Fondacija za održivi razvoj Federacije BiH (OdRaz), u saradnji s AgroLink d.o.o. Sarajevo, predstavila je u Sarajevu projekat AGRONET. Namjera je uspostaviti stalne mreže za logistiku, raspodjelu i infrastrukturu u prehrambeno-prerađivačkoj industriji u jadranskoj regiji, da bi se povećala konkurentnost, te unaprijedila ekonomska saradnja i trgovina.
Zemlje učesnice AGRONET-a su Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Italija i Slovenija.
„Sve zemlje u jadranskoj regiji prolaze kroz krizu. Industrijski sektor je jedini koji krizu može prebroditi. Mi, institucije i privrednici, moramo jednako dobro sarađivati sa obje strane jadranske obale“, kaže glavni partner Projekta Paolo Perin.
AGRONET je projekat koji se provodi u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA). Zadatak je jadransko područje učiniti istovjetnim. Bosna i Hercegovina, kao partner projekta, izradila je internet stranicu www.agronetadriatic.eu za umrežavanje i razmjenu informacija, proizvoda i usluga, pojašnjava koordinatorka Nežla Adilagić:
„Mi u okviru toga pravimo mrežu naših partnera. To će sve biti postavljeno u jednoj naprednoj web platformi, gdje će se firme moći besplatno registrirati i gdje će moći da postave svoju ponudu i potražnju usluga i proizvoda. Mi imamo ciljane korisnike web portala i cijelog projekta, to je agrosektor sa distribucijom i logistikom. Registrovati se mogu i pravna i fizička lica i svi oni koji podržavaju taj sektor, i finansijski, i dobavljači raznih repromaterijala, distribuciju logistike, proizvođači raznih mašina, poljoprivredne mehanizacije itd. Pozivamo firme da ga pogledaju, mogu registrovati svoje firme i mogu postaviti svoju ponudu i potražnju.“
Vrijednost AGRONET-a je oko dva i po miliona eura, a budžet za Bosnu i Hercegovinu iznosi 192.650 eura. Projekat je sufinansiralo Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta Federacije BiH u iznosu od 28.897 eura. Ministar Sanjih Halimović ističe:
„Naša uloga po ovom projektu je da imamo dobar pregled privrednih preduzeća. Uradili smo dva registra – jedan je registar obrtnika, a svi poljoprivredni proizvođači se mogu registrirati prema Zakonu o obrtu kao takvi. Imamo još jedan registar, to je registar malih i srednjih preduzeća, u kojem pratimo rad svih privrednih subjekata na području Federacije BiH u posljednjih pet godina.“
Poljoprivreda je najosjetljiviji dio bh. ekonomije, pogotovo nakon što je Hrvatska prvog jula postala punopravna članica Evropske unije. Ova susjedna zemlja je najvažniji spoljnotrgovinski partner Bosne i Hercegovine. Obim razmjene sa jedne i druge strane iznosi blizu dvije milijarde eura. Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović kaže:
„Samo prehrambenih, odnosno poljoprivrednih proizvoda Hrvatska plasira na bh. tržište u iznosu blizu 400 miliona eura, a Bosna i Hercegovina izvozi u Hrvatsku preko sto miliona eura hrane biljnog i životinjskog porijekla. Ali, izvoz te hrane nakon 1.VII je upitan, upravo zbog nekonkurentnosti, upitan je zbog nedostizanja standarda i zaostatka Bosne i Hercegovine u prihvatanju evropske legislative, posebno kada je u pitanju sigurnost hrane.“
Projekat AGRONET će omogućiti i izradu analize na bazi 40 poljoprivredno prehrambenih firmi s područja Hercegovine, na osnovu koje će biti osmišljen edukativni program kako bi se unaprijedilo znanje u ovom sektoru. Ministar Šarović navodi:
„Bosna i Hercegovina ima problem da povlači sredstva iz oblasti poljoprivrede iz evropskih fondova upravo zbog nepostojanja unutar zemlje dogovora oko korištenja, posebno IPARD strukture, odnosno IPARD sredstava, i u tom smislu mnogi projekti, pa i nedavni projekat od pet miliona eura, tzv. SAPIK, došao je pod upitnik, gdje smo imali najmanje dva miliona eura direktne podrške za poljoprivredni sektor.“
Budućnost projekta AGRONET, koji se provodi u okviru IPA programa za jadransku prekograničnu saradnju 2007.-2013. biće novčano podržan i narednih godina, saopštili su glavni partneri projekta sa nedavne konferencije u Sarajevu.
