Da li će Aja Sofija, nekada crkva, pa džamija i nakon toga muzej ostati u tom statusu ili će ponovo postati džamija?
Udruženje za podršku starim spomenicima i životnoj sredini podnijelo je zahtjev Vrhovnom sudu Turske da donese odluku da li je potpis tadašnjeg predsjednika Kemala Ataturka na dekretu iz 1934. godine kojom je džamija Aja Sofija pretvorena u muzej – originalan ili lažan.
Aja Sofija je ponovo u središtu snažne ideološke debate u Turskoj, ali i spora između te zemlje i susjedne Grčke.
Ko je za, a ko protiv?
Pretvaranje istanbulskog arhitektonskog blaga i UNESCO-vog spomenika svjetske baštine u džamiju decenijama je bila želja turskih nacionalista i islamista. Grčki i turski liberali suprotstavljali su se s jednakim žarom tvrdeći da bi to bio simbol nepoštivanja istorije hiršćanske manjine u zemlji i umanjio svjetovni karakter Republike Turske.
Kratka istorija Aje Sofije
Crkva Svete mudrosti ili Aja Sofija izgrađena je početkom petog vijeka i više od devet vijekova bila je crkva u kojoj su se krunisali vizantijski carevi. Osmanski sultan Mehmed II. ju je nakon osvajanja Konstantinopolja 1453. pretvorio u džamiju. Tada su joj dograđeni minareti, a u unutrašnjosti izvedene znatne preinake. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Osmanskog Carstva i osnivanja sekularne Republike Turske, a po nalogu Kemala Ataturka, pretvorena je 1934. u muzej. Tada su otkriveni mnogi mozaici i arheološki ostaci starije Konstantinove bazilike.
Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan izražavao je simpatije za ideju "vraćanja" džamije, ali se nije uključivao u javnu debatu sve do prošle godine kad ju je otvoreno podržao - kritičari kažu kako bi udovoljio konzervativnoj bazi svoje Partije pravde i razvoja (AKP) i skrenuo pažnju s loše ekonomske situacije u zemlji.
Ministarka kulture Grčke Lina Mendoni optužila je Tursku da ovim potezom oživljava "fanatične nacinalističke i vjerske sentimente" insistirajući na tome da se nikakve promjene na UNESCO-vom spomeniku starom više od 1.500 godina ne mogu raditi bez odobrenja međunarodnih tijela.
Sa ovim se složio i zamjenik direktora UNESCO-a, Ernesto Ottone Ramirez.
Mendoni je optužila tursku vladu da "iskorištava to mjesto u političke svrhe i postavljanje uslove kakvi su vladali u 15. vijeku u 21. vijeku".
Odluka o pretvaranju Aja Sofije u džamiju okončala bi sve nade za zbližavanje Turske i Grčke, upozorio je u četvrtak i grčki europarlamentarac Dimitris Papadimoulis.
"Takav potez", dodao je inače ljevičarski zastupnik, "bio bi kršenje međunarodnih sporazuma i predstavljao bi silovanje povijesti".
Grčka vlada je u četvrtak, 2. juna saopštila i kako Turska riskira otvaranje "ogromne emocionalne šizme" s hrišćanskim zemljama ukoliko nastavi s prijedlogom da se muzej Aja Sofije u Istanbulu pretvori u džamiju.
"Aja Sofija je spomenik svjetske baštine. Mnoge su zemlje, a kulminacija je intervencija američkog State Departmenta, upravo su to istaknule, pozivajući Tursku da ne poduzima korake", navodi se, između ostalog, u saopštenju koje je prenio Reuters.
Američki državni sekretar Mike Pompeo takođe je pozvao Vladu u Ankari da zadrži status muzeja za Aja Sofiju koja bi tako bila dostupna svima.
"Pozivamo tursku vladu da nastavi čuvati Aja Sofiju kao muzej, kao primjer svoje obveze da će poštivati raznolikost turske vjerske tradicije i povijesti i osigurati da ona bude dostupna svima", napisao je na Twitteru šef State Departmenta Mike Pompeo.
Glasnogovornik turskog Ministarstva vanjskih poslova Hami Aksoj u odgovoru na saopćenje SAD-a je kazao je da je Turska "šokirana izjavom američkog State Departmenta".
"Aja Sofija, koja se nalazi na našem zemljištu, vlasništvo je Turske, kao i sva naša kulturna dobra. Svako pitanje vezano za Aja Sofiju je naša unutrašnja stvar u sklopu suverenih prava Turske", dodao je Aksoy, kako ga citira turska državna novinska agencija Anadolija.
Glavna opoziciona sekularna Republikanska narodna stranka (CHP) optužila je vladu da je koristila to pitanje kako bi skrenula pažnju birača od ekonomskih nevolja i drugih pitanja tokom pandemije COVID-19 izazvane korona virusom SARS-COV-2.
Ekumenski patrijarh Bartolomej I., koji se smatra duhovnim vođom pravoslavnih hrišćana, napomenuo je da je Aja Sofija služila kao sveto mjesto za hrišćane više od 900 godina, a za muslimane 500 godina.
Prvi put u martu 2019. uoči lokalnih izbora, Erdoan je, kako bi pokušao osigurati dodatne glasove za gradonačelnika, na predizbornom skupu je glasačima poručio da će to učiniti kao odgovor na to što je američki predsjednik Donald Trump odlučio priznati Jeruzalem kao glavni grad Izraela.
"Oni kažu: 'Nemojte pretvoriti Aja Sofiju u džamiju'. Vladate li Turskom ili mi vladamo Turskom", ponovio je nedavno Erdoan.
On je u odgovoru domaćim i stranim kritičarima poručio i da su "Osmanlije prenamijenile zgradu u džamiju umjesto da je ruše, što je sudbina mnogih džamija oduzetih od Osmanlija".
Mnogo oštriji bio je zamjenik predsjednika Erdoanove Stranke pravde i razvoja Numan Kurtulmus.
"Aja Sofija je naše vlasništvo. Oni koji su je osvojili mačem također posjeduju imovinska prava", rekao je Kurtulmus, kako ga citira DW.
Kako su prolazili slični zahtjevi?
Turski i svjetski mediji danima spekuliraju kakvu će odluku donijeti Državno vijeće kao najviše tursko administrativno tijelo. Ustavni sud je u septembru 2018. odbio molbu nezavisnog udruženja za nasljeđe da dozvoli molitve muslimana u zgradi.
Brojni su redovito demonstrirali na vratima Aja Sofije svakog 29. maja, na godišnjicu osmanskog osvajanja Konstantinopolja, odnosno Carigrada, klanjajući ispred zgrade, a često i unutar pa je zabilježeno i više sukoba s osiguranjem i policijom. Aja Sofija za njih predstavlja simbol osvajanje hrišćanskog Carigrada od strane Osmanlija i superiornost islamskog svijeta.
Konačnu odluku o statusu Aja Sofije trebalo je da 2. jula donese tursko Državno vijeće koje je već ranije nekoliko vizantijskih bazilika, koje su bile pretvorene u džamije, a tokom 20. vijeka u muzeje, ponovno "vratilo" u status džamija.
Prema najavama turskih medija, odluka se odgađa za 15 dana.
U Aja Sofiji su od dolaska Erdoana na vlast već organizovane molitve/dove 25. maja na godišnjicu osvajanja sjedišta Vizantijskog Carstva kao i oproštaji za turske vojnike koji su otputovali na ratišta u Siriji.
Naredna bi se, prema medijskim najavama, trebala održati 15. jula, na četvrtu godišnjicu neuspjelog državnog udara iz 2016. godine.
