’ pobjeda.
Posljednja takva bila je 1984. godine, kada je republikanski predsjednik Ronald Raegan pobijedio svog izazivača Waltera Mondalea u svim saveznim državama osim Mondaleove rodne Minnesote.
Druga stvar koju trebamo imati na umu jeste kada je pobjednik proglašen u izbornoj noći, njega ne proglašava vladina agencija, već mediji i samim tim proglašenje je neslužbeno.
Vodeće televizijske mreže kao i Associated Press oslanjaju se na algoritme historijskih obrazaca glasanja, izlaznih anketa i trendova uživo.
Šta je drugačije ove godine?
Za razliku od ranijih godina, veliki broj glasova poslan je poštom. Prema podacima Izbornog projekta SDA, kojeg vodi Univerzitet u Floridi, više Amerikanaca je glasalo poštom no ranijih godina, 64 miliona listića poslano je poštom.
Brojanje glasačkih listića koji dolaze putem pošte, dugotrajniji je proces.
Slučaj Bush-Al Gore
Ovo nisu prvi izbori u modernoj historiji SAD-a da pobjednik nije poznat u izbornoj noći.
Prije dvadeset godina, sat vremena nakon što su biračka mjesta zatvorena širom Amerike, uključujući i Floridu, televizijske mreže proglasile su pobjednika izbora: demokrata Al Gore pobijedio je republikanca George W. Busha.
Ovo je bilo u novembru 2000.
Međutim, par sati ranije, TV mreže su uradile nešto bez presedana: kako su se brojali dodatni glasovi, uključujući glasove putem pošte, povukli su proglašenje pobjede za Gorea i umjesto toga proglasili je za Busha.
Ubrzo, razlika između ovih kandidata suzila se do te mjere da je zakonski naređeno ponovno brojanje glasova. Narednih 36 dana, advokati su nadzirali brojanje glasačkih listića na Floridi.
Bush je proglašen pobjednikom tek 12. decembra 2000. nakon odluke Vrhovnog suda.
Ključne države 2020.
Pogledajmo detaljnije šta se dešava u državama koje su, kako svjedočimo, postale ključne na ovogodišnjim izborima.
- Arizona: Tradicionalno republikansko uporište, ali ove godine se u njoj vodi ključna borba. Biden je u prednosti sa 51, Trump ima 47.6. Još uvijek se čeka na prebrojavanje 15.4 posto glasova. Iako je veoma neizvjesno ove godine, Arizona je u gotovo svim izborima glasala za republikance, osim 1996. i 1952. Donald Trump je na prethodnim izborima pobijedio sa četiri posto razlike. Daje 11 elektora.
- Georgia: Još jedno republikansko uporište, ali u kojem je ove godine neizvjesno. Trump je u maloj prednosti sa 50,5 ali još ostaju glasovi iz Atlante i predgrađa da se prebroje. Georgia je glasala za republikance u devet od deset zadnjih izbora. Daje 16 elektora.
- Nevada: Biden se suočava sa težom borbom nego što je bilo očekivano. Trenutno ima jako malu prednost od 49,3 posto. Još uvijek se čekaju rezultati 12,8 posto listića. Nevada je od 1912. godine skoro svaki put glasala za osobu koja je kasnije postala predsjednik. Dva puta su promašili, zadnji put kada su 2016. godine glasali za Hillary Clinton. Ukupno šest elektorskih glasova.
- Wisconsin: Dvije decenije demokratsko uporište, ali je Trump pobijedio u ovoj državi 2016. Biden ima malu prednos od 49,6 posto. Daje deset glasova elektora.
- Michigan: Poprilično izjednačena trka, ali mnogi listići iz tradicionalno demokratskih područja, kao što je Detroit, još nisu izbrojani. 16 elektorskih glasova.
- Pennsylvania: Sa 20 elektorskih glasova, jako važna država. Trump ima značajnu prednost od 54,9 posto. Ostaje još 21,6 posto glasova da se prebroji. Ova država je dio takozvanog “plavog zida” država koje glasaju za demokrate, odnosno glasali su za demokrate od 1992, do posljednjih izbora kada su glasali za Donalda Trumpa.
Prema pisanju BBC, rezultati u Wisconsinu, Michiganu, Georgiji i Arizoni očekuju se u srijedu, u petak 6. novembra, očekuju se rezultati u Pennsylvaniji. Krajnji rok za rezultate pristigle poštom za Nevadu i Alasku je 10. novembar, a za Sjevernu Carolinu 12. novembar.