Ubistva žena u nekoliko afričkih zemalja posljednjih sedmica izazvala su gnjev javnosti i pokrenula talas protesta što je ubrzalo pozive vladama da poduzmu odlučne mjere protiv rodno uvjetovanog nasilja.
Afrički kontinent ima najveću stopu rodno uvjetovanih ubistava žena na svijetu, prema podacima Ujedinjenih naroda. Zahtijevajući pravdu i akciju za zaustavljanje femicida, porodice, preživjeli i aktivisti optužuju zvaničnike da ignorišu problem i okrivljuju žrtve, pišu svjetski mediji.
Porast broja ubistava
Kenijci su, prema pisanju New York Timesa, bili šokirani podatkom da je samo u januaru ubijena 31 žena nakon što su bile pretučene, zadavljene ili obezglavljene, rekli su aktivisti i policija. U Somaliji je trudna žena umrla ovog mjeseca nakon što ju je suprug navodno zapalio. U zapadnoafričkoj državi Kamerunu, moćni poslovni čovjek uhapšen je u januaru zbog optužbi, koje je negirao, da je zlostavljao desetine žena.
Porast broja ubistava dio je šireg obrasca koji se pogoršao tokom perioda ekonomskih problema i pandemije, kažu aktivisti za ljudska prava. Procjenjuje se da je 2022. godine u Africi zabilježeno 20.000 rodno uvjetovanih ubistava žena, što je najveća stopa u svijetu, prema podacima Ujedinjenih naroda (UN). Stručnjaci vjeruju da su stvarne brojke vjerovatno veće, ističe list.
"Problem je normalizacija rodno uvjetovanog nasilja i retorika da su žene za jednokratnu upotrebu", rekla je Njeri wa Migwi, suosnivačica kenijske neprofitne organizacije koja radi s žrtve rodno uvjetovanog nasilja.
Prema izvještaju UN-a, ubistva često izvršavaju muški partneri ili članovi uže porodice, a prethodi im fizičko, emocionalno i seksualno zlostavljanje.
Kritičari kažu da mnogi afrički lideri, kao i policija, ignorišu ili umanjuju problem, ili da čak krive žrtve. U Keniji je predsjednik William Ruto bio na meti kritika jer se nije lično pozabavio femicidom, ali je nakon nedavnih protesta, njegova vlada obećala da će ubrzati istrage i uvela besplatni broj za prijavu počinitelja.
Ipak, u Keniji i širom Afrike, aktivisti kažu da treba zaposliti više istražitelja, da suci moraju brže odlučivati o slučajevima i da zakonodavna tijela trebaju donijeti zakone za strože kažnjavanje počinitelja.
Borci za prava žena u Keniji su, dodaje list, organizovali bdjenje u glavnom gradu 14. februara, koje su nazvali "Mračno Valentinovo" u znak sjećanja na ubijene žene.
Aktivisti kažu da je okupljanje bilo među najvećim nepolitičkim protestima u historiji Kenije: najmanje 10.000 žena i muškaraca okupilo se samo na ulicama Nairobija, a hiljade drugih pridružilo im se u drugim gradovima.
Mizoginija i propusti u pravosuđu
Dok su posljednja ubistva razotkrila mizoginiju u kenijskom društvu, koje je i dalje uglavnom patrijarhalno, aktivisti ističu da propusti u sistemu krivičnog pravosuđa znače da zločini temeljeni na spolu ostaju nekažnjeni, ističe Radio France International (RFI).
"Žene se boje prijavljivanja nasilnih djela jednostavno zato što sistem okrivljuje žrtvu umjesto da dijeli pravdu", rekao je Irungu Houghton, izvršni direktor Amnesty Internationala u Keniji. "Neki suci koriste neugodne argumente kako bi odgodili slučajeve", rekao je za RFI.
Borac za ljudska prava Boniface Mwangi krivi policiju tvrdeći da se istrage provode loše i da policajci nerijetko uzimaju mito od počinitelja te da nasilje nad ženama policija ne shvata ozbiljno.
Pored toga, ubistva ukazuju na prisustvo mizoginije u kenijskom društvu, ističe RFI, dodajući da su nedavni slučajevi komentarisani na društvenim mrežama na način da su žrtve okrivljene jer su bile "na krivom mjestu" i "neprikladno odjevene".
Dok su se hiljade žena krajem januara okupile u većim gradovima kako bi protestovale protiv ubistava, video podijeljen na internetu pokazao je muškarce kako bijesno viču na demonstrantkinje i prijete im nasiljem.
Prema vladinom izvještaju objavljenom prošle godine, više od 30 posto žena u Keniji doživljava fizičko nasilje, a 13 posto doživljava neki oblik seksualnog nasilja.