Zemlje učesnice AGRONET-a su Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Italija i Slovenija.
„Sve zemlje u jadranskoj regiji prolaze kroz krizu. Industrijski sektor je jedini koji krizu može prebroditi. Mi, institucije i privrednici, moramo jednako dobro sarađivati sa obje strane jadranske obale“, kaže glavni partner Projekta Paolo Perin.
AGRONET je projekat koji se provodi u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA). Zadatak je jadransko područje učiniti istovjetnim. Bosna i Hercegovina, kao partner projekta, izradila je internet stranicu www.agronetadriatic.eu za umrežavanje i razmjenu informacija, proizvoda i usluga, pojašnjava koordinatorka Nežla Adilagić:
„Mi u okviru toga pravimo mrežu naših partnera. To će sve biti postavljeno u jednoj naprednoj web platformi, gdje će se firme moći besplatno registrirati i gdje će moći da postave svoju ponudu i potražnju usluga i proizvoda. Mi imamo ciljane korisnike web portala i cijelog projekta, to je agrosektor sa distribucijom i logistikom. Registrovati se mogu i pravna i fizička lica i svi oni koji podržavaju taj sektor, i finansijski, i dobavljači raznih repromaterijala, distribuciju logistike, proizvođači raznih mašina, poljoprivredne mehanizacije itd. Pozivamo firme da ga pogledaju, mogu registrovati svoje firme i mogu postaviti svoju ponudu i potražnju.“
Vrijednost AGRONET-a je oko dva i po miliona eura, a budžet za Bosnu i Hercegovinu iznosi 192.650 eura. Projekat je sufinansiralo Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta Federacije BiH u iznosu od 28.897 eura. Ministar Sanjih Halimović ističe:
„Naša uloga po ovom projektu je da imamo dobar pregled privrednih preduzeća. Uradili smo dva registra – jedan je registar obrtnika, a svi poljoprivredni proizvođači se mogu registrirati prema Zakonu o obrtu kao takvi. Imamo još jedan registar, to je registar malih i srednjih preduzeća, u kojem pratimo rad svih privrednih subjekata na području Federacije BiH u posljednjih pet godina.“
Poljoprivreda je najosjetljiviji dio bh. ekonomije, pogotovo nakon što je Hrvatska prvog jula postala punopravna članica Evropske unije. Ova susjedna zemlja je najvažniji spoljnotrgovinski partner Bosne i Hercegovine. Obim razmjene sa jedne i druge strane iznosi blizu dvije milijarde eura. Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović kaže:
„Samo prehrambenih, odnosno poljoprivrednih proizvoda Hrvatska plasira na bh. tržište u iznosu blizu 400 miliona eura, a Bosna i Hercegovina izvozi u Hrvatsku preko sto miliona eura hrane biljnog i životinjskog porijekla. Ali, izvoz te hrane nakon 1.VII je upitan, upravo zbog nekonkurentnosti, upitan je zbog nedostizanja standarda i zaostatka Bosne i Hercegovine u prihvatanju evropske legislative, posebno kada je u pitanju sigurnost hrane.“
Projekat AGRONET će omogućiti i izradu analize na bazi 40 poljoprivredno prehrambenih firmi s područja Hercegovine, na osnovu koje će biti osmišljen edukativni program kako bi se unaprijedilo znanje u ovom sektoru. Ministar Šarović navodi:
„Bosna i Hercegovina ima problem da povlači sredstva iz oblasti poljoprivrede iz evropskih fondova upravo zbog nepostojanja unutar zemlje dogovora oko korištenja, posebno IPARD strukture, odnosno IPARD sredstava, i u tom smislu mnogi projekti, pa i nedavni projekat od pet miliona eura, tzv. SAPIK, došao je pod upitnik, gdje smo imali najmanje dva miliona eura direktne podrške za poljoprivredni sektor.“
Budućnost projekta AGRONET, koji se provodi u okviru IPA programa za jadransku prekograničnu saradnju 2007.-2013. biće novčano podržan i narednih godina, saopštili su glavni partneri projekta sa nedavne konferencije u Sarajevu.
