Aktuelna bh. vlast rekorder u fabrikovanju kriza i neradu

Sezona je kolektivnih godišnjih odmora za bh. parlamentarce i ministarsko vijeće. Sudeći prema analizi rezultata njihove neefikasnosti, koju su nedavno objavili Centri civilnih inicijativa, u bh. institucijama godišnji odmor traje godinama. Za šest mjeseci Vijeće ministara nije uradilo ni trećinu planiranog, navodi analitičar CCI Denis Telić.

„Za šet mjeseci 2012. godine Vijeće ministara utvrdilo je 12 zakona. Za isti taj period Vlada Srbije utvrdila je dva i po puta više zakona, dok je Vlada Hrvatske u tom periodu utvrdila čak sedam puta više zakona od Vijeća ministara BiH“, naglašava Denis Telić.

Ni državni parlament se nije proslavio. Usvojili su 15, a odbili 11 zakona, a efektivno su radili samo dan i po mjesečno.

"Poređenje sa susjedima najbolje oslikava katastrofalne rezultate rada bh. vlasti. Zastupnici hrvatskog Sabora su u prvom polugodištu 2012. godine na 58 dana zasjedanja efektivno radili cirka 330 sati, četiri puta više od zastupnika Zastupničkog doma i 25 puta više od izaslanika, delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH (PSBIH). Pri tome su usvojili 101 zakon, što je za skoro sedam puta više od broja zakona koje je PSBiH usvojila u tom razdoblju“, kaže konsultant za monitoring rada Parlamentarne skupštine BiH pri CCI Ivica Ćavar.

Građani i ne osjete kad su političari manje aktivni, jer u BiH aktivnosti od značaja za njih odavno nema, kaže novinar lista Oslobođenje Almir Terzić.

„Još uvijek nije stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju kao jedan od najvažnijih segmenata daljeg napretka na evropskom putu. Tu je već 30 mjeseci presuda Evropskog suda za ljudska prava koja čeka na ispunjenje. Tu je donošenje brojnih zakonskih rješenja koja su nužna za nastavak evropskog puta. Sve to najbolje da je ovaj, ali i prošli saziv Vijeća ministara i PSBiH, u potpunosti zakazao i da uopće ne rade svoj posao. Oni nisu zaslužili ni jednu trećinu onoga što trenutno primaju“, mišljenja je Terzić.

Koliko su zapravo neefikasni najbolje govori podatak da je Vijeće ministara BiH prije osam godina za šest mjeseci usvojilo pet puta više zakona nego li je to uradio trenutni saziv u istom periodu. Tada je Vijećem ministara rukovodio Adnan Terzić. O neradu nasljednika kaže:

„Stvar je političkog ambijenta za koji su u prvom redu odgovorni politički lideri, koji imaju svoje fokuse na sasma drugim stvarima, a ne na operativnim, životnim stvarima kao što su evropski put, priključenje NATO-u i ekonomska situacija u BiH. Sve ove blokade koje sada imamo samo pokazuju da je nevjerovatna količina neodgovornosti.“

Nema stida

Posljednji saziv Vijeća ministara BiH uspio je u tome da se raspadne puno prije nego što su dočekali prvu zajedničku godinu. Također su proizveli i najviše političkih kriza. To je, navodi Majda Behrem iz CCI, ujedno i najbolji izgovor.

„Čitav ostatak godine mogu provesti pokušavajući da stignu ono što je do sada trebalo da urade. No, umjesto intenziviranja rada, iz ovih institucija je odgovoreno njima najdražom reakcijom - i to u sitauciji kada pred njima stoje ozbiljne obaveze i veliki posao. Reakcija je izazivanje političke krize“, kaže Majda Behrem.

Krize se forsiraju kako bi se ljudi odvratili od razmišljanja kako žive u istom rangu kao i siromašne afričke zemlje, da ne misle o korupciji ili kriminalu, smatra novinar portala Buka Dragan Bursać.

„Ako pitate prosječnog stanovnika BiH ko je trenutno na vlasti, ko je u toj PS, ko jeste s kim, ko nije s kim,čovjek vam ne bi znao dati odgovor. Situacija se mijenja bukvalno iz dana u dan i ljudi su to počeli da promatraju na nivou neke lokalne fudbalske lige i da se bave tim od kafe do kafe, dok s druge strane postoje ozbiljne krađe gdje političari imaju itekako svog udjela sa lokalnim tajkunima i narod to ne vidi, ne osjeća“, ocjenjuje Dragan Bursać.

U BiH tako važi pravilo: uvijek može gore. Naime, i aktuelni saziv državnog parlamenta duplo je lošiji u radu od prethodnog, a tri puta gori od onog pretprošlog. No, stida nema, kaže Almir Terzić:

„Trenutno koriste kolektivne godišnje odmore, a da su ipak primili paušale - samo se pitamo za šta. Paušal koji iznosi 750 maraka, što je gotovo prosječna plaća u BiH, je nepoznanica u zemljama regije.“

Tako su se pobrinuli da ih po povratku s ljetovanja sačekaju naknade i vozni park, koji bi, kako se očekuje, trebao da se obnovi novim luksuznim vozilima. S druge strane, nisu dogovorili da ih na radnom stolu sačeka prijedlog izmjene Ustava u pogledu izvršenja presude u slučaju Sejdić i Finci, koji bi, prema roku iz Mape puta, trebao biti završen 31. avgusta.