Žene 'pod zastavom straha'
Najmanje 500 slučajeva ubistava žena zabilježeno je u Keniji od 2016., podaci su platforme Africa Data Hub koja tvrdi da je većina ubistava uslijedila nakon porodičnog nasilja, te da su slučajevi ubistava žena vjerovatno nedovoljno prijavljeni zbog pogrešne kategorizacije i neadekvatne pokrivenosti, prenosi Guardian.
Ubistva u januaru i desetine drugih su, kako ističe list, potaknuli hiljade ljudi da izađu na ulice prošlog mjeseca pozivajući na okončanje ove pošasti i na zaostatak kenijskog pravosudnog sistema da se ozbiljno pozabavi porodičnim nasiljem.
"Stvarnost svake žene koja živi u ovoj zemlji je da živi u sjenci straha, jer smo mi odrastamo s ovim", kazala je aktivistica Muthoni Maingi, dodajući da povećani pristup društvenim mrežama samo osigurava veću vidljivost stvarnosti koju žive žene.
"To je bio veliki pokretač za ljude koji su počeli shvatati da ovo nisu pojedinačni incidenti", kaže ona.
- Ženske sjenke na RSE: Priče onih koji su preživjeli rodno zasnovano nasilje, kao i svjedočenja porodica žena kojih više nema
Aktivisti su tokom bdjenja "Mračno Valentinovo" obnovili pozive da se femicid proglasi nacionalnom krizom i kategorizira kao posebno krivično djelo, napisao je Guardian, ističući da u krivičnom zakonu Kenije ubistvo žena trenutno potpada pod odredbe o ubistvima, za koje grupe za ljudska prava kažu da ne uzimaju u obzir nejednake odnose moći između muškaraca i žena.
Istovremeno, porodice žrtava sve glasnije izražavaju pozive da se počinitelji ubistava žena privedu pravdi i kažu da su promjene u rješavanju slučajeva femicida neophodne.
Ipak, prošlomjesečni protesti potaknuli su neke akcije: policija je uspostavila telefonsku liniju na kojoj se mogu prijaviti slučajevi femicida i poseban tim za ubrzavanje istrage femicida.
Glavna sutkinja u Keniji, Martha Koome, također se osvrnula na to pitanje, rekavši da bi pokretanje "sudova s informacijama o (seksualnom i rodno uvjetovanom nasilju)" širom zemlje pomoglo u upravljanju prijetnjama femicida "koje su progutale (naciju)".
Međutim, dodaje Guardian, nedavni bijeg Kenijca iz zatvora u Nairobiju, koji je optužen da je u Sjedinjenim Državama počinio ubistvo žena, potaknuo je pitanja o ozbiljnosti s kojom se postupa s takvim slučajevima.
Uvođenje femicida u krivični zakon
Ključni zahtjev aktivista koji se bore protiv povećane stope ubistava žena u Keniji je utvrđivanje "femicida" kao odvojenog krivičnog djela od ubistva. To je bio jedan od poziva na nacionalnim marševima 27. januara širom zemlje na kojima je, prema procjenama, učestvovalo oko 20.000 Kenijaca, ističe američki National Public Radio (NPR).
U Keniji je više od 270 lokalnih organizacija potpisalo izjavu u kojoj traže od vlade da uvede femicid kao zakonsku optužbu. Njihovo obrazloženje je da će poduzimanjem ovog koraka priznati "izrazitu i mizoginu prirodu" ovih zločina i podići svijest o rodno uvjetovanim ubistvima, posebno s obzirom na krajolik za koji kažu da je sklon sramoćenju žrtava.
Tomasz Milej, profesor na Univerzitetu Kenyatta u Nairobiju, vjeruje da ako Kenija uvede u krivično zakon optužbu za femicid, to neće nužno odvratiti počinitelje od počinjenja ovog djela ali bi moglo imati pozitivne društvene koristi.
"To je poruka koju zakonodavci prenose da je femicid ozbiljan (problem) i da je to nešto čime se moramo pozabaviti. Sama ova poruka je važna", kaže on. "Službenici za provođenje zakona bit će više zainteresovani za zaštitu žena, a društvo će biti opreznije na takve slučajeve, to je funkcija krivičnog zakona."
Ovaj napor, u Keniji dolazi nakon što je najmanje 16 zemalja donijelo zakone koji određuju optužbe za ubistva žena, naglašava NPR, dodajući da je Kostarika bila prva koja je uvela zakon protiv femicida 2007. pozivajući na zatvorsku kaznu od 20 do 35 godina za počinitelje, što je gotovo dvostruko više od mogućeg trajanja zatvorskih kazni za ubistvo.
Facebook Forum