Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Bosni i Hercegovini (BiH) poručila je Miloradu Dodika, predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Repulika Srpska, da su Srbi sastavni dio multietničke BiH te da imaju ključnu ulogu u oblikovanju institucija i budućnosti zemlje.
"To je sadržano u Dejtonskom mirovnom sporazumu koji Milorad Dodik aktivno nastoji potkopati, između ostalog, pokušavajući spriječiti Srbe da učestvuju u donošenju odluka na državnom nivou", navela je ambasada SAD-a u BiH u poruci objavljenoj na Twitteru.
Reakcija dolazi dan nakon što je Narodna skupština RS-a usvojila zaključke u kojima, između ostalog, pozivaju predstavnike ovog bh. entiteta da se povuku iz rada državnog Parlamenta ukoliko ne bude usvojen Zakon o Ustavnom sudu BiH.
Među zaključcima usvojenim na sjednici 21. juna je i usvajanje Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji RS, ukoliko se, kako navode, nastavi njegovo "neustavno djelovanje".
Entitetska skupština je također usvojila zakonske izmjene koje podrazumijevaju da se odluke visokog predstavnika u BiH više neće objavljivati u službenom glasniku.
Kako je istaknuto u poruci Ambasade, Dodik blokira donošenje odluka na državnom nivou, odbija učešće u procesima na državnom nivou i vrši pritisak na dužnosnike da se povuku iz državnih institucija.
"Zatim se žali da Srbi nisu dio procesa donošenja odluka. Ovo je licemjerno i destabilizirajuće. Nečuvena je njegova izjava u kojoj implicira da su uvjeti koje stvara vlastitim destabilizirajućim djelovanjem i retorikom analogni predratnom razdoblju devedesetih", navodi se u poruci.
Zaključuju da Dodik ima izbor – može ili pomoći u konstruktivnom oblikovanju budućnosti BiH ili može nastaviti blokirati napredak za narod RS.
"Narod RS-a zaslužuje bolju budućnost za sebe i svoje obitelji, što podrazumijeva funkcionalne, učinkovite i odgovorne institucije – na svim razinama – koje poštuju teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter zemlje", poručuju iz ambasade SAD-a u BiH.
Jedno od pitanja zbog kojih u RS-u ne žele primjenu odluka visokog predstavnika i Ustavnog suda u tom entitetu jeste pitanje državne imovine.
Visoki predstavnik u BiH i Ustavni sud BiH poništili su ili suspendovali zakone o nepokretnoj imovini, šumama i poljoprivrednom zemljištu koji su usvojeni u RS i naglasili da se pitanje državne imovine može zakonski regulisati samo na nivou BiH, a ne entiteta.
Raspolaganje državnom imovinom BiH je zabranjeno zakonom koji je 2005. nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH, Paddy Ashdown. Zabrana važi do usvajanja novog zakona na nivou BiH, koji bi trebao da utvrdi koja imovina pripada kojem nivou vlasti.
Državni zakon nikada nije usvojen, zbog nepostojanja političkog kompromisa.
Pitanje Ustavnog suda za Dodika je sporno jer je ovaj sud spriječio blokiranje iz RS-a tako što je izbrisan član kojim je bilo propisano da sjednicama na kojima se odlučuje o pitanjima ustavnosti zakona donesenih na nivou BiH ili nižim nivoima mora prisustvovati ''najmanje jedan sudija iz Republike Srpske i troje sudija iz Federacije''.
Narodna skupština RS-a je u aprilu donijela zaključak kojim je pozvala suca Zlatka M. Kneževića iz RS-a da podnese ostavku te, pored ostalog, pozvala na nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH.
Knežević je nakon toga najavio da će do kraja ove godine otići u prijevremenu mirovinu.
Milorad Dodik, predsjednik RS i Saveza nezavisnih socijaldemokrata, stranke koja ima većinu u NSRS, je na američkoj i britanskoj listi sankcionisanih osoba zbog djela korupcije i narušavanja legitimiteta i funkcionalnosti države Bosne i Hercegovine.